Izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa već su trebale biti donesene, ali još stoje u ladicama HDZ-ova ministra uprave Lovre Kuščevića, koji ih ne pušta na Vladu. Nakon što je dao osnovni nacrt zakona i suočio se sa salvom kritika jer smanjuje ovlasti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Kuščević se pravda da je zakon na usuglašavanju.

No prema našim informacijama od iznimno upućenih krugova, ne čeka se nikakvo usuglašavanje ministarstava, nego odluka Ustavnog suda u slučaju Tomislava Karamarka i njegova sukoba interesa koji je doveo do pada vlade prije tri godine. Presuda bi spasila i Karamarka i premijera Andreja Plenkovića, koji tako od zakletih političkih neprijatelja postaju suborci protiv jedinog od rijetkih funkcionalnih antikorupcijskih tijela - Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Lex Agrokor Novaković će gaziti Plenkija: 'Nije pošten, nije častan...'

Ako se ostvari taj plan, zakon bi postao besmislen, kao i samo povjerenstvo. A političari bi zauvijek bez ikakvih, pa makar i moralnih, sankcija mogli skrivati informacije od javnosti, lagati, nalagati zapošljavanja stranačkih kadrova, koristiti svoju funkciju za probitak svoje rodbine i prijatelja....

Zvuči nevjerojatno, ali upravo je to krajnji ishod vrlo složene operacije koja se odvija daleko od očiju javnosti i koja nam je potvrđena od iznimno upućenih sugovornika. A da sve ide u tom pravcu potvrđuje i nedavni dopis Povjerenstvu Andreja Plenkovića. Iako je puno više pozornosti u javnosti zaokupirala činjenica da je u zadnji tren zahtijevao izuzeće predsjednice Nataše Novaković jer je radila u HUP-u, stručnjaci upozoravaju da se puno veća opasnost skriva u drugom dijelu dopisa.

Premijer je kao pravnik i osoba koja vodi Vladu te može izmijeniti zakon u potpunosti odrekao pravo Povjerenstvu da može odlučivati o načelima kojih se svaki političar mora pridržavati, a koja su sadržana u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Također, već je krenula i medijska priprema preko Vladi bližih medija kako Povjerenstvo ima prevelike ovlasti i ne bi trebalo odlučivati o tim načelima.

O čemu se točno radi? U Zakonu postoji članak koji kaže da svaki dužnosnik na javnoj funkciji mora svoj posao obavljati u skladu s vrlo pozitivnim načelima. Dužnosnici moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene dužnosti. Nadalje, piše da su za svoj rad odgovorni javnosti i građanima koji imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika u vezi dužnosti koju obnašaju.

Za kraj, piše i da ne smiju koristiti javnu dužnost za svoj osobni probitak ili probitak s njima povezanih osoba, te ne smiju biti ovisni prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Za kršenje tih načela nema novčanih sankcija, ali odluke Povjerenstva su u tim slučajevima izuzetno važne, što se najbolje vidjelo upravo na slučaju Tomislava Karamarka, kad je pala vlada.

Vjerojatno svi koji pročitaju ova načela bi se složili da su to ne samo poželjna, nego i nužno potrebna u hrvatskoj i svakoj drugoj politici. O povredi tih načela odlučuje samo Povjerenstvo o sprečavanju sukoba interesa i ako o njima ne bude odlučivalo, ono će ostati mrtvo slovo na papiru. Dosad je u 47 slučaja odlučeno da su dužnosnici povrijedili ta načela, a iako su te odluke pokušali osporiti, prvo Upravni sud, a zatim i Visoki upravni sud su presudili u korist Povjerenstva.

Takva je stranka Maknuli su Daliju, a sad u fikus pretvaraju i nasljednicu

Tako i u nedavnoj presudi u kojoj se Milan Bandić žalio da nije povrijedio načela djelovanja kad je i prije natječaja rekao da će zaposliti u Zagrebačkom holdingu Svetimira Marića, brata aktualnog ministra Gorana Marića. Sud ga je odbio.

"Pogrešno je tužiteljevo tumačenje da ako nema sankcija, nema ni povreda Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Svrha Zakona je sprečavanje sukoba interesa, sprečavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti", navodi sutkinja upravnog suda Željka Babrović.

