Britanska vojska ne bi uspjela obraniti se od ruskih raketnih napada u slučaju izravnog napada na britansko tlo, pokazala je nedavna vojna simulacija temeljena na ranim fazama ruske invazije na Ukrajinu. Tijekom izlaganja u uglednom britanskom think tanku RUSI, umirovljeni zračni komodor Blythe Crawford otkrio je da je britanska vojska koristila računalno generirani scenarij kako bi procijenila reakciju na hipotetski zračni napad Rusije. Scenarij je bio modeliran prema prvim napadima koje je Rusija izvela na Ukrajinu 2022. godine, piše Newsweek..

"Ubacili smo prvi dan rata u Ukrajini u našu simulaciju i odigrali ga kao napad na Ujedinjeno Kraljevstvo. Rezultati nisu bili ohrabrujući," rekao je Crawford, donedavni zapovjednik britanskog Centra za zračne i svemirske operacije.

Prema dostupnim informacijama, dio raketa uspio je probiti simulirane britanske obrambene sustave, što je dodatno naglasilo potrebu za modernizacijom i jačanjem domaće protuzračne obrane.

Britansko Ministarstvo obrane poručuje međutim kako zemlja posjeduje višeslojnu obranu koja značajno umanjuje prijetnju. "Ujedinjeno Kraljevstvo je potpuno spremno braniti se od bilo koje prijetnje zajedno sa saveznicima iz NATO-a", izjavio je glasnogovornik ministarstva. Britanska vojska koristi niz naprednih sustava, među kojima je i raketni sustav Sea Viper Kraljevske mornarice. Taj je sustav nedavno uspješno presreo balističku raketu koju su u Crvenom moru ispalili militanti Houthi, potpomognuti od strane Irana.

U borbi protiv suvremenih prijetnji iz zraka, Velika Britanija koristi čitav spektar obrambenih sredstava – od borbenih aviona Typhoon do prijenosnih sustava poput Starstreeka. Među zemljama je koje aktivno ulažu i u razvoj naprednog oružja nove generacije, poput sustava s usmjerenom energijom, namijenjenih uništavanju bespilotnih letjelica.

Britanski odgovor dolazi u kontekstu sve intenzivnijih i dugotrajnijih ruskih napada na Ukrajinu, u kojima Moskva već više od tri godine koristi balističke i krstareće projektile, uključujući i one iz Sjeverne Koreje, te iranske dronove Shahed.  Rat u Ukrajini natjerao je britansku vojsku na duboko preispitivanje vlastite spremnosti na iznenadne zračne napade na domaćem tlu. Kako je istaknuo umirovljeni zračni komodor Blythe Crawford, iskustva iz Ukrajine potaknula su britanski Centar za ratovanje da razvije nove pristupe u slučaju sličnog scenarija na Otoku. "Ukrajina nas je sve trgnula," rekao je Crawford. "To nas je natjeralo da ozbiljno razmislimo kako bismo odgovorili na takav izazov u vlastitoj zemlji." Prema njegovim riječima, Ujedinjeno Kraljevstvo bi se teško nosilo s istovremenim, masovnim napadima dronovima i projektilima kakve Rusija već godinama koristi protiv Ukrajine.

Posebno zabrinjava što britanska vojska dugo polazi od pretpostavke da su vojnici i oprema sigurni unutar domaćih baza – stav koji, prema Crawfordu, više nije održiv. 

Velika Britanija ranije je predstavila svoj napredni sustav za simulacijske vojne obuke pod nazivom Gladiator, vrijedan gotovo 48 milijuna dolara. Sustav omogućuje vojnicima uvježbavanje u virtualnim scenarijima koji imitiraju stvarne ratne situacije.

Međutim, najnovija vježba ratne simulacije nije uključivala neke od najnovijih ruskih oružja, poput hipersoničnih projektila Zircon i Kinzhal, koji su se pojavili kasnije tijekom rata u Ukrajini. Rusija je više puta koristila ova hipersonična oružja u napadima na Ukrajinu, tvrdeći da ih je gotovo nemoguće presresti. Ipak, zapadni analitičari izražavaju sumnju u te tvrdnje, dok ukrajinske vlasti ističu da su neke od tih raketa ipak uspješno oborene uz pomoć američkih sustava Patriot.

Hipersonično oružje, koje leti brzinama većima od pet puta brzine zvuka – više od 6.100 kilometara na sat – predstavlja jednu od najizazovnijih prijetnji modernoj protuzračnoj obrani. Projektili ove klase sposobni su manevrirati tijekom leta, što ih čini izuzetno teškima za praćenje i presretanje. No, najveći izazov možda leži u nedostatku kapaciteta. Prema pisanju Financial Timesa iz svibnja 2024., NATO trenutačno raspolaže sa svega 5 posto protuzračnih sustava potrebnih za obranu svojih istočnih i srednjoeuropskih članica u slučaju opsežnog napada.

"U bliskoj budućnosti, Europa se ne bi mogla sama obraniti od ruskog napada," izjavio je češki obrambeni dužnosnik za Newsweek. Ako bi potencijalno primirje u Ukrajini oslobodilo ruske vojne kapacitete, Moskva bi mogla napasti baltičke članice NATO-a, a europske snage same teško bi je uspjele zaustaviti, upozorava dužnosnik.