Trebao je to biti rutinski posao u uređenoj državi. Vlada i HDZ bi na upit medija dostavili račune tko je platio smještaj i put u Helsinki te bi time otklonili sumnju da su HDZ-ovi dužnosnici, osim što su letjeli državnim avionom na skup Europske pučke stranke, napravili dodatni trošak državi. Ali dostava dokaza o (ne) trošenju javnog novca pretvorila se u povod za konačni obračun s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, jednoj od institucija koja je uspjela izgraditi povjerenje građana.
Prvo tijekom mandata Dalije Orešković, ali sad i za njezine nasljednice Nataše Novaković. HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević je još početkom godine planirao takav zakon o sprečavanju sukoba interesa koji bi Povjerenstvo sveo na puko provjeravanje imovinskih kartica. Protivljenje stručne javnosti i pritisak medija rezultirali su time da od toga odustane. Barem nakratko.
Koji smjer će zakon imati, Kuščević je zatim pokazao i kad je na čelo povjerenstva za izradu novog zakona imenovao bivšu gradonačelnicu Knina Josipu Rimac, koju je isto to Povjerenstvo kaznilo zbog sukoba interesa. I od toga je na kraju ministar morao odustati, ali HDZ je iz benignog slučaja ovaj put najjače udario po povjerenstvu.
Ne samo da posljednja verzija zakona predviđa da nema kažnjavanja dužnosnika koji namjerno lažu u imovinskim karticama, nameće im nemoguće rokove za rad i omogućuje da ministri iz Vlade prelaze u uprave privatnih tvrtki, nego nisu ugrađeni nikakvi značajniji elementi koji bi spriječili toliko rašireni klijentelizam i korupciju. Primjerice, zašto zakon ne bi obvezao sve gradove da naprave registar tvrtki s kojima posluju i s kojima ne mogu poslovati jer su lokalni dužnosnici s njima povezani?
Tako jednostavan alat koji ništa ne stoji nije usvojen iako bi puno značio za transparentost. Nije prošla ni ideja da lokalni čelnici i direktori, kao i oni državni, moraju ispunjavati imovinske kartice. A Kuščević je odlučio donijeti zakon sam, bez da uopće konzultira povjerenstvo. Na kraju, zbog toga jer se povjerenstvo na čelu s Natašom Novaković usudilo pitati oko puta za Finsku, politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević i glavni tajnik Gordan Jandroković osuli su dosad neviđenu paljbu prema toj nezavisnoj instituciji proglašavajući je politički pristranom, a Kuščević čak i nestručnom.
Ministar uprave je javno iznio i veliku neistinu rekavši da Upravni sud učestalo poništava odluke povjerenstva te da "to izaziva zabrinutost pravnika". Istina je da je Upravni sud od 537 odluka poništio njih pet. Jandroković je dodatno rekao da oni u Povjerenstvu žele uloviti HDZ-ovce, ali da u tome neće uspjeti.
"Iz toga jasno proizlazi temeljno nerazumijevanje uloge i položaja Povjerenstva kao preventivnog, antikoruptivnog tijela. Upravo bi sami dužnosnici trebali percipirati Povjerenstvo na afirmativan način, odnosno kao tijelo koje pridonosi transparentnosti te služi vraćanju ionako poljuljanog povjerenja građana u institucije i dužnosnike koji predstavljaju iste. Ako dužnosnici postupaju u skladu sa zakonom, savjesno i odgovorno, tijelo kao Povjerenstvo trebalo bi im služiti kao saveznik u rasvjetljavanju svih potencijalno spornih okolnosti pojedinog slučaja, a nikako kao prijetnja ili ‘smetalo’", rekla nam je predsjednica Nataša Novaković.
Ali čini se da to neće prestati. Vlada se polako zatvara oko dijeljenja osnovnih informacija, kao što je trošak leta. Ali novinari i javnost ne dobivaju i jasne odgovore MORH-a, Ministarstva gospodarstva oko Petrokemije, a treba se sjetiti i kako su Vlada i bivša ministrica gospodarstva uporno skrivali tko je radio "lex Agrokor".
Vladajuća većina je sada za povjerenika za informiranje, koji bi trebao braniti pristup informacijama, izabrala Zorana Pičuljana, za kojeg postoji velika sumnja da će braniti pravo na pristup informacijama kao njegova prethodnica Anamarija Musa. Profesor i politički analitičar Ivan Rimac u tome vidi loše ponavljajuće obrasce za oba slučaja.
"Kad se radi o osjetljivim temama, praksa je oglušivanje o upite. Premijer svojim istupima čak i potiče takav oblik ponašanja", smatra Rimac.
Što se tiče pokušaja umanjivanja ovlasti i napada na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Rimac je jasan.
"Pritasak iz HDZ-a i vladajućih na njih nije pristojan, ali je stalan. Mi očekujemo pravnu državu, ali način na koji se političari odnose prema pravosuđu i institucijama ruši ugled i njih i institucija. Zato ljudi više ne vide političke odluke kao odluke sustava, nego samovolje. A smiju se kad politika poruči da institucije rade svoj posao. Odluke povjerenstva politika ignorira, a tu je i problem neuređene zakonodavne sfere u kojoj se očito ide na ruku političkom klijentelizmu i nema se ideje kako spriječiti zlouporabe", smatra Rimac.
