Puno toga u EU škripi, pa i u eurozoni. A onda dođe izvještaj Eurostata i ispadne da je BDP eurozone od srpnja do rujna porastao za 0,6 posto u odnosu na drugi kvartal 2017. godine. U odnosu na prošli godinu godišnji rast u tom kvartalu je čak 2,5 posto. A i prethodni kvartal je prošao odlično; još 0,7 posto. Najzanimljiviji dio ovog izvještaja Eurostata je to što se među onim članicama EU-a koje su u eurozoni, a koje pridonose rastu BDP-a, nalazi i Španjolska.
U ljetnom kvartalu tamo je BDP rastao čak 0,8 posto, isto koliko i u Austriji, više od Francuske i Njemačke koje su imale 0,5 posto rasta BDP-a u tom kvartalu. Drugim riječima, teška ustavna kriza u Španjolskoj oko secesionističkih kretanja dijela političke scene u Kataloniji nije utjecala na raspad ekonomije Španjolske. Preciznije, očito nitko živ ne vjeruje da bi se stvar oko Katalonije mogla zakomplicirati baš do takve razine.
U onih nekoliko dana kada se prelamalo hoće li vlasti Katalonije oko u međuvremenu smijenjenog predsjednika te regije Carlesa Puigdemonta proglasiti neovisnost, mnoštvo velikih kompanija već je pripremilo sve potrebno za odlazak iz katalonskih gradova u gradove u ostatku Španjolske.
No, za razliku od policijskih napada na građane koji su izlazili na referendum o neovisnosti, nakon katalonskog parlamentarnog proglašenja neovisnosti Madrid je naprosto razvlastio Puigdemonta, raspustio parlament u Barceloni i raspisao nove izbore. Puigdemont ih zasad čeka u Bruxellesu.
Oko polovice Katalonaca protivi se neovisnosti regije (iako su se protivili i brutalnosti španjolske nacionalne garde nad glasačima u Kataloniji), jer su, među ostalim, svjesni da bi Katalonija, sve da i postane neovisna republika, ostala izvan EU-a, te bi trpjela dvoznamenkaste padove BDP-a u desecima posto.
