Izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa već su trebale biti donesene, ali još stoje u ladicama HDZ-ova ministra uprave Lovre Kuščevića, koji ih ne pušta na Vladu. Nakon što je dao osnovni nacrt zakona i suočio se sa salvom kritika jer smanjuje ovlasti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Kuščević se pravda da je zakon na usuglašavanju.
No prema našim informacijama od iznimno upućenih krugova, ne čeka se nikakvo usuglašavanje ministarstava, nego odluka Ustavnog suda u slučaju Tomislava Karamarka i njegova sukoba interesa koji je doveo do pada vlade prije tri godine. Presuda bi spasila i Karamarka i premijera Andreja Plenkovića, koji tako od zakletih političkih neprijatelja postaju suborci protiv jedinog od rijetkih funkcionalnih antikorupcijskih tijela - Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Ako se ostvari taj plan, zakon bi postao besmislen, kao i samo povjerenstvo. A političari bi zauvijek bez ikakvih, pa makar i moralnih, sankcija mogli skrivati informacije od javnosti, lagati, nalagati zapošljavanja stranačkih kadrova, koristiti svoju funkciju za probitak svoje rodbine i prijatelja....
Zvuči nevjerojatno, ali upravo je to krajnji ishod vrlo složene operacije koja se odvija daleko od očiju javnosti i koja nam je potvrđena od iznimno upućenih sugovornika. A da sve ide u tom pravcu potvrđuje i nedavni dopis Povjerenstvu Andreja Plenkovića. Iako je puno više pozornosti u javnosti zaokupirala činjenica da je u zadnji tren zahtijevao izuzeće predsjednice Nataše Novaković jer je radila u HUP-u, stručnjaci upozoravaju da se puno veća opasnost skriva u drugom dijelu dopisa.
Premijer je kao pravnik i osoba koja vodi Vladu te može izmijeniti zakon u potpunosti odrekao pravo Povjerenstvu da može odlučivati o načelima kojih se svaki političar mora pridržavati, a koja su sadržana u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Također, već je krenula i medijska priprema preko Vladi bližih medija kako Povjerenstvo ima prevelike ovlasti i ne bi trebalo odlučivati o tim načelima.
O čemu se točno radi? U Zakonu postoji članak koji kaže da svaki dužnosnik na javnoj funkciji mora svoj posao obavljati u skladu s vrlo pozitivnim načelima. Dužnosnici moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene dužnosti. Nadalje, piše da su za svoj rad odgovorni javnosti i građanima koji imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika u vezi dužnosti koju obnašaju.
Za kraj, piše i da ne smiju koristiti javnu dužnost za svoj osobni probitak ili probitak s njima povezanih osoba, te ne smiju biti ovisni prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost. Za kršenje tih načela nema novčanih sankcija, ali odluke Povjerenstva su u tim slučajevima izuzetno važne, što se najbolje vidjelo upravo na slučaju Tomislava Karamarka, kad je pala vlada.
Vjerojatno svi koji pročitaju ova načela bi se složili da su to ne samo poželjna, nego i nužno potrebna u hrvatskoj i svakoj drugoj politici. O povredi tih načela odlučuje samo Povjerenstvo o sprečavanju sukoba interesa i ako o njima ne bude odlučivalo, ono će ostati mrtvo slovo na papiru. Dosad je u 47 slučaja odlučeno da su dužnosnici povrijedili ta načela, a iako su te odluke pokušali osporiti, prvo Upravni sud, a zatim i Visoki upravni sud su presudili u korist Povjerenstva.
Tako i u nedavnoj presudi u kojoj se Milan Bandić žalio da nije povrijedio načela djelovanja kad je i prije natječaja rekao da će zaposliti u Zagrebačkom holdingu Svetimira Marića, brata aktualnog ministra Gorana Marića. Sud ga je odbio.
"Pogrešno je tužiteljevo tumačenje da ako nema sankcija, nema ni povreda Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Svrha Zakona je sprečavanje sukoba interesa, sprečavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti", navodi sutkinja upravnog suda Željka Babrović.
No kad je došlo do toga da Povjerenstvo treba donijeti odluku o tome da je i Plenković bio netransparentan, nevjerodostojan, neodgovoran i nesavjestan u donošenju tzv. "lex Agrokora", počeo je udar HDZ-a. Povjerenstvo je pokrenulo postupak jer Plenković nije govorio istinu javnosti kad je rekao da ne zna tko je pisao zakon, štoviše, znao je tko su autori, a nije ni spriječio da se dio njih kasnije obogati provodeći u Agrokoru zakon koji su pisali. Radi se o tzv. Skupini Borg na čelu s Antom Ramljakom.
Plenković je spriječio da se ta odluka donese jer je tražio da se predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković izuzme zato što je prije toga radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. A njih je financirao Agrokor. HDZ je istu činjenicu znao i kad je imenovao Novaković, a ona nije ni na koji način povezana s Agrokorom. Ali je manevar uspio jer je Upravni sud rekao da treba odlučiti treba li se Novaković izuzeti u slučaju Martine Dalić. Samo što nema tko odlučiti treba li se ili ne Novaković izuzeti.
Iz HDZ-a saznajemo da su oni bili svjesni da pet članova povjerenstva nisu u potpunosti jednoglasni oko toga treba li proglasiti Plenkovića kršiteljem zakona. Ako bi se Novaković sama izuzela, možda odluka i ne bi prošla.
Osim toga, upravo traju rasprave o tome tko bi trebao odlučiti o njezinu izuzeću, a tu je kupljeno vrijeme do odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarka.
Karamarko je proglašen u sukobu interesa jer je sudjelovao u odlukama oko Ine iako mu je supruga radila za lobista MOL-a. U drugom dijelu je proglašen da se nije držao etičkih načela jer javnosti nije otkrio svoju vezu s lobistom Jozom Petrovićem te tako nije postupao u skladu sa zakonom propisanim načelima.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Teška poštenjačina,guta bi govna za spasit svoju kožu od lopovluka.Tek če vrijeme pokazat tko je Plenković,kao i Sanader.