Deseci tisuća ljudi u nedjelju su izašli na ulice katalonskog glavnog grada Barcelone kako bi izrazili svoje protivljenje objavi neovisnosti od Španjolske. U zasebnim prosvjedima u Barceloni, ali i diljem Španjolske, prosvjeduje se protiv vlada i Katalonije i Španjolske. Cijela zemlja je tijekom vikenda na nogama dok očekuje hoće li predsjednik Katalonije Carles Puigdemont početkom sljedećeg tjedna doista jednostrano proglasiti neovisnost, te hoće li španjolski premijer Mariano Rajoy ostati na svojim tvrdim pozicijama.
Prosvjednici su se okupili u središtu Barcelone sa zastavama Katalonije i Španjolske i transparentima na kojima piše "Katalonija je Španjolska" i "Zajedno smo jači". "Mi se osjećamo i Kataloncima i Španjolcima", rekla je 72-godišnja prosvjednica Araceli Ponze na skupu u Barceloni. "Suočavamo se sa strašnom nepoznanicom. Vidjet ćemo što će se dogoditi ovoga tjedna no moramo govoriti vrlo glasno kako bi oni znali što mi želimo".
Prosvjed u Barceloni organizirala je skupina Katalonsko civilno društvo, koje se protivi neovisnosti, pod sloganom "Urazumimo se" kako bi mobilizirala, kako vjeruje, "tihu većinu" građana u Kataloniji. Pod geslom "Dosta! Urazumimo se", okupljanje u nedjelju podržava nekoliko političkih stranaka koje su protiv nezavisnosti i nekoliko uglednika, poput književnika Maria Vargasa Llose, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, peruanske i španjolske nacionalnosti koji je katalonsku težnju za nezavisnošću nazvao "bolešću".
U subotu se na poziv građanske inicijative više desetaka tisuća osoba, odjeveno u bijelo, okupilo u nekoliko gradova zahtijevajući dijalog između Katalonaca i ostatka zemlje kako bi se pronašao izlaz iz najgore političke krize koju je zemlja doživjela od povratka na demokraciju 1977., nakon fašističke diktature Francisca Franca. U intervjuu za El Pais premijer Rajoy je izjavio da će učiniti sve u okvirima zakona za spriječiti odvajanje Katalonije.
"Jedno želim da bude potpuno jasno, tako dugo dok je na stolu deklaracija o neovisnosti, ovoj će vladi biti jako teško ne intervenirati." Na pitanje hoće li posegnuti za člankom 155. ustava, prema kojem vlada u Madridu preuzima kontrolu nad autonomnom regijom, Rajoy je rekao da to ne isključuje, da se nada da neće biti potrebe za tako radikalnim mjerama, te da će se "za to izbjeći, neke stvari morati promijeniti".
Za Dijalog je premijer Rajoy rekao da ga neće biti sve dok katalonski separatisti oko Puigdemonta ne odustanu od želje da proglase nezavisnost. Premijer konzervativne vlade Rajoy je ranije, uoči nasilja na referendumu kada je Nacionalna garda teško ozlijedilo skoro 1000 Katalonaca, tvdio da dijaloga apsolutno nema.
On još uvijek ustraje na tome da je intervencija Nacionalne garde bila zakonita, no nešto se očito ipak promijenilo nakon što ga je španjolska opozicija s ljevice žestoko napala zbog nasilja i tražila njegovu ostavku. Rajoy je rekao da su se stvari "tada mogle napraviti bolje i gore".
"Čim se neke stvari promijene, dijalogom ćemo riješiti stvari kako smo to činili tijekom 40 godina", kazao je Rajoy. Zanimljivo je da je u intervjuu rekao da je uoči referenduma razgovarao sa socijalistima iz PSOE-a, te da su oni protiv provedbe članka 155. Za lijevi Podemos je rekao da je tražio nekoga izvana tko bi moderirao pregovore. Rekao je i to da su i njegova konzervativna Narodna stranka i PSOE bili protiv statusa Baskije i za Kataloniju.
I da im se odjednom dogodilo da je referendum sazvan i održan. Dojam je da je premijer Rajoy opisao stanje u kojem je ostao iznenađen razvojem situacije. "Moguće je da smo napravili mnoge greške, ali osnovna greška je bio referendum", kazao je. Za primijetiti je da je upravo Puigdemont uoči nasilne eskalacije tražio dijalog s Madridom. Odabir bijele boje kao simbol niza prosvjeda u nedjelju simbolizira distanciranje od svake političke opcije.
Na tim prosvjedima poručivalo se: „Razgovarajmo!“ na dvojezičnim transparentima, na katalonskom i španjolskom. Zatim: „Dijalog, a ne nasilje!“ i slično. Ovakvi prosvjedi uz one za španjolsko jedinstvo ne trebaju čuditi jer podrška neovisnoj Kataloniji nikada nije bila viša od 48 posto.
Ono oko čega se ogromna većina Katalonaca mogla složiti zapravo je uvijek bio zahtjev za većom autonomijom, onakvom kakvu ima Baskija, što je bio dogovor postignut kao uvjet ETA-i da odustane od terorističkih i paramilitarnih zločina. Na tom tragu je za Express nedavno govorila katalonska spisateljica Clara Uson na samom početku intervjua o njenom proslavljenom romanu "Kći istoka" o samoubojstvu kćeri Ratka Mladića.
