Dvadeset godina, tehnološki milijarder Peter Thiel i njegov suradnik Auren Hoffman uspijevali su voditi Dialog, ekskluzivnu mrežu elite iz svijeta biznisa, politike i akademske zajednice, daleko od očiju javnosti. Organizacija je bila toliko tajnovita da nikada nije imala javnu web stranicu, a imena njezinih sudionika smatrana su strogo čuvanom tajnom. No, nedavno curenje podataka razotkrilo je unutarnje funkcioniranje ovog utjecajnog društva. Procurjeli dokumenti otkrili su ne samo popis članova koji uključuje milijardere, američke senatore i šefove tehnoloških divova, već i bizarne detalje o provokativnim temama razgovora i internom sustavu ocjenjivanja gostiju.

Dialog je osnovan 2006. godine kao privatno društvo u koje se ulazi isključivo s pozivnicom. Zbog svoje tajnovitosti i elitnog članstva, često ga uspoređuju s Bilderberg grupom ili Svjetskim ekonomskim forumom u Davosu, a magazin Forbes ga je opisuje kao susret "Bilderberga i salona Silicijske doline". Svrha ovih okupljanja je omogućiti otvoren i necenzuriran dijalog o ključnim globalnim i osobnim temama među liderima različitih ideoloških pozadina, daleko od pritiska medija, dioničara i društvenih mreža.

Bogataš On je Peter Thiel: Bogataš koji želi vladati svijetom

Organizacija broji preko tisuću članova koji plaćaju članarinu, a od osnutka je na njihovim povjerljivim sastancima sudjelovalo više od 2500 ljudi. Članstvo donosi pozivnice na privatne večere u domovima drugih članova diljem svijeta, "concierge" usluge, pristup zatvorenim grupnim razgovorima i globalne ekskurzije. Godišnji sastanci, koji obično traju nekoliko dana, okupljaju oko 200 ljudi, uključujući članove, njihove goste i vanjske govornike, a održavaju se na luksuznim lokacijama poput ljetovališta Bacara u Kaliforniji, Ritz-Carltona u Arizoni ili palače San Clemente u Veneciji.

Dugogodišnji veo tajne pao je u lipnju 2026. godine, kada su procurile dvije ključne informacije: interni direktorij s web stranice Dialoga i registracijski podaci za planirani sastanak u Dublinu. Švicarska hakerica Maia Arson Crimew, poznata po otkrivanju popisa osoba kojima je zabranjen let u SAD-u, otkrila je da je web stranica grupe bila loše konfigurirana, ostavljajući javno dostupnim popis od 113 imena istaknutih pojedinaca. Iako je kasnije pojašnjeno da popis uključuje i bivše članove, goste i govornike, bio je to prvi proboj u hermetički zatvoren svijet Dialoga.

Istovremeno su novinarima dostavljeni i drugi, puno detaljniji dokumenti. Registracijski podaci za sastanak u Irskoj, pohranjeni u komercijalnoj bazi podataka Airtable, otkrili su imena 222 prijavljene osobe, zajedno s njihovim osobnim email adresama, brojevima telefona, datumima rođenja, pa čak i prehrambenim ograničenjima. Podaci su također uključivali povjerljive profile sudionika s biografijama, preporukama knjiga, "zabavnim činjenicama" te odgovorima na pitanje jesu li "u potrazi za ljubavlju".

Tko je sve na popisu?

Popis sudionika Dialoga čita se kao "tko je tko" u globalnoj politici, tehnologiji i financijama. Među imenima koja su procurila nalaze se tehnološki milijarderi poput Elona Muska, bivšeg direktora Googlea Erica Schmidta, suosnivača PayPala Reida Hoffmana i suosnivača Palantira Joea Lonsdalea. Tu je i šest članova takozvane "PayPal mafije", grupe bivših osnivača i zaposlenika koji su postali jedni od najutjecajnijih investitora u Silicijskoj dolini.

Politička elita je također snažno zastupljena. Na popisu su američki senatori Ted Cruz i Cory Booker, ministar financija u Trumpovoj administraciji Scott Bessent, tajnik vojske Dan Driscoll, guverneri Marylanda i Colorada Wes Moore i Jared Polis, te Jared Kushner, zet bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. S europske strane, na popisu se našla i šefica vanjskih poslova EU Kaja Kallas, iako je njezin ured demantirao da planira prisustvovati događaju u Dublinu. Na popisu su i visoki vojni dužnosnici, poput generala Alexusa Grynkewicha, vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a u Europi, te saudijska veleposlanica u SAD-u Reema Al-Saud.

Svijet financija predstavljaju milijarderi poput Henryja Kravisa iz KKR-a i Barryja Sternlichta, dok su tu i utjecajni pojedinci iz medija, akademske zajednice i neprofitnog sektora, kao što su politički komentator Ezra Klein, nobelovac ekonomist Roger Myerson i izvršni direktor Anti-Defamation League Jonathan Greenblatt. Čak i Hollywood ima svoje predstavnike, s glumcima Josephom Gordon-Levittom i Sophijom Bush na popisu.

Za bogate Kontroverzno: Kupuju 'mladu' krv da bi izgledali mlađe

Procurjeli dokumenti otkrili su fascinantan i pomalo distopijski sustav internog rangiranja. Osoblje Dialoga, uz pomoć alata umjetne inteligencije, stvara detaljne dosjee o svakom članu i potencijalnom članu. Svakoj se osobi dodjeljuje ocjena koja odražava njezinu "poželjnost" za organizaciju. Najpoznatiji i najutjecajniji pojedinci dobivaju ocjenu C. Manje poznati, ali etablirani članovi dobivaju ocjenu A, dok većina ostalih dobiva ocjenu B.

Ovi dosjei sadrže bilješke o imovini pod upravljanjem, ocjenu od jedan do četiri za doprinos prethodnim sastancima, zabilješke o tome tko je pouzdan za moderiranje rasprava te procjene koliko se dobro pojedinac uklopio u društvo. Organizacija također prati političke sklonosti svakog člana, ponekad ih mijenjajući neovisno o tome kako se osoba sama izjasnila. Sustav ocjenjivanja izravno utječe na cijenu sudjelovanja. Niže rangirani članovi obično plaćaju punu cijenu, koja može premašiti 10.000 dolara, dok oni s višim ocjenama dobivaju značajne popuste.

Sastanci Dialoga nemaju klasične govornike ili panel rasprave. Umjesto toga, rad se odvija u malim, moderiranim grupama od osam do dvanaest sudionika, kako bi se potaknula iskrena i otvorena razmjena mišljenja. Teme su, sudeći prema planu za sastanak u Dublinu, iznimno raznolike i često provokativne. Neke od planiranih sesija, kako otkriva časopis Wired, nose naslove poput "Novac (stvarno?) kupuje sreću", "Vratimo nuklearnu energiju", "Upravljanje Trećim svjetskim ratom", "Tehnologije na bojnom polju" i "Kakav vam je seksualni život?".

Posebno se ističu sesije nazvane "Izgradi kult (govornica)", koju vodi osnivač molitvene aplikacije Pray.com, i "Izgradi stranku", moderirana od strane bivšeg dužnosnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće. Kao da sve to nije dovoljno neobično, Dialog nudi i svojevrsnu uslugu spajanja parova. Oko deset posto članova prijavljuje se u bazu samaca, a osoblje, uz pomoć algoritama, pokušava pronaći "smislene veze za iznimne ljude". Procurjeli podaci pokazuju da organizacija vodi i popis ljudi koji se ne smiju spajati, poput bivših supružnika ili poslovnih suradnika.

Utopijske priče Zašto milijarderi spremaju bijeg baš na Novi Zeland?

Ambicije Dialoga očito nadilaze organizaciju godišnjih sastanaka. Prošle godine, grupa je kupila zemljište u okolici Washingtona, D.C., s planom izgradnje stalnog kampusa. Analitičar Gerardo Spagnuolo s NATO Defense College Foundationa povezuje osnivanje kampusa u Virginiji, u neposrednoj blizini sjedišta CIA-e u Langleyu i Pentagona, s tranzicijom Dialoga iz "nomadske" u "institucionalnu" fazu. Fokus grupe na vojna pitanja i umjetnu inteligenciju, naglašava Spagnuolo, ukazuje na prioritet učinkovitosti nad demokratskim nadzorom. Stalno sjedište u blizini glavnog grada pokazuje namjeru grupe da dugoročno utječe na američku politiku, neovisno o tome tko se nalazi u Bijeloj kući.

Tajna priroda Dialoga godinama je poticala kritike zbog elitizma i spekulacije o teorijama zavjere. Curenje podataka samo je potvrdilo mnoge od tih strahova, otkrivajući potencijalne sukobe interesa. Prisutnost visokih vladinih dužnosnika, poput senatora Teda Cruza koji predsjeda odborom nadležnim za regulaciju privatnosti podataka, na istim sastancima s direktorima tehnoloških tvrtki koje bi trebao nadzirati, otvara ozbiljna etička pitanja. Dodatni problem je što sudionici za komunikaciju koriste privatne, a ne službene email adrese, čime njihova korespondencija ostaje skrivena od javnosti i izvan dosega zakona o pravu na pristup informacijama.

Američki statističar Andrew Gelman 2022. je na svom blogu objavio pozivnicu za jedan od događaja, pritom ga uglavnom ismijavajući. Prema snimkama zaslona elektroničke pošte, kotizacija za skup u Kaliforniji iznosila je 16.846 dolara, no uz promotivni kod koji mu je također dostavljen cijena je bila umanjena za 70 posto.

Jedna od pozivnica za Dialogovo okupljanje održano 2014. u resortu Sundance u Utahu dospjela je u javnost među dokumentima povezanima s Jeffreyjem Epsteinom. Naime, fizičarka sa Sveučilišta Harvard Lisa Randall proslijedila je svoju pozivnicu Epsteinu uz kratko pitanje: "Isplati li se otići?". On joj je odgovorio: "Sundance je prekrasan, idi".

Filozof, milijarder i najutjecajniji provokator Silicijske doline

Peter Thiel je ime koje u Silicijskoj dolini izaziva i divljenje i strah. Suosnivač PayPala, prvi vanjski ulagač u Facebook i tvorac tajnovite tvrtke za analizu podataka Palantir, on je mnogo više od tipičnog tehnološkog milijardera. S neto vrijednošću procijenjenom na više od 27 milijardi dolara, Thiel je izgradio reputaciju kontrarijanskog mislioca, političkog teologa i provokatora čija ideologija oblikuje ne samo tehnološki svijet, već i američku desnicu.

Rođen u Frankfurtu 1967., Thiel je u SAD stigao kao jednogodišnjak, a djetinjstvo mu je obilježeno selidbama od Južne Afrike do Kalifornije. Njegov put u tehnološki vrh počinje na Stanfordu, gdje je studirao filozofiju i pravo te osnovao konzervativne novine The Stanford Review. Pravu karijeru napustio je nakon samo sedam mjeseci, smatrajući je "natjecanjem u kojem svi gube". Godine 1998., s Maxom Levchinom i Lukeom Nosekom, osniva Confinity, koji lansira servis za plaćanje PayPal. Thielova vizija nije bila samo komercijalna; on je u digitalnom novcu vidio libertarijansko oruđe za oslobađanje ljudi od inflacije i kontrole korumpiranih vlada. Nakon prodaje PayPala eBayu 2002. za 1,5 milijardi dolara, Thiel je postao multimilijunaš, a oko njega se okupila skupina bivših zaposlenika poznata kao "PayPal mafija", iz koje su niknule tvrtke poput Tesle, LinkedIna i YouTubea. Dvije godine kasnije, donosi ključnu odluku: ulaže 500.000 dolara u tada nepoznati startup Marka Zuckerberga i postaje prvi vanjski investitor u Facebooku, što mu je donijelo zaradu veću od milijardu dolara. Usporedno s tim, 2003. osniva Palantir Technologies, tajnovitu tvrtku koja analizira goleme količine podataka za vladine agencije poput CIA-e i vojske, što je učvrstilo njegovu poziciju na spoju tehnologije i moći.

Thielova poslovna strategija, sažeta u njegovoj bestseler knjizi "Zero to One", temelji se na radikalnoj ideji: "Konkurencija je za gubitnike." On tvrdi da istinska inovacija ne leži u pobjeđivanju suparnika na postojećem tržištu, već u stvaranju nečeg potpuno novog - kreativnog monopola. Tvrtke poput Googlea ili Facebooka, tvrdi, nisu uspjele jer su bile bolje od konkurencije, već zato što su stvorile kategoriju za sebe. Ova filozofija proizlazi iz njegovog dubljeg uvjerenja, oblikovanog radom francuskog antropologa Renéa Girarda, da je ljudsko društvo pokretano "mimetičkom željom" - sklonošću da želimo ono što drugi žele, što neizbježno vodi u besmisleno suparništvo i sukob. Izbjegavanjem konkurencije i traženjem "skrivenih istina" o svijetu, poduzetnici mogu pobjeći iz tog ciklusa i stvoriti stvarnu vrijednost.

Thiel je otvoreni konzervativni libertarijanac i jedan od najistaknutijih pristaša Donalda Trumpa, kojeg je podržao na republikanskoj konvenciji 2016. godine. U Trumpu je vidio "disruptivnog agenta" sposobnog da uzdrma politički status quo. Njegov utjecaj seže duboko u političku desnicu, gdje ga smatraju "najutjecajnijim desničarskim intelektualcem posljednjih 20 godina". Njegovi stavovi često su kontroverzni; u jednom eseju iz 2009. napisao je kako "više ne vjeruje da su sloboda i demokracija kompatibilne", navodeći da je proširenje prava glasa na žene i rast socijalne države stvorilo prepreke za libertarijance. Iako je kasnije pojasnio izjavu, njegov skepticizam prema demokraciji ostaje ključan dio njegovog svjetonazora. Smatra da tehnološki napredak stagnira od 1970-ih u svemu osim u svijetu bitova, a demokratska politika, sa svojim kompromisima, nije u stanju riješiti velike civilizacijske probleme.

Thielov kontrarijanizam očituje se i u njegovim osobnim projektima. Ulaže milijune u istraživanja za produljenje života, vjerujući da je smrt "zlo koje treba pobijediti", a ne prihvatiti. Prijavio se za krioničko smrzavanje nakon smrti u nadi da će ga buduća tehnologija moći oživjeti. Jedan od njegovih najpoznatijih poteza bio je tajno financiranje tužbe Hulka Hogana protiv medijske kuće Gawker, koja je godinama ranije objavila članak u kojem ga je protiv njegove volje razotkrila kao homoseksualca. Thiel je potrošio oko deset milijuna dolara na pravne troškove, a tužba je dovela do bankrota Gawkera. Svoj potez opisao je kao jednu od "većih filantropskih stvari koje je učinio", objašnjavajući to kao borbu protiv nasilnika, a ne kao osvetu.