Studenti rezervirali karte za put kući krajem semestra nadajući se pauzi nakon ispita i ljetu s puno sretnih druženja s obitelji na krajnjem zapadu Kine. Umjesto toga, uskoro će im reći da njihovih roditelja više nema, rodbine su nestale, susjedi su nestali - svi su zatvoreni u sve većoj mreži logora izgrađenih za smještaj muslimanskih nacionalnih manjina. Vlasti u regiji Xinjiang zabrinute su da stanje prijeti kao bure baruta. I tako su se pripremili.

Vodstvo je podijelilo tajne upute lokalnim dužnosnicima da privode studente čim se vraćaju kako bi šutjeli. Hladni birokratski vodič daje upute za rješavanje najmučnijih pitanja, počevši od najočitijeg: Gdje je moja obitelj?

Kampovi užasa 'Naredili joj da se skine i onda su se svi izmjenjivali na njoj'

Direktiva je pronađena među 403 stranice dokumenata do kojih je došao New York Times u jednom od najznačajnijih curenja državnih papira iz kineske vladajuće Komunističke partije. Oni daju izvanredan pogled iznutra u Xinjiangu, u kojem su vlasti tijekom tri godine pohapsile čak milijun etničkih Ujguraca, Kazaha i drugih i strpale ih u logore i zatvore.

Stranka je odbacila međunarodne kritike prema kampovima i opisala ih kao centre za osposobljavanje za posao koji koriste blage metode za borbu protiv islamskog ekstremizma. No, dokumenti otkrivaju da se iza svega ipak provodi nemilosrdno nasilje. Snimljeni su visoki čelnici stranke kako naređuju drastične i hitne akcije protiv ekstremističkog nasilja, uključujući masovna pritvaranja, hladnokrvno razgovarajući o posljedicama.

Djeca su vidjela kako im odvode roditelje, učenici su se pitali tko će im platiti školarinu, a usjevi se ne mogu saditi ili brati zbog nedostatka radne snage, navodi se u izvještajima. Ipak, dužnosnici su upućeni da kažu ljudima koji su se žalili da budu zahvalni za pomoć Komunističke partije i da ostanu tihi. Objavljeni papiri otkrivaju kako je u Kini izvedena najdugotrajniji val zatvaranja još od ere Maoa.

Predsjednik Xi Jinping je u nizu privatnih razgovora sa službenicima tijekom i nakon posjeta Xinjiangu u travnju 2014., samo nekoliko tjedana nakon što su ujgurski militanti izboli više od 150 ljudi na željezničkoj stanici. Xi je pozvao na sveopću "borbu protiv terorizma, infiltracije i separatizma" uz korištenje "metoda diktature" i "apsolutno nikakvu milost".

Teroristički napadi u inozemstvu i povlačenje američkih trupa iz Afganistana pojačali su strahove vodstva KP Kine. Dužnosnici su tvrdili da su napadi u Britaniji rezultat politike koja "ljudska prava stavlja iznad sigurnosti", a gospodin Xi pozvao je stranku da primjenjuje aspekte američkog "rata protiv terorizma" nakon napada 11. rujna.

Logovi za internaciju u Xinjiangu brzo su se proširili nakon što je u kolovozu 2016. tamo imenovan Chen Quanguo kao novi šef stranke za regiju. On je dijelio govore Xija kako bi opravdao svoje metode i pozvao službenike da "privedu sve koje treba privesti".

Okrutno Ovo su snimke koje Kinezi ne želi da vidite

Ovakve metode naišle su na otpor lokalnih dužnosnika koji su se bojali da će to pogoršati etničke tenzije i zaustaviti ekonomski rast. Chen je reagirao smjenama službenika za koje se sumnjalo da mu stoje na putu, uključujući jednog lokalnog vođu koji je zatvoren nakon što je mirno pustio tisuće zatvorenika iz logora.

Kinesko vodstvo svoje politike izrađuje u tajnosti, posebno kada je riječ o Xinjiangu, teritoriju bogatom resursima, smještenom na osjetljivoj granici s Pakistanom, Afganistanom i Srednjom Azijom. Pretežno muslimanske etničke manjinske zajednice čine više od polovice stanovništva regije od 25 milijuna. Najveća od tih skupina su Ujguri, koji govore jezikom iz skupine turskih jezika i dugo su se suočavali s diskriminacijom i ograničenjima kulture i vjere.

Peking desetljećima nastoji suzbiti ujgurski otpor kineskoj vladavini u Xinjiangu. Trenutačna kriza započela je nakon provale antivladinog i antikineskog nasilja, uključujući etničke nerede 2009. u regionalnom glavnom gradu Urumqiju i napad u svibnju 2014. na otvorenoj tržnici u kojem je poginulo 39 ljudi samo nekoliko dana prije nego što je Xi sazvao konferenciju vodstva u Pekingu i predstavio novu politiku za Xinjiang.

