U petak poslijepodne, 13. studenoga, dogodilo se nešto što američki putnici gotovo nikada ne dožive. Zrakoplovi koji su trebali poletjeti iz New Yorka, Los Angelesa, Chicaga, Atlante i stotina drugih zračnih luka ostali su na tlu. Putnici su sjedili u kabinama, čekali pred izlazima za ukrcaj ili promatrali informativne ekrane na kojima su se gomilale obavijesti o kašnjenjima i otkazivanjima. Američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) naredila je gotovo potpunu obustavu polijetanja u zemlji, pozivajući se na izvanredne okolnosti i sigurnost. Za nekoliko sati poremećaj se proširio daleko izvan američkih granica. Europa je zaustavljala letove prema SAD-u, zrakoplovne kompanije mijenjale su rasporede, a deseci tisuća putnika pokušavali su doznati kada će nastaviti putovanje.

Što se zapravo dogodilo?

Kriza je kulminirala u petak oko 16 sati prema vremenu istočne američke obale, kada je FAA naredila obustavu polijetanja gotovo svih zrakoplova u Sjedinjenim Državama. U zrakoplovstvu se takva mjera naziva ground stop. Njezina je svrha spriječiti polijetanje novih zrakoplova dok se ne ukloni problem koji bi mogao ugroziti sigurnost ili dodatno opteretiti sustav. Američki ministar prometa Sean Duffy objasnio je da su poremećaji zahvatili komunikacijsku infrastrukturu regionalnih centara za kontrolu zračnog prometa. Upravo ti centri koordiniraju kretanje zrakoplova na velikim visinama, izvan neposredne nadležnosti kontrolnih tornjeva pojedinih zračnih luka.

Za razliku od lokalnog kvara, koji može zatvoriti jednu zračnu luku ili izazvati kašnjenja u određenom dijelu zemlje, ovaj je poremećaj zahvatio sustav koji povezuje američko nebo u jedinstvenu cjelinu. Kontrolori nisu mogli računati na pouzdanost svih komunikacijskih i podatkovnih veza. Zbog toga se FAA odlučila na najrestriktivniju preventivnu mjeru. Avioni koji su već bili u zraku uglavnom su nastavili prema svojim odredištima, dok je polijetanje novih zrakoplova zaustavljeno. Međunarodni letovi procjenjivali su se pojedinačno, uz određene iznimke.

Zabrana je ukinuta u 20.15 po istočnoameričkom vremenu, nakon približno četiri do pet sati obustave. No ukidanje zabrane nije značilo i trenutačni povratak u normalu. Zrakoplovi su se našli na pogrešnim lokacijama, posade su premašivale dopušteno radno vrijeme, a slobodnih mjesta na zamjenskim letovima bilo je sve manje. Kako piše australski ABC, pozivajući se na američke dužnosnike, normalizacija zračnog prometa mogla bi trajati znatno dulje od samog prekida.

Što je uzrokovalo kvar?

Najvažniji dio objašnjenja stigao je od američkog ministra prometa Seana Duffyja. On je tijekom konferencije za novinare otvoreno priznao da se američka kontrola zračnog prometa oslanja na iznimno staru infrastrukturu. Prema njegovim riječima, analogni telekomunikacijski sustavi i usmjerivači, odnosno routeri, bili su preopterećeni podacima. U sustavu su se počele pojavljivati nedosljednosti, zbog čega je donesena odluka o njegovu zaustavljanju. Duffy je poručio da je otkazala stara oprema. Pojednostavljeno, infrastruktura koja mora omogućiti pouzdanu razmjenu podataka između kontrolnih centara nije mogla podnijeti opterećenje kojem je bila izložena.

Još zanimljivije objašnjenje dao je ministar domovinske sigurnosti Markwayne Mullin. Prema njegovim riječima, problem je nastao kada su se novije tehnologije počele uvoditi u zastarjeli sustav. Stara infrastruktura nije mogla izdržati povećano opterećenje. To otvara mogućnost da nije zakazao samo jedan uređaj, nego da je kvar posljedica međusobnog djelovanja različitih generacija tehnologije. Međutim, važno je naglasiti da konačno tehničko izvješće koje bi objasnilo točan slijed događaja još nije objavljeno. Zasad se radi o preliminarnom objašnjenju američkih dužnosnika.

Problem je mnogo dublji od jednog preopterećenog routera. Američki sustav kontrole zračnog prometa godinama se suočava sa zastarjelom opremom i potrebom za modernizacijom. Duffy je opisao kontrolne tornjeve stare gotovo stotinu godina, zgrade u kojima prokišnjavaju krovovi i ne rade klima-uređaji, ali i komunikacijsku mrežu koja se još oslanja na stare sklopke, usmjerivače i bakrene vodove iz osamdesetih godina. Tehnološko zaostajanje takvog sustava nije samo pitanje udobnosti zaposlenika. U prometu u kojem svakodnevno sudjeluju tisuće zrakoplova pouzdana i brza razmjena informacija temelj je sigurnosti. Američka administracija zbog toga ponovno traži milijarde dolara za modernizaciju, a Mullin je spomenuo mogućnost da bi potpuna obnova sustava stajala oko 50 milijardi dolara.

Je li u pitanju kibernetički napad?

Gotovo odmah nakon što su se američki zrakoplovi počeli zaustavljati, pojavilo se pitanje je li riječ o hakerskom napadu. Razmjeri poremećaja, činjenica da su istodobno pogođeni brojni kontrolni centri i iznenadna odluka o zaustavljanju zračnog prometa potaknuli su različita nagađanja. Američke vlasti, međutim, poručuju da zasad nema dokaza koji bi upućivali na takav scenarij. Mullin je objasnio da istražitelji nisu pronašli tragove neovlaštenog pristupa sustavima ni druge pokazatelje karakteristične za kibernetički napad.

Ipak, mogućnost namjernog djelovanja nije odmah formalno isključena. Ministar je naglasio da istraga još traje i da se razmatraju sve opcije. Prema trenutačno dostupnim podacima, tehnički kvar znatno je izglednije objašnjenje od vanjskog napada. Ta je razlika važna jer su se društvenim mrežama brzo počele širiti neutemeljene tvrdnje o sabotaži. Zasad nema javno potvrđenih dokaza koji bi odgovornost povezivali sa stranom državom, hakerskom skupinom ili terorističkom organizacijom.

Ima li sve veze s umjetnom inteligencijom?

Dodatnu pozornost izazvala je činjenica da je FAA počela uvoditi novi sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji. Riječ je o tehnologiji koja bi trebala pomoći u predviđanju problema, analizi velikih količina informacija i učinkovitijem upravljanju zračnim prometom. Sustav SMART koristi podatke o rasporedima letova, vremenskim uvjetima i drugim čimbenicima kako bi stručnjacima omogućio ranije prepoznavanje mogućih poteškoća. Budući da su dužnosnici istodobno govorili o preopterećenju starih sustava novom tehnologijom, pojavile su se pretpostavke da je upravo umjetna inteligencija izazvala kolaps.

No za to zasad nema potvrde. Tvrtka ASI, koja je razvila novi sustav, odbacila je povezanost svojih proizvoda s prekidom prometa. I američki predsjednik Donald Trump odbacio je tvrdnje da je nova tehnologija umjetne inteligencije odgovorna za kvar. Prema dostupnim objašnjenjima, SMART radi na zasebnoj lokaciji pokraj Washingtona, gdje obrađuje