No kad je došlo do toga da Povjerenstvo treba donijeti odluku o tome da je i Plenković bio netransparentan, nevjerodostojan, neodgovoran i nesavjestan u donošenju tzv. "lex Agrokora", počeo je udar HDZ-a. Povjerenstvo je pokrenulo postupak jer Plenković nije govorio istinu javnosti kad je rekao da ne zna tko je pisao zakon, štoviše, znao je tko su autori, a nije ni spriječio da se dio njih kasnije obogati provodeći u Agrokoru zakon koji su pisali. Radi se o tzv. Skupini Borg na čelu s Antom Ramljakom.

Plenković je spriječio da se ta odluka donese jer je tražio da se predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković izuzme zato što je prije toga radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. A njih je financirao Agrokor. HDZ je istu činjenicu znao i kad je imenovao Novaković, a ona nije ni na koji način povezana s Agrokorom. Ali je manevar uspio jer je Upravni sud rekao da treba odlučiti treba li se Novaković izuzeti u slučaju Martine Dalić. Samo što nema tko odlučiti treba li se ili ne Novaković izuzeti.

Iz HDZ-a saznajemo da su oni bili svjesni da pet članova povjerenstva nisu u potpunosti jednoglasni oko toga treba li proglasiti Plenkovića kršiteljem zakona. Ako bi se Novaković sama izuzela, možda odluka i ne bi prošla.

Osim toga, upravo traju rasprave o tome tko bi trebao odlučiti o njezinu izuzeću, a tu je kupljeno vrijeme do odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarka.

Karamarko je proglašen u sukobu interesa jer je sudjelovao u odlukama oko Ine iako mu je supruga radila za lobista MOL-a. U drugom dijelu je proglašen da se nije držao etičkih načela jer javnosti nije otkrio svoju vezu s lobistom Jozom Petrovićem te tako nije postupao u skladu sa zakonom propisanim načelima.

Nastavak na sljedećoj stranici...

I upravo se za taj dio čeka odluka Ustavnog suda kojemu se Karamarko žalio nakon što nije prošao ni na Upravnom ni na Visokom upravnom sudu.

Ustavni sud na čelu s Miroslavom Šeparovićem, inače kumom Vladimira Šeksa, koji je savjetnik Plenkoviću, izgleda da će donijeti odluku po kojoj će osporiti dio odluke Povjerenstva u odlučivanju o načelima.

Time bi i Plenković bio spašen, ali i njegova bivša potpredsjednica Martina Dalić, o kojoj je već Povjerenstvo odlučilo da je prekršila zakonska načela kad je namjerno obmanjivala javnost da ne zna tko su autori "lex Agrokora". Bio bi ekskulpiran i Tomislav Karamarko, ministar financija Zdravko Marić, Milan Bandić... Ali što je najvažnije, promijenio bi se zakon nakon te odluke.

Ministar uprave Kuščević više ne bi mogao biti proglašen krivim da ograničava Povjerenstvo, nego bi rekao da samo poštuje odluku Ustavnog suda. I tako bi Povjerenstvo i zakon postali besmisleni jer više ne bi moglo odlučivati ni o čemu bitnom.

Povjerenstvo Plenki uspio: Napokon se riješio 'Crne Dalije'

Ustavni sud ima 13 sudaca, a ova odluka se ne mora donijeti većinom. Iako ih imenuje politika, a neki suci su bivši članovi HDZ-a i SDP-a, trebali bi biti posljednja brana samovlasti. Ali često su bili na meti kritika, kao u slučaju Ive Sanadera, kad su poništili presudu iako ju je potvrdio Vrhovni sud. Ili kad su svojom odlukom osigurali slobodu Milanu Bandiću i pravno tumačili da nije utjecao na svjedoke iako je nagovarao svjedokinju protiv njega na antidatiranje dokumenata.

Ako postupe po ovom planu i sruše odluku o Karamarku te time omoguće sporne izmjene zakona, sami će sebi skočiti u usta. Ustavni sud je još prije osam godina zauzeo vrlo jasna stajališta što se tiče kršenja načela. Tad su naveli da je "Povjerenstvo preventivno antikorupcijsko tijelo kojemu je zadaća provođenje politike koja promiče sudjelovanje društva i odražava načela vladavine prava, pravilnog upravljanja javnim poslovima i imovinom, čestitost, transparentnost i odgovornost".

Takvo tumačenje je dosad bilo štit i za rad Povjerenstva, ali sad bi zauzimanjem drugačijeg stava Ustavni sud to mogao poništiti. Profesor upravnog prava Ivan Koprić kaže nam da je vidljivo kako je cilj Vlade zaustaviti povjerenstvo i da to pokušavaju na više načina. Vjeruje da Ustavni sud ne smije podleći politici u ovom slučaju.

