Katalonsko "veleposlanstvo", odnosno delegacija u Hrvatskoj, trajalo je svega dva mjeseca, dok je nakon proglašenja nezavisnosti Katalonije nije zabranila španjolska vlada. Na njezinu mjestu, međutim, Katalonci otvaraju javnu gospodarsku agenciju, otkud će nastaviti pokrivati jugoistočnu Europu.

Katalonija, pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, ove godine je nastavila u svijetu otvarati svoja predstavništva putem kojih je objašnjavala svoju stranu sukoba sa španjolskom državom. U Barceloni ta predstavništva za politička, kulturna i gospodarska pitanja nazivaju delegacijama, no zapravo je riječ o veleposlanstvima.

Posljednje takvo "veleposlanstvo" Katalonija je otvorila u Zagrebu na svoj nacionalni dan 11. rujna. Iz njega je namjeravala pokrivati Hrvatsku i zemlje jugoistočne Europe. Mjesec dana kasnije održan je referendum o nezavisnosti, suprotan španjolskom ustavu, a 27. listopada katalonski parlament je izglasao samostalnu republiku Kataloniju.

Njezinih 13 "veleposlanstava" trebalo je u svijetu objasniti to proglašenje i poziciju suprotnu onoj španjolskih veleposlanstava. To je trebao biti zadatak Erica Haucka, bivšeg novinara, u uredu u Ulici Andrije Hebranga. No 28. listopada, dan nakon proglašenja nezavisnosti, španjolska vlada je aktivirala izvanredne mjere za suzbijanje pokušaja odcjepljenja.

Španjolski parlament je odobrio vladi aktiviranje članka ustava prema kojem španjolska ministarstva privremeno preuzimaju kontrolu nad katalonskom administracijom. To je značilo raspuštanje "pobunjeničke" katalonske vlade i otkaze za oko 150 njezinih dužnosnika. Među njima se našao i Hauck.

Danas je disident Ostavio je svoj narod na cjedilu - tko je Puigdemont?

"Kao delegat otpušten sam primjenom članka 155. ustava te se od 2. studenog nalazim u Barceloni", kaže Hauck. Jedna od mjera španjolske vlade bila je, naime, zatvaranje katalonskih "veleposlanstava" u Njemačkoj (Berlin), Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj (London), Francuskoj (Pariz), Italiji (Rim), Austriji (Beč), Portugalu (Lisabon), Danskoj (Kopenhagen), otkud se pokrivaju nordijske zemlje, Švicarskoj (Ženeva) i Poljskoj (Varšava), otkud se pokrivaju baltičke zemlje. Također i u Washingtonu te New Yorku.

Ostavljena je jedino delegacija u Bruxellesu. S obzirom na to da je Madrid preuzeo upravljanje financijama Katalonije, uredi su prestali primati novac za najam prostora, plaće i aktivnosti. Svim tim "veleposlanstvima" upravljao je Ured za institucionalne i vanjske poslove te odnose i transparentnost. Taj ured, dio katalonske vlade, zapravo je "katalonsko ministarstvo vanjskih poslova".

Na čelu mu je bio 46-godišnji Raül Romeva, smatran ondje "ministrom vanjskih poslova Katalonije". On se, međutim, sad nalazi u pritvoru pored Madrida optužen za pobunu protiv španjolske države, neposluh i korištenje javnoga novca za "organiziranje nezakonitog referenduma". Ondje su i sedmorica drugih "ministara" (consellers) te dva aktivista. Madrid je već dugo prosvjedovao zbog otvaranja takvih delegacija u svijetu, dok je Barcelona tvrdila da su ona neophodna.

"U trenutku kad se nastojimo pretvoriti u zemlju sa svim svojim oruđem, kako bismo garantirali jednu pravedniju državu, vlastitu i slobodniju, projekti poput ovoga čine nas snažnijima te korisnijima našim građanima", rekao je Romeva u rujnu 2016. prilikom otvaranja delegacije u Lisabonu i napomenuo: "Cilj nam je uspostaviti direktne kanale komunikacije. Bez posrednika".

Madrid je, pak, odgovarao da su jedino veleposlanstva Španjolske zakonske institucije za direktne odnose s vladama drugih država te da ona zastupaju i Kataloniju. No već neko vrijeme odvijao se diplomatski sukob u svijetu oko tumačenja katalonskog pitanja. Romeva je htio otvoriti delegacije i u Maroku, Meksiku te Argentini.

U Ulici Andrije Hebranga, u centru Zagreba, ured delegacije preuzela je agencija Catalonia Trade & Investment. Javna katalonska agencija za trgovinu i ulaganja ima 40 ureda diljem svijeta, navedeno je na njezinoj internetskoj stranici. U agenciji sa sjedištem u Barceloni, pod upravljanjem katalonske vlade, kažu da rade više od 20 godina. "Mi se ne bavimo politikom, nego isključivo gospodarstvom", rekao je za Express dužnosnik agencije.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Ove gospodarske agencije nisu obuhvaćene mjerama španjolske vlade pa one preuzimaju urede i ostalih zabranjenih delegacija u svijetu, ako već nisu od ranije prisutne u tim gradovima. Madridu je bitno da Katalonija ondje nema političko predstavništvo, čime su joj onemogućene diplomatske aktivnosti u uspostavljanju proglašene republike. Gospodarske i kulturne aktivnosti su dopuštene pa Katalonija, osim ureda za trgovinu i investicije, otvara i urede Institucije za kulturu "Ramon Llull".

Iz gospodarskog ureda u Zagrebu pokrivat će Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku. Službeno otvorenje tek se očekuje. Direktor ureda je Jorge Salgado, koji već godinama živi u Hrvatskoj. On je dosad radio u Inkerporu u Zaprešiću, poduzeću u vlasništvu španjolskog proizvođača porculana Porvasal.

Živi i zdravi Katalonija ih nije srušila: Španjolskoj raste BDP

Njegov zadatak bit će pomaganje katalonskim poduzećima zainteresiranima za ulaganja u jugoistočnoj Europi kao i podrška kompanijama iz Hrvatske i drugih zemalja koje žele poslovati u Kataloniji.

Katalonija je lani izvezla u Hrvatsku proizvode vrijedne 136 milijuna eura, a uvezla robu za 15,3 milijuna eura, podatak je Katalonskog instituta za statistiku. Hrvatska je uglavnom uvezla farmaceutske proizvode, automobile, traktore i autodijelove, a većinom je izvezla namještaj. Hrvatska je najveće izvozno tržište za katalonske proizvode u ovom dijelu Europe, ispred Slovenije, u koju je plasirala proizvode za 115 milijuna eura. S druge strane, iz Slovenije je uvezla robu za 170 milijuna eura.

Svakog ljeta stotine hrvatskih maturanata odlaze u primorsko mjesto Lloret de Mar, udaljeno 70 kilometara od Barcelone. Mjesta na pješčanoj obali Sredozemnog mora bilježe rekordnu turističku sezonu. U Kataloniji godišnje nastane 20 posto svih roba i usluga proizvedenih u Španjolskoj, čime je ona jedna od njenih najbogatijih dijelova. Industrija i turizam njen su motor. Zagovornici nezavisnosti pozivaju se na svoj jezik, kulturu, prošlost i identitet te tvrde da, poput drugih naroda, žele imati svoju državu.

Napominju i kako više uplaćuju u središnji proračun, iz kojeg se godinama financiraju siromašnije pokrajine poput Andaluzije na jugu i Extremadure na zapadu, a da se tamo ništa mijenja. Madrid uzvraća tvrdeći da Katalonci nikad nisu imali više slobode, da stvaraju mitove i da je normalno da bogatiji dijelovi financiraju siromašnije.

Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova preuzelo je upravljanje svim diplomatskim aktivnostima Katalonije do 21. prosinca. Tad bi trebali biti prijevremeni izbori u Kataloniji, no ankete upućuju na to da će rezultat biti neizvjestan. U međuvremenu je ukinut i Diplocat, tijelo zaduženo za katalonsku javnu diplomaciju u svijetu. Otpušteni su i katalonski delegati u Madridu i Bruxellesu.

Deseci tisuća Katalonaca izlaze na ulice, a prosvjed su unijeli i u srce EU, gdje je oko 200 katalonskih gradonačelnika pozvalo na "puštanje političkih zatvorenika". Smijenjeni predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nastavlja internacionalizaciju katalonskog pitanja. On je, naime, s četvero dužnosnika otišao u Bruxelles, odakle preko stranih medija i novinskih konferencija upozorava "na kršenje ljudskih prava u Španjolskoj". I dalje nastupa u svojstvu predsjednika katalonske vlade u egzilu.

Madrid i španjolsko pravosuđe, koje od Belgije traži njihovo izručenje, odbacuje te optužbe i tvrdi da je Barcelona prekršila zakon. Puigdemont i četvero dužnosnika nije se pojavilo na ispitivanju na sudu u Madridu vezano uz pobunu, neposluh i korištenje javnog novca za referendum i aktivnosti usmjerene prema nezavisnosti, pa im prijete zatvorske kazne od 50 godina.

Druga strana Kataloncima puna kapa: Dosta nasilja, dogovorite se!

I dok mnogi građani diljem Europe sa simpatijom i suosjećanjem gledaju na katalonske zagovornike nezavisnosti, europske vlade i institucije podržavaju španjolsku vladu. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je kako se u Španjolskoj ne krše ljudska prava, a da zakon krše oni koji ne poštuju španjolski ustav.

Madrid na svojoj strani ima i zemlje poput SAD-a i Izraela te organizacije kao što je NATO, u kojem Španjolska ima važnu ulogu. Nitko od njih ne želi "razbijanje" Španjolske. A Puigdemonta podržavaju Venezuela i Škotska te narodi koji teže stvaranju vlastite države.