Demonstracije koje u Hong Kongu traju već više od dva mjeseca prerasle su u veliki pokret koji se razvio iz mirnih prosvjeda milijuna ljudi na ulicama, u niz grupa koje vođene mržnjom ulaze u državne institucije, a doveli su i do zatvaranja međunarodne zračne luke. Većina prosvjednika ipak sudjeluje u mirnim prosvjedima, no frustracije i ljutnja sve su veće na obje strane.
Prosvjednici zahtijevaju demokraciju i istragu o navodnoj policijskoj brutalnosti tijekom prosvjeda. I dok milijarderi koji žive u tom gradu pozivaju na red i mir, komunikacija iz Pekinga postaje sve oštrija.
Problematična povijest koja je dovela do sukoba
Hong Kong pripada Kini, no ima svoj vlastiti identitet, valutu i politički sistem. Mnogi stanovnici ne doživljavaju se Kinezima, već stanovnicima Hong Konga. Grad je bio dio kolonijalnog teritorija Velike Britanije više do 150 godina, sve dok ga Britanci nisu vratili Kini 1997. godine. I danas je njihov zakonodavni sistem preslika britanskog, pa za razliku od kineskog, građanima jamči slobode poput prava na prosvjed, pravo na slobodu medija i slobodu govora, piše CNN.
Zakoni su izgrađeni na principu da Hong Kong ima pravo na razvijanje vlastite demokracije, a Kinezi su obećali da se Peking u tu slobodu neće miješati. No posljednjih godina počeli su se uplitati u osnovne zakone, i sada kažu da imaju "potpunu nadležnost" nad Hong Kongom.
Pogledajte galeriju u nastavku.
U zakonu stoji da će Hong Kong "čuvati prava i slobode stanovnika" 50 godina nakon primopredaje. No mnogi stanovnici kažu da se Kina već upliće u ta prava. Ova prijetnja vladavini zakona u Hong Kongu dovela je sukoba u kojima je do sada uhićeno stotine prosvjednika.
Što je cilj prosvjednika?
Prosvjedi su se tijekom mjeseci mijenjali, razvili se iz mirnih šetnji gradom, do manjih grupa čije akcije su završavale sukobima i vandalizmom. Jedna je grupa na sjedištu vlade razvila transparent na kojem stoji "Nema nereda, postoji samo tiranija".
Prije nekoliko dana sukobi su se proširili i na zračnu luku, gdje su prosvjednici napali i privremeno zadržali dvoje ljude. Protesti su u srpnju potaknuti raširenom protivljenju zakonu o izručenju, ali su se od tada proširili na zahtjeve za potpunom demokracijom i policijskom odgovornošću.
Zašto su se preselili na aerodrom?
Prosvjednici su se povukli na aerodrom jer ga doživljavaju sigurnim mjestom za prosvjedovanje, daleko od ulica i sukoba s policijom. No to se promijenilo, nakon što se i policija pojavila, petog dana prosvjeda u zračnoj luci.
Jedan od najposjećenijih aerodroma u Aziji postao je mjesto sukoba i zbog mogućnosti da se poruka prosvjednika prenese diljem svijeta. Putnici tako dobivaju letke na kineskom, engleskom, francuskom, japanskom i drugim jezicima, u kojima im se objašnjavaju razlozi nemira i zahtjevi prosvjednika. Turistima se i objašnjava što da naprave ako se i sami zateknu u sukobima.
Početkom tjedna gotovo 200 letova je otkazano, a broj se povećao i sljedećeg dana.
Kako prosvjedi utječu na ekonomiju Hong Konga?
Hong Kong je važno poslovno i financijsko središte a Kina njihov najvažniji partner. Ekonomija već pokazuje znakove pogođenosti prosvjedima. Kompanije su prijavile "ozbiljne posljedice tim poremećajima" među kojima su izgubljeni prihodi, poremećaji u opskrbi i investicijama.
Međunarodni i lokalni poslovi pod nizom su pritisaka izazvanih i djelom zbog optužbi da su se solidarizirali sa prosvjednicima. Kina je tvrtki Cathay Pacific, koja zapošljava veliki broj lokalaca, naredila da zabrani svima zaposlenicima koji sudjeluju u prosvjedima putovanje u Kinu.
Otkazani letovi jako su loše vijesti za kompanije koje posluju u Hong Kongu. Više od 74 milijuna putnika prošlo je tim aerodromom prošle godine, a dnevno prolazi oko 1100 letova, na 200 lokacija diljem svijeta. Sa pet posto doprinosi BDP-u Hong Konga, a stručnjaci su sada zabrinuti da će putnici izbjegavati ovu lokaciju,
"Ovo je katastrofa za Hong Kong koja će ga koštati desetke milijuna dolara", rekao je Geoffrey Thomas iz AirlineRatings.com.
Što kaže vlada?
Hong Kong i Peking jako su kritični prema prosvjedima. Policija iz Hong Konga je osudila "radikalne i nasilne akcije prosvjednika" u zračnoj luci, a vladin glasnogovornik je ono što se dogodilo na aerodromu opisao kao "prekoračenje crte civiliziranog društva".
Kina je neko vrijeme ignorirala prosvjednike, da bi ih počela prikazivati u medijima kao "nasilne grupe" i "kriminalce". Yang Guang, glasnogovornik ureda za poslove Hong Kong i Macaoa, rekao je da prosvjedi pokazuju "primjere terorizma" i naglasio da su prijetnja vladavini zakona.
Oštra komunikacija potaknula je strah da bi Kina mogla pokrenuti i silovitu intervenciju.
"Ako Peking misli da bi mogao utišati prosvjednike silom, to im neće uspjeti, mislim da to znaju i da pokušavaju smisliti što bi mogli napraviti. Nemojte zaboraviti da je Kina jako konzervativna zemlja, i teško se nose sa ovakvim stvarima, na koje nisu navikli. Nisu spretni u reagiranju na ovo što se događa i nemaju jaku diplomatsku jezgru poput drugih", rekao je Max Baucus, bivši američki ambasador u Kini.
Što misle druge zemlje?
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je na smirivanje situacije na Twitteru i tvrdi da su njihovi obavještajci otkrili da "kineske vlasti postavljaju vojne trupe na granicu sa Hong Kongom. Svi bi trebali ostati mirno i biti sigurni", napisao je. Njihova vojska na granici dio je uobičajen dosadašnje prakse.
I britanski parlamentarci pokazali su zabrinutost. Tom Tugendhat, predsjednik Odbora za vanjske poslove britanske vlade, rekao je da bi Velika Britanija trebala razmotriti proširenje "punih građanskih prava na Kineze iz Hong Konga".
"To je trebalo biti napravljeno 1997. godine i loše je što se sada treba ispravljati", napisao je u svom tvitu.
Ministar vanjskih poslova Dominic Raab zabrinut je zbog toga što se događa, posebno u zračnoj luci.
"Osuđujemo nasilje i potičemo konstruktivni dijalog u potrazi za mirnim rješenjem", napisao je na Twitteru.