"Ako Ustavni sud to uradi, znači da stavlja politiku ispred prava. Tamo su svi pravnici, učili su ih naši profesori prava i neka se prisjete da ova načela vrijede u cijelom svijetu. Ako odluče suprotno, ispast će da kod nas ne vrijede", kaže Koprić.

Kaže kako se šokirao kad je vidio da je premijer Plenković kao diplomirani pravnik tražio izuzeće predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković u ovom slučaju, kao i da se poziva na to da oni ne bi trebali odlučivati o načelima djelovanja dužnosnika.

"Mislio sam da je vijest s nekog satiričnog portala. Nisam mogao vjerovati što radi. Mi smo u zadnjih 15 godina pod pritiskom EU donijeli više stotina zakona u koje smo ugrađivali upravo načela djelovanja. To rade sve moderne države jer bi inače zakonom trebalo propisati i predvidjeti baš svaku životnu situaciju, što je pravno nemoguće. Upravo načela kakva su sadržana u zakonu i o kojima odlučuje Povjerenstvo. Ne znam je li pravnik Plenković zaboravio što je slušao na prvim godinama studija", oštar je Koprić.

Kaže i da je Plenkovićev manevar s traženjem izuzeća puno opasniji nego što se čini na prvi pogled. Jer, osim što je itekako znao da Novaković dolazi iz HUP-a, itekako je znao da ona nije bila ni u kakvoj ovisnoj vezi o Ivici Todoriću, ali je ipak pribjegao tome manevru. Time je otvorio mogućnost da bilo tko učini isto kad se radi o bilo kojem odnosu dužnosnika i neke tvrtke članice HUP-a. Ali još opasnije je, kaže, da se isti pravni manevar može primijeniti i na razna druga nezavisna tijela.

Iako njihove odluke podliježu sudskoj kontroli, traženjem izuzeća i pravnom trakavicom tko će o tome odlučivati šalje se pogrešna poruka.

"Možda premijer nije ni svjestan kakvu je Pandorinu kutiju otvorio. To je opći napad na rad svih nezavisnih tijela i potencijalno jedan od najopasnijih koraka koje sam ikad vidio da se poduzima prema njima. A kad dolazi od predsjednika Vlade, onda je to rušenje cijele koncepcije nezavisnih tijela kako je zamišljeno u Europskoj uniji i SAD-u. Njegov potez pokazuje koliko se ponekad zbog političkih kalkulacija napravi šteta cijeloj zemlji", objašnjava Koprić.

Nakon SDP-a SDP mu ne treba - ima unosne poslove od Kosova do Baltika

I za kraj, on tumači da bi o tome treba li se Nataša Novaković izuzeti ili ne od odlučivanja odluku trebao donijeti Sabor jer je upravo on i imenovao članove Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, a u zakonu nije propisano tko odlučuje. Ako bi svi članovi vladajuće koalicije odlučili da se Novaković treba izuzeti, onda bi se i time poslala jasna i javna poruka da Hrvatska ne želi nezavisne institucije koje trebaju kontrolirati Vladu.

"Ako većina stane na stranu premijera i njegova tumačenja, cijelom svijetu ćemo pokazati da nemamo političku volju imati nezavisna kontrolna tijela te da je politika spremna uništiti i njihove zadnje ostatke. Neka to vidi i međunarodna zajednica, jer oni koji tako odluče, osramotit će ne samo sebe, nego i cijelu zemlju", jasan je Koprić.

No ne dolazi udar na Povjerenstvo dosad samo iz izvršne vlasti, jer i sudovi mijenjaju svoja stajališta za razliku od ranije. Upravni sud je tako, osim što je Plenkoviću omogućio pravni manevar tvrdnjom da je trebalo odlučivati o izuzimanju Novaković u slučaju Dalić, donio još jednu teško razumljivu odluku.

Sudac Bojan Bugarin je zaključio da Povjerenstvo u slučaju Bandića nema pravo narediti dužnosniku da im dostavi traženu dokumentaciju, a ako to ne učini pokrenuti postupak protiv njega upravo zbog kršenja već spomenutih načela. Sudac je istumačio da je Povjerenstvo uzurpiralo svoje ovlasti i da, ukratko, ono ne može narediti biranom dužnosniku dostavu dokumenata. I to se može pokrivati pravnim tumačenjima, ali što je bit?

Ako takva presuda preživi i Visoki upravni sud, ni jedan političar se ne mora brinuti za sankcije ako ne dostavlja tražene dokumente i očitovanja Povjerenstvu kad to od njega ono zatraži. A bez dokumenata nema ni odluka pa zakon opet postaje besmislen.