Dragi turisti, dobro došli u Liku. U prekrasni hrvatski grad Gospić. Pa kad ste već tu, svakako svratite u Smiljan vidjeti rodnu kuću Nikole Tesle, vjerojatno najvažnijeg čovjeka u povijesti čovječanstva. Nema pametnijega. U obližnjem restoranu svakako probajte originalni lički krumpir. Nema boljega. A kad ste već tu, onda možete svratiti i do veličanstvene tvornice za preradu litija u Smiljanskome Polju. E to je tek prava atrakcija... Tako bi ubrzo mogao glasiti turistički vodič Ličko-senjske županije jer tvornica za preradu litija, dragocjenog alkalnog metala što se koristi za proizvodnju baterija električnih automobila i mobitela, uistinu samo što nije gotova. Za koji mjesec kreće s radom, na užas ekoloških aktivista i mještana Smiljanskoga Polja.
Ali kako ako u Hrvatskoj uopće nema nalazišta litija? Ne brinite ništa, sve je riješeno, litij će se u Zonu poslovnih namjena u Smiljanu dopremati, kažu, brodom iz Južne Koreje pa kamionom do Gospića. Točnije, litijev karbonat visoke čistoće (99,9 posto), koji je prošao postupak ispiranja. Pa će se onda, jel'te, taj "litijev karbonat prerađivati u litijev monohidroksid također visoke čistoće (99,99 posto) te će se kao takav materijal dalje transportirati na punjenje baterija u pogon koji je izvan Republike Hrvatske". Tako je to lani stručno objasnio tehnički gradonačelnik Karlo Starčević, iznerviran što uopće mora objašnjavati išta oko tog litija.
Inače, iskapanje litija - kojeg u Hrvatskoj nema - naišlo je na žestok otpor u susjednoj Srbiji, primjerice, jer iako je litij ključan za baterije u električnim vozilima i prijelaz na zelenu energiju, način na koji se vadi ima ozbiljne posljedice za okoliš. Litij se naime najčešće vadi iz podzemnih ležišta pomoću kemikalija koje mogu kontaminirati rijeke i podzemne vode. Proces obrade rude stvara prašinu i ispušta štetne plinove, a za vađenje litija potrebne su ogromne količine vode, što može izazvati sušu i smanjenje vodnih resursa za lokalne zajednice.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Smiljansko Polje, naselje svega kilometar i pol od Gospića, imalo je 135 stanovnika. Odmah tu blizu, u Smiljanu rođen je velikan Nikola Tesla. I baš Tesli pod nosom, u malome mjestu sa 68 obitelji zamišljena je ta prva hrvatska tvornica za preradu litija. Građani na društvenim mrežama očekivano su zabrinuti, strahuju od onečišćenja prirode, ali oporba i vlast u Gospiću nisu, izgleda, niti najmanje. Kompanija po imenom JEDRO DS INNOVATION d.o.o. na području Smiljanskoga Polja dobila je još lani sve papire i dovršava tu tvornicu za preradu litija. Rekli su da će biti sprema za rad 2025. Kažu da je vrijednost investicije sedam milijuna eura. Obitelj Devčić je ulagač, oni su Ličani porijeklom iz Krasnog sa zagrebačkom adresom. Aleksandar Devčić povratnik je iz Rusije, dugo godina živio je tamo i u jednom od rijetkih intervjua za Jutarnji list je rekao da je nuklearni fizičar i kemičar, da je u Rusiji imao najprije pogon za preradu bakra pa postao suvlasnik u pogonu za preradu litija, kakav sad pokreće i kod Gospića. No sve je stalo zbog rata, gledali su, kaže, lokacije u Albaniji, Mađarskoj i šest lokacija u Hrvatskoj, ali su se na kraju odlučili za Gospić. I evo ih u Smiljanskome Polju.
- U procesu analize ponude tvrtke Jedro DS Innovation Grad Gospić svakako sam se interesirao za temu i pokušao doći do informacija o tome hoće li ova djelatnost imati štetan utjecaj na okoliš. U tom smislu dobili smo vrlo ujednačene i jednoznačne odgovore da se štetnim za okoliš može smatrati eksploatacija samog litija u zemljama u kojima se eksploatira i ispire, dok se prerada sirovine koja će se dopremati u Zonu poslovnih namjena Smiljansko polje ne može smatrati opasnom za okoliš. Litijeve baterije u širokoj su uporabi, svaki mobitel i svaki automobil s električnim napajanjem ih koristi i to s ciljem smanjenja emisije CO2, što je i u skladu s direktivama Europske unije - objašnjavao je Karlo Starčević dok je obavljao funkciju tehničkoga gradonačelnika.
Rudarenje litija u Botswani
Na svojim stranicama jedro-lithium.com tvrtka Devčićevih s ponosom piše: "U Gospiću u Hrvatskoj razvijamo najsuvremeniji pogon za proizvodnju litijeva hidroksida. Ova tvornica je strateški pozicionirana da služi rastućem europskom tržištu električnih vozila, nudeći lokalnu i pouzdanu opskrbu visokokvalitetnim baterijskim litijevim hidroksidom." Hvale se svojim kompleksom na 4800 četvornih metara, od čega su 3200 trajne građevine, smještenim na lokaciji od dva hektara unutar industrijske zone Smiljansko Polje. Pa kažu da, kad se zahuktaju, računaju proizvoditi 12.500 tona vrhunskog litijevog hidroksida godišnje i da će puni proizvodni kapacitet dostići ove godine.
Izvijestili su 24. ožujka ove godine - dakle, prije dvadesetak dana - da je njihov partner PMP Međimurje završio betonsku konstrukciju rafinerije i postavio krov. Sljedeći koraci, kažu, uključuju postavljanje podova, ugradnju prozora te pripremu za instalaciju opreme i strojeva. I onda stiže litij, brodom iz Juže Koreje pa kamionom k njima u Smiljansko Polje.
Inače, možda će vas zanimati. Lika je nekoć proizvodila 60 tisuća tona najkvalitetnijega krumpira na godinu. A 2018. je ta brojka pala na jedva tisuću tona. E, sad će bogme proizvoditi više od 12 tisuća tona litija na godinu. Možda će baš po tome postati poznata. Rekli bi zlobnici - kupite novi mobitel, baterija je od vrhunskog ličkog litija. Krumpir ćemo već od negdje uvesti.