Od 2017. godine vlasti u Xinjiangu su zatočile stotine tisuća Ujgura, Kazaha i drugih muslimana u logore za interniranje. Zatvorenici prolaze mjesece ili godine indoktrinacije i ispitivanja kako bi ih pretvorili u svjetovne, odane pristaše stranke. Od 24 dokumenta, direktiva o postupanju s manjinskim studentima koji se vraćali kući u Xinjiangu u ljeto 2017. prikazuje najcrnju sliku o indoktrinaciji u logorima.

Čak i dok dokument savjetuje službenicima da obavijeste studente da su njihovi rođaci poslani na "liječenje" zbog izloženosti radikalnom islamu, u naslovu stoji da se dokument odnosi na članove obitelji koji su "u postupku", ili chuzhi, eufemizam koji se koristi u stranačkim dokumentima kako bi značio kaznu.

Službenici u Turpanu, gradu u istočnom Xinjiangu, izradili su scenarij pitanja i odgovora nakon što je regionalna vlada upozorila lokalne dužnosnike da se pripreme za studente koji se vraćaju. Vlada inače najsjajnije mlade ujgurske studente iz Xinjianga šalje na sveučilišta u Kini, s ciljem obuke nove generacije ujgurskih državnih službenika i nastavnika lojalnih stranci. Samo, udar vlasti bio je toliko sveobuhvatan da je pogodio čak i ove elitne studente, vidi se iz direktive. A to je vlasti činilo nervoznima.

Sigurnosni štit Kineski predsjednik ima čudo od blindiranog auta

"Studenti koji se vraćaju iz drugih dijelova Kine, imaju široke društvene veze po cijeloj zemlji", navodi se u direktivi. "Onog trenutka kada iznose pogrešne stavove po platformama WeChat, Weibo i ostalim društvenim mrežama, utjecaj je raširen i teško ga je iskorijeniti."

Vlasti su, međutim, pretpostavile da je malo vjerojatno da ovo može pokvariti studente i odgovorile su na niz mogućih pitanja studenata: Kada će moja rodbina biti puštena? Ako je to samo obuka, zašto se ne mogu vratiti kući? Mogu li zatražiti dopust? Kako ću si priuštiti školu ako su moji roditelji na obrazovanju i na farmi nema nikoga tko bi radio?

Vodič preporučuje čvrste odgovore učenicima da je njihove rođake "zarazio" virus islamskog radikalizma i da ih moraju staviti u karantenu i izliječiti. Čak ni djed i baka i članovi obitelji koji su se činili prestarima za nasilje, nisu pokazali imunima, upućeni su službenici da tako odgovaraju.

"Ako ne prođu preodgoj i obuku, nikad neće potpuno razumjeti opasnosti od vjerskog ekstremizma", navodi se kao jedan odgovor uz pozivanje na građanski rat u Siriji i uspon Islamske države. "Bez obzira na dob, svatko tko je zaražen vjerskim ekstremizmom mora proći studij."

Studenti bi trebali biti zahvalni što su im vlasti odvele rodbinu, navodi se u dokumentu.

"Cijenite ovu priliku za besplatno obrazovanje koje su pružile stranka i vlada da temeljito iskorijene njihovo pogrešno razmišljanje, a također da nauče kineski jezik i radne vještine", kaže se u jednom odgovoru. "To nudi sjajan temelj za sretan život vaše obitelji."

Čini se da vlasti koriste sustav bodovanja kako bi odredile tko može biti pušten iz logora: Dokument je uputio službenike da kažu studentima da njihovo ponašanje može naštetiti bodovima njihovih rođaka, te da procjenjuju svakodnevno ponašanje učenika i da bilježe njihovo posjećivanje treninga, sastanaka i drugih aktivnosti.

Tortura manjina Logori za muslimane: Muče ih i puštaju komunističke pjesme

Dok su prethodni kineski čelnici isticali gospodarski razvoj kako bi ugušili nemire u Xinjiangu, Xi je rekao da to nije dovoljno. Zahtijevao je ideološki lijek, pokušaj da se preispita mišljenje muslimanskih manjina u regiji.

"Oružje demokratske diktature naroda mora se provoditi bez ikakvog oklijevanja ili kolebanja", rekao je Xi na konferenciji političkih vođa Xinjianga, koja je sazvana šest dana nakon smrtonosnog napada na tržnici. Xi je sin jednog ranije čelnika Komunističke partije koji je 1980-ih podržavao opušteniju politiku prema etničkim manjinskim skupinama. Neki analitičari očekivali su da će slijediti blaže metode svog oca.

