Pelješki most: "Kineze treba strogo nadzirati..."
Kinezi dolaze i na Hrvatskoj je da vidi kako će ona postati most između Europske unije i Narodne Republike Kine istodobno s kineskom gradnjom Pelješkog mosta. Otprilike je to sukus reakcija i protureakcija na završetak natječaja o gradnji sad već mitskog mosta preko Malostonskog zaljeva. Podsjetimo, kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvodit će prvu fazu gradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama, objavile su Hrvatske ceste. “Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja - China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci”, navodi se u priopćenju Hrvatskih cesta.
Upitali smo za komentar i kinesko veleposlanstvo, ali savjetnik veleposlanika Liu Kai tek nam je kratko rekao: “Veleposlanstvo NR Kine u Republici Hrvatskoj je iz medija doznalo vijest da je kineska tvrtka pobijedila na natječaju za projekt izgradnje Pelješkog mosta. Smatramo da je hrvatska vlast donijela ispravnu odluku, te da je ispravno odabrala. Sudjelovanje kineske tvrtke u izgradnji Pelješkog mosta će biti od koristi za visokoučinkovito i visokokvalitetno dovršavanje ovog strateškog hrvatskog projekta.”
Zanimljivo je da su iz kineskog veleposlanstva znatno umjereniji, a i odmjereniji, u svojim izjavama nego što je to Vlada Republike Hrvatske.
“S druge strane, za čestitke je rano. Nadamo se da će potpisivanje ugovora za ovaj projekt biti uspješno, kako bi radovi na izgradnji mogli početi što prije, a time i hrvatski narod što prije mogao imati koristi od toga. Uvjereni smo da će, uzevši projekt izgradnje velikog mosta kao početnu točku, Kina i Hrvatska pokrenuti još više konkretnih suradnji, te da će bilateralni odnosi moći zakoračiti na novu razinu”, kazao je Kai.
Dok se hrvatske vlasti vesele ogromnom ulaganju od nekoliko stotina milijuna eura i konačnom privođenju kraju projekta koji je još Ivo Sanader nekoliko puta počinjao, a posebno je veselo što će čak 85 posto ukupnog troška gradnje mosta financirati Europska unija, važno je podsjetiti da Kina ništa ne radi bez razloga i velike koristi za samu državu.
Projekt One Belt and One Road Initiative (OBORI), a dio toga bi trebao biti i Pelješki most, osmislio je kineski predsjednik Xi Jinping kako bi se nastavilo s rastom kineskoga gospodarstva, ali i utjecaja kroz čitavu centralnu Aziju sve do Europe. Novi Put svile, kako je OBORI kolokvijalno poznat trebao bi dodatno povezati Europu s Kinom.
Dosad se većinom fokusiralo na gradnju velikih infrastrukturnih projekata, većinom financiranih putem jeftinih zajmova kineskih državnih banaka. Najbolji primjer dosadašnje prakse je Srbija, gdje su kineske kompanije gradile brojne slavne projekte, a možda i najpoznatiji je Pupinov most u Beogradu. Gradnju je financirala kineska banka, gradila ga je kineska kompanija, dovozili su kineske radnike i zbog svega toga su ga Srbi zvali “Kineski most”.
Ravnateljica Instituta za kineske studije u Beogradu, Dragana Mitrović, ispričala je u razgovoru za Express: “Kineske firme su, zaista veoma prisutne u Srbiji na izgradnji brojnih objekata, prije svega u oblasti prometne infrastrukture, ali i energetskom sektoru. Za razliku od jedinoga kineskog ulaganja u srpsko gospodarstvo, kupnje Željezare Smederevo od strane HSteela, u ostalim slučajevima u pitanju su krediti odobreni od strane kineskih razvojnih banaka u okviru Sporazuma o suradnji u oblasti infrastrukture između NR Kine i Republike Srbije. Kineske firme su tako dominantni izvođači radova, dok su domaće firme podizvođači. Specifičnost ovih poslova i ono što ih razlikuje od dobivanja posla na javnom natječaju je da je kineska država odredila ove državne kineske firme da izvode radove, a da cijele projekte (Pupinov most na Dunavu, dionice autocesta (Surčin - Obrenovac, Lajkovac - Ljig, Obrenovac - Ub itd.) na Koridoru X i autoceste prema Crnoj Gori, modernizacija Termoelektrane Kostolac i gradnja jednog novog bloka u njoj, financira dominantno (85 posto) kineska državna banka Exim, opet po nalogu države, dok se ostatak financira iz budžeta Republike Srbije.”
Druga zemlja u kojoj su kineske kompanije bile izuzetno prisutne je Makedonija, ali tamo je posao odrađen toliko koruptivno da je čak Europska unija morala reagirati. Istini za volju, riječ je tek o kraćoj analizi Instituta za sigurnosne studije Europske unije, ali sam naslov je dovoljan da se ozbiljno razmisli o kineskom utjecaju na, korupciji podložno, balkansko područje. “Balkanska korupcija: Kineska veza” naslov je analize poslovanja kineskih kompanija u Makedoniji, u kojoj se posebno napominje sudjelovanje građevinskog diva Sinohydro, koji je prekršio pravila Svjetske banke i jedno vrijeme nisu mogli čak ni aplicirati za zajmove zbog koruptivnih postupaka.
“Krajem 2013. godine su vlasti u Skoplju potpisale ugovor o gradnji 57-kilometarske autoceste Kičevo - Ohrid s kineskim Sinohydrom vrijedan 373 milijuna eura, a istovremeno je potpisan ugovor o gradnji autoceste od Skoplja do Stipa vrijedan 206 milijuna eura. Projekte je trebao financirati zajam kineske Exim banke do 85 posto ukupne vrijednosti, izvođač je trebao biti Sinohydro”, stoji u izvješću.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Upravo takve izjave otkrivaju načine na koje Kina širi svoj utjecaj i izvozi državnu moć. Kineski diplomati ugovore velike radove s državama u razvoju, bilo da je tu riječ o Makedoniji ili Kongu, kineska državna banka osigurava nevjerojatno povoljne kredite (govori se o kamatnim stopama od oko 1%) i to pod uvjetom da kineske državne firme izvode radove. Tvrtke poput Strabaga, koje moraju osiguravati kredite po višestruko većim kamatnim stopama, jednostavno ne mogu konkurirati tako niskim ponudama s Dalekog istoka. Smjena vlasti u Makedoniji otkrila je i katastrofalne greške u planiranju gradnje autoceste, što je rezultiralo 120 milijuna eura većim troškovima gradnje nego što je trebalo i moglo biti. Koliko je to utjecaj jeftinih kineskih zajmova, a koliko lokalnog mentaliteta, teško je reći.
Ali kineske tvrtke pokazale su da im ne smetaju čak ni optužbe za korupciju kad su imenovali Stjepka Bobana iz Hrvatskih autocesta za posebnog savjetnika. Boban je hrvatskoj javnosti poznatiji iz afere Remorker, u kojoj mu sude za korupciju. Uskok ga tereti da je od šefova Viadukta tražio vilu u Istri vrijednu gotovo pola milijuna kuna kako bi im pogodovao u dobivanju ugovora s HAC-om.
Druga važna savjetnica u kineskoj korporaciji China Road and Bridge Corporation bivša je savjetnica Kolinde Grabar Kitarović - Jadranka Jureško Kero. Nekad je predvodila izbornu kampanju aktualnoj hrvatskoj predsjednici i, usprkos očekivanjima da će zauzeti neku važnu poziciju na Pantovčaku, vratila se u SAD i gotovo nestala iz pažnje javnosti.
Njih dvoje su, navodno, glavni i odgovorni za rezultate natječaja. Priča se da je Boban osobno govorio kineskom konzorciju koje dijelove ponude treba popraviti.
Europska unija definitivno neće stajati sa strane. Naime, na jesen prošle godine pokrenuta je procedura za uspostavljanje jedinstvenog europskog ureda javnog tužitelja, koji bi imao zakonske ovlasti progoniti sve prijevare povezane s novcem europskih fondova. Ured bi trebao početi s radom negdje 2020. godine, a čini se da bi upravo na Pelješkome mostu mogao polagati prvi važniji ispit.
Kineske kompanije su dosad samo ulagale u europske, većinom je bilo riječi o preuzimanjima tehnoloških tvrtki, ali Pelješki most bi mogao biti presedan u gospodarskim odnosima Kine i EU. Prvi put u povijesti će kineske tvrtke izvoditi radove financirane europskim novcem.
Kako je dr. Mitrović upozorila: “Kad su u pitanju i poslovi dobiveni preko međudržavnih ugovora, kao i oni na natječaju u konkurenciji s drugim potencijalnim izvođačima radova (Pelješac), potrebno je da javnost obrati pažnju na moguće skrivene troškove, koji nisu očigledni u cijeni ponuđenoj na ugovoru, ili kad se, kao u slučaju Srbije ili Crne Gore, Makedonije i BiH, njihova cijena dogovara između nadležnih ministarstva države domaćina i kineske firme (Shandong Hi-speed Group, CRBC). Skriveni troškovi se mogu nalaziti u neplaćanju poreza i drugih davanja na zarade zaposlenih, na neplaćanje carina na uvoz opreme i materijala ili zanemarivanje ekoloških standarda. Ove firme svakako poštuju propise zemlje domaćina, a pokazuju i socijalnu odgovornost, osobito ako se na to podsjete. Također se pokazalo da kineska radna snaga, kao i u drugim dijelovima svijeta, napravi svoje improvizirano naselje u kojem se zaposleni hrane, ali i žive u njima, odvojeno od lokalnih radnika i stanovništva. S druge strane, u Kostolcu su pomagali građanima u vrijeme poplava koje su pogodile to područje pokazujući solidarnost s lokalnim stanovništvom. Iskustva iz Srbije pokazuju i da je potreban dobar i profesionalan nadzor od treće strane kako bi posao bio gotov u roku i na dogovoren način.”
Europska unija bi mogla, a i trebala, pružiti baš taj profesionalni nadzor zato što Hrvatska nije sposobna osigurati ni to da se tuneli boje samo jedanput.