Kinezi dolaze i na Hrvatskoj je da vidi kako će ona postati most između Europske unije i Narodne Republike Kine istodobno s kineskom gradnjom Pelješkog mosta. Otprilike je to sukus reakcija i protureakcija na završetak natječaja o gradnji sad već mitskog mosta preko Malostonskog zaljeva. Podsjetimo, kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvodit će prvu fazu gradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama, objavile su Hrvatske ceste. “Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja - China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci”, navodi se u priopćenju Hrvatskih cesta.
Upitali smo za komentar i kinesko veleposlanstvo, ali savjetnik veleposlanika Liu Kai tek nam je kratko rekao: “Veleposlanstvo NR Kine u Republici Hrvatskoj je iz medija doznalo vijest da je kineska tvrtka pobijedila na natječaju za projekt izgradnje Pelješkog mosta. Smatramo da je hrvatska vlast donijela ispravnu odluku, te da je ispravno odabrala. Sudjelovanje kineske tvrtke u izgradnji Pelješkog mosta će biti od koristi za visokoučinkovito i visokokvalitetno dovršavanje ovog strateškog hrvatskog projekta.”
Zanimljivo je da su iz kineskog veleposlanstva znatno umjereniji, a i odmjereniji, u svojim izjavama nego što je to Vlada Republike Hrvatske.
“S druge strane, za čestitke je rano. Nadamo se da će potpisivanje ugovora za ovaj projekt biti uspješno, kako bi radovi na izgradnji mogli početi što prije, a time i hrvatski narod što prije mogao imati koristi od toga. Uvjereni smo da će, uzevši projekt izgradnje velikog mosta kao početnu točku, Kina i Hrvatska pokrenuti još više konkretnih suradnji, te da će bilateralni odnosi moći zakoračiti na novu razinu”, kazao je Kai.
Dok se hrvatske vlasti vesele ogromnom ulaganju od nekoliko stotina milijuna eura i konačnom privođenju kraju projekta koji je još Ivo Sanader nekoliko puta počinjao, a posebno je veselo što će čak 85 posto ukupnog troška gradnje mosta financirati Europska unija, važno je podsjetiti da Kina ništa ne radi bez razloga i velike koristi za samu državu.
Projekt One Belt and One Road Initiative (OBORI), a dio toga bi trebao biti i Pelješki most, osmislio je kineski predsjednik Xi Jinping kako bi se nastavilo s rastom kineskoga gospodarstva, ali i utjecaja kroz čitavu centralnu Aziju sve do Europe. Novi Put svile, kako je OBORI kolokvijalno poznat trebao bi dodatno povezati Europu s Kinom.
Dosad se većinom fokusiralo na gradnju velikih infrastrukturnih projekata, većinom financiranih putem jeftinih zajmova kineskih državnih banaka. Najbolji primjer dosadašnje prakse je Srbija, gdje su kineske kompanije gradile brojne slavne projekte, a možda i najpoznatiji je Pupinov most u Beogradu. Gradnju je financirala kineska banka, gradila ga je kineska kompanija, dovozili su kineske radnike i zbog svega toga su ga Srbi zvali “Kineski most”.
Ravnateljica Instituta za kineske studije u Beogradu, Dragana Mitrović, ispričala je u razgovoru za Express: “Kineske firme su, zaista veoma prisutne u Srbiji na izgradnji brojnih objekata, prije svega u oblasti prometne infrastrukture, ali i energetskom sektoru. Za razliku od jedinoga kineskog ulaganja u srpsko gospodarstvo, kupnje Željezare Smederevo od strane HSteela, u ostalim slučajevima u pitanju su krediti odobreni od strane kineskih razvojnih banaka u okviru Sporazuma o suradnji u oblasti infrastrukture između NR Kine i Republike Srbije. Kineske firme su tako dominantni izvođači radova, dok su domaće firme podizvođači. Specifičnost ovih poslova i ono što ih razlikuje od dobivanja posla na javnom natječaju je da je kineska država odredila ove državne kineske firme da izvode radove, a da cijele projekte (Pupinov most na Dunavu, dionice autocesta (Surčin - Obrenovac, Lajkovac - Ljig, Obrenovac - Ub itd.) na Koridoru X i autoceste prema Crnoj Gori, modernizacija Termoelektrane Kostolac i gradnja jednog novog bloka u njoj, financira dominantno (85 posto) kineska državna banka Exim, opet po nalogu države, dok se ostatak financira iz budžeta Republike Srbije.”
Druga zemlja u kojoj su kineske kompanije bile izuzetno prisutne je Makedonija, ali tamo je posao odrađen toliko koruptivno da je čak Europska unija morala reagirati. Istini za volju, riječ je tek o kraćoj analizi Instituta za sigurnosne studije Europske unije, ali sam naslov je dovoljan da se ozbiljno razmisli o kineskom utjecaju na, korupciji podložno, balkansko područje. “Balkanska korupcija: Kineska veza” naslov je analize poslovanja kineskih kompanija u Makedoniji, u kojoj se posebno napominje sudjelovanje građevinskog diva Sinohydro, koji je prekršio pravila Svjetske banke i jedno vrijeme nisu mogli čak ni aplicirati za zajmove zbog koruptivnih postupaka.
“Krajem 2013. godine su vlasti u Skoplju potpisale ugovor o gradnji 57-kilometarske autoceste Kičevo - Ohrid s kineskim Sinohydrom vrijedan 373 milijuna eura, a istovremeno je potpisan ugovor o gradnji autoceste od Skoplja do Stipa vrijedan 206 milijuna eura. Projekte je trebao financirati zajam kineske Exim banke do 85 posto ukupne vrijednosti, izvođač je trebao biti Sinohydro”, stoji u izvješću.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Kinezi su kompetentni i jeftini, problem je jedino u rokovima s obzirom da u strane zemlje salju manje kvalificiranu radnu snagu. U pocetku su jako brojni na projektu te postupno pocinju smanjivati broj svoje radne snage a povecavati lokalni faktor. ... prikaži još! U inzenjeringu su jako zatvoreni i prakticno nedostupni lokalnoj tehnickoj komponenti. Veiliki dio daju u podizvodjenje lokalnim firmama. Od pocetka treba nametnuti striktnu kontrolu kvalitete i rokova.