Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanju PISA za 2018. godinu - u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

Istraživanje PISA 2018 sedmi je ciklus PISA-inih istražvanja i peti po redu u kojemu je sudjelovala Hrvatska. 

U ovom se istraživanju, treći puta nakon 2000. godine, kao glavno ispitno područje ispitivala čitalačka pismenost, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije učenika ispitivale kao sporedna područja.

U istraživanju je sudjelovalo 79 zemalja, testirano je ukupno 600 tisuća učenika, koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend.

Najbolje prosječne rezultate u sva tri istraživanja postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike

Čitalačka pismenost - osnovnu razinu ne doseže petina hrvatskih učenika

U čitalačkoj pismenosti od europskih zemalja najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova, a Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, navodi u priopćenju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je za oko 4% manje od prosjeka zemalja OECD-a.

U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa. 

Matematička pismenost - osnovnu razinu nije dosegao svaki treći hrvatski učenik

Najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti u Europi su postigle Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova).

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Izraela.

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a.

Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa. 

Prirodoslovna pismenost - značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika

Od europskih zemalja najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova).

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

Kod hrvatskih učenika zapažen je značajan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu.

Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine, a na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.