No, njegovi govori pokazuju da Xi vidi rizike za Kinu kroz prizmu raspada Sovjetskog Saveza, za što je okrivio ideološku labavost i bezbožno vodstvo. Diljem Kine počeo je uklanjati izazove stranačkoj vladavini; disidenti i aktivisti za ljudska prava nestali su u valovima uhićenja. U Xinjiangu je ukazao na primjer bivšeg sovjetskog bloka kako ekonomski rast ne štiti društvo od etničkog separatizma. Baltičke republike bile su među najrazvijenijima u Sovjetskom Savezu, ali i prve koje su napustile kad se zemlja raspadala, rekao je on na konferenciji rukovodstava. Relativni prosperitet Jugoslavije nije spriječio ni njen raspad, dodao je.

"Kažemo da je razvoj glavni prioritet i osnova za postizanje trajne sigurnosti i to jest ispravno", rekao je Xi. "Ali, bilo bi pogrešno vjerovati da se razvojem svaki problem sam rješava."

Xi je u svojim govorima pokazao duboko poznavanje povijesti ujgurskog otpora kineskoj vladavini i raspravljao je o epizodama koje kineski čelnici rijetko spominju u javnosti, uključujući kratka razdoblja ujgurske samouprave prvoj polovici 20. stoljeća. Nasilje ujgurskih militanata nikad nije prijetilo komunističkoj kontroli regije. Iako su napadi postali smrtonosniji nakon 2009. godine, kada je u etničkim neredima u Urumqiju pobijeno skoro 200 ljudi, ostali napadi bili su relativno mali, raštrkani i loše provedeni.

Unatoč tome, Xi je upozorio da se nasilje proširilo iz Xinjianga u druge dijelove Kine i da bi moglo ugroziti snagu vlasti. Ako se prijetnja nastavi, rekao je Xi na konferenciji, "doći će do udara i na socijalnu stabilnost, narušit će se opće jedinstvo ljudi svih nacionalnosti i to će utjecati na šanse uspjeha reformi, razvoja i stabilnosti".

Otok s bedemom Neriješeni misterij antičke utvrde usred Sibira

U razgovoru je sasvim odbacio korištenje diplomatskog izražavanja. Analizirao je porijeklo islamskog ekstremizma u Xinjiangu na Bliskom istoku i upozorio da će nemiri u Siriji i Afganistanu povećati rizik za Kinu. Ujguri su putovali u obje zemlje, rekao je, i mogli bi se vratiti u Kinu kao iskusni borci koji traže neovisnu domovinu, koju su nazvali Istočni Turkestan.

"Nakon što Sjedinjene Države povuku trupe iz Afganistana, terorističke organizacije smještene na granicama Afganistana i Pakistana mogu se brzo probiti u središnju Aziju", rekao je Xi. "Teroristi u Istočnom Turkestanu koji su prošli pravu ratnu obuku u Siriji i Afganistanu mogli bi u bilo kojem trenutku pokrenuti terorističke napade u Xinjiangu."

Prethodnik Xija, Hu Jintao, na uzbune 2009. u Urumqiju reagirao je represijom, ali je naglašavao gospodarski razvoj kao lijek za etničko nezadovoljstvo, što je dugogodišnja stranačka politika. Xi je u govorima nagovijestio prekid od Huovog pristupa Hua.

"Posljednjih godina Xinjiang raste vrlo brzo i životni standard se stalno povećava, ali unatoč tome etnički separatizam i terorističko nasilje i dalje se povećavaju", rekao je. "To pokazuje da ekonomski razvoj ne dovodi automatski do trajnog reda i sigurnost."

Da bi se osigurala stabilnost u Xinjiangu, potrebna je sveobuhvatna kampanja nadzora i prikupljanja obavještajnih podataka kako bi se iskorijenio otpor u ujgurskom društvu, ustvrdio je Xi. Rekao je da nova tehnologija mora biti dio rješenja, koja predviđa primjenu prepoznavanja lica, genetsko testiranje i korištenje velikih baza podataka u Xinjiangu. Ali također je naglasio i staromodne metode, poput informatora iz susjedstva, te je pozvao službenike da prouče kako su Amerikanci odgovorili na terorističku prijetnju nakon napada od 11. rujna 2001.

Poput Sjedinjenih Država, rekao je, Kina "mora javnost učiniti važnim resursom u zaštiti nacionalne sigurnosti."

"Mi komunisti trebali bismo biti u svom prirodnom okruženju u ratu za narod", rekao je. "Mi smo najbolje organizirani za to."

Njegov jedini prijedlog za te logore za internaciju, koji su sada u središtu ove velike akcije, jest provođenje programa intenzivne indoktrinacije diljem Xinjianga.