Rijetka i fascinantna fotografija sprovoda Nikole Tesle iz Katedrale svetog Ivana na Manhattanu nastala je 12. siječnja 1943. Tesla, koji je preminuo u dobi od 86 godina u New Yorku, ispraćen je u skromnoj, ali dostojanstvenoj ceremoniji. Njegov lijes bio je prekriven s dvije zastave: zastavom Sjedinjenih Američkih Država, koje su postale njegov drugi dom, i zastavom Jugoslavije. Sprovod je bio intimno okupljanje, kojem su prisustvovali samo bliski prijatelji i suradnici, bez raskoši, askezan kakav mu je bio i život.

POTIHO KREĆE PROIZVODNJA Lički krumpir? Ma kakvi, imat ćemo pravi, originalni domaći litij. Kraj Tesline rodne kuće

Na ispraćaju se okupilo oko 2.000 ljudi, među kojima su bili ugledni znanstvenici, dobitnici Nobelove nagrade te jugoslavenski i američki dužnosnici. Grad je na sprovodu predstavljao Newbold Morris, predsjednik Gradskog vijeća, koji je predvodio počasne nositelje lijesa. Na sprovodu su bili i Dr. Ernest F. W. Alexanderson iz kompanije General Electric, izumitelj Alexandersonovog alternatora, profesor Edwin H. Armstrong sa Sveučilišta Columbia, izumitelj frekventne modulacije (FM) i mnogih drugih važnih radiouređaja, dr. Harvey C. Rentschler, direktor istraživačkih laboratorija kompanije Westinghouse Electric and Manufacturing Company, Gano Dunn, predsjednik inženjerske korporacije J. G. White, pukovnik Henry Breckenridge, dr. Branko Čubrillović, jugoslavenski ministar poljoprivrede i opskrbe, generalni konzul D. M. Stanojević iz Jugoslavije, profesor William H. Barton, kustos Hayden planetarija, piše Tesla Universe. Službu, koja je održana na srpskom jeziku, vodili su istaknuti svećenici Srpske pravoslavne crkve, a službu je otvorio i zaključio biskup William T. Manning, uz pomoć oca Edwarda Westa, sakristana katedrale. Srpsku pravoslavnu službu služio je počasni Dušan Šukletović, rektor Srpske pravoslavne crkve Svetog Save, koji je služio u ime Srpske pravoslavne crkve u Americi.

Nakon obreda, Teslino tijelo je kremirano, a pepeo je 1957. godine prenesen u Beograd. Danas se zlatna urna s njegovim posmrtnim ostacima čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Zanimljivo, za glazbenu kulisu bili su zaduženi Hrvat i Slovenci. Kako je pisao Express, renomirani violinist Zlatko Baloković, svirao je u pratnji slovenskog zbora Slovan odsvirao je svom dobrom prijatelju Tesli dvije skladbe: Schubertovu "Ave Maria", a druga je bila "Tamo daleko", nastala 1916. kada je srpska vojska stigla u Grčku nakon poraza od Austro-Ugarske.

Tragično, Teslin sprovod je zapravo prošao dosta nezapaženo, što zbog trenutačne situacije (Drugi svjetski rat), ali i zbog činjenice da je Tesla kraj života dočekao relativno zaboravljen i odbačen od društvenih krugova.