Hrvatska je na Arbitražnom sudu UN-a izgubila sudski proces protiv MOL-a, a pitanje je kako će završiti arbitraža u Washingtonu gdje je MOL tužio Hrvatsku zato što država od Ine nije otkupila poslovanje plinom. To je tvrtku oštetilo za, kako procjenjuju u mađarskoj kompaniji, nekoliko milijardi kuna. U MOL-u mogu trljati ruke od zadovoljstva, a po svemu sudeći, ništa neće biti ni od suđenja čelniku MOL-a Zsoltu Hernadiju.
- Nema teorije da postupak protiv Hernadija nepravomoćno bude gotov do kraja 2019., a kamoli prakse - smatra iskusni odvjetnik Veljko Miljević, specijaliziran za kazneno pravo.
Čelnik MOL-a Zsolt Hernadi optužen je za davanje 10 milijuna eura mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu, za što je prema Kaznenom zakonu propisana kazna od šest mjeseci do tri godine zatvora. No ako mu Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno ne presudi do kraja 2019., sve odlazi u zastaru i Hernadi onda više ne mora izbjegavati Hrvatsku strahujući da će ga uhititi. Štoviše, može ponovno mirno doći i uživati ispijajući koktele negdje na Jadranu.
Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu prije dva tjedna razdvojilo je postupak protiv Zsolta Hernadija i Ive Sanadera u predmetima Ina-MOL i Hypo. Oni se i dalje nalaze kod suca Ratka Šćekića.
- Mislim da je to u redu, zbog Sanadera. Iako je Hernadi optužen za davanje mita, a Sanader za primanje, pa su zato predmeti i bili spojeni, ne bi bilo logično da postupak sad čeka - smatra Hernadijev odvjetnik Goran Mikuličić. I on smatra kako je upitno hoće li se postupak nepravomoćno dovršiti do kraja 2019.
- To je teško predvidjeti. Ako sve bude išlo kao do sada, neće biti gotovo ni do 2025. - smatra Mikuličić. Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović kaže kako je spajanje, pa razdvajanje predmeta sad već smiješno.
- Nama to čak i dogovara jer će Sanader onda ranije biti oslobođen u Hypu - smatra Prodanović. Predmet Ina-MOL ostaje kod suca Ratka Šćekića, kao i predmet u kojem bivšeg premijera Ivu Sandera tereta za primanje mita od Hypo banke i ratno profiterstvo.
Prije nego što se nastavi suđenje Hernadiju i Sanaderu, sudac Šćekić mora odlučiti što će se sve od dokumentacije prevesti na mađarski jezik radi ostvarivanja prava optuženika na efektivnu obranu. Što god da sudac odluči, obrana ima pravo na žalbu Vrhovnom sudu, a do odluke Vrhovnog suda može proći više od godine.
No i nakon što se odluči o dokumentima potrebno je određeno vrijeme da se oni prevedu na mađarski. Nakon toga obrana može inzistirati na neposrednom ispitivanju 40-ak svjedoka, a među njima je i desetak stranih državljana, što će također oduzeti određeno vrijeme.
Podsjećamo, suđenje šefu mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju počelo je u prosincu 2014. godine u njegovoj odsutnosti. Do sada u sudnici nije ni pročitana optužnica koja Hernadija tereti da je tijekom 2009. godine s 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, koji mu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u Ini.
Hernadijeva obrana je, naime, na pripremnom ročištu tražila da se dokumenti prevedu na mađarski, što je sudac Ratko Šćekić odbio smatrajući kako za tim nema potrebe u tom trenutku. Hernadijevi odvjetnici su se žalili Vrhovnom sudu. Tamo su godinu i pol dana razmišljali te na kraju, prošlo ljeto, zaključili da je Hernadijeva obrana u pravu i da nešto treba prevesti na mađarski jezik, no nisu precizirali što.
Ako obrana, nakon što sudac Šćekić odluči što će se prevesti, bude smatrala kako treba prevesti još neke dokumente, ponovno se može žaliti Vrhovnom sudu, a ako on ovaj put precizno ne odredi što se treba prevesti, takav postupak može se, teoretski, razvlačiti unedogled.
Otkad je počelo suđenje Zsoltu Hernadiju u odsutnosti, Ustavni sud ukinuo je pravomoćnu presudu bivšem premijeru Sanaderu za afere Hypo i Ina-MOL, pa je u prosincu 2015. godine odlučeno da će se taj spis pripojiti Hernadijevu. Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odluku je argumentiralo činjenicom da u odnosu na slučaj INA-MOL postoji međusobna veza i optužnice se temelje na istim dokazima, a istodobno se radi o postupcima koji se nalaze u istoj fazi, čime su ostvareni razlozi za provedbu jedinstvenog postupka.
Potom je zagrebački Županijski sud 30. svibnja ove godine privremeno prekinuo suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i šefu uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju te je zbog nedoumice oko hrvatskog zahtjeva za uhićenje i izručenje Hernadija zatražio očitovanje Suda Europske unije.
Zahtjev je 18. svibnja ove godine i službeno zaprimljen na sudu u Luksemburgu, koji bi trebao ocijeniti je li ignoriranje europskog uhidbenog naloga za Hernadija od dijela zemalja EU opravdano.
Vrhovni sud je pregledom spisa utvrdio da iz zahtjeva, koji je zagrebački Županijski sud 16. svibnja uputio Sudu EU, odnosno postavljenih pitanja jasno proizlazi da se pitanja odnose na prihvatljivost tumačenja Mađarske o nepostupanju po Europskom uhidbenom nalogu koji je izdao Županijski sud u Zagrebu u odnosu na Hernadija. Vrhovni sud je u rujnu zaključio da je još u lipnju 2014. godine odlučeno kako će se Hernadiju suditi u odsutnosti te je u rujnu ukinuo rješenje o prekidu postupka. To znači da će suđenje uskoro ponovno početi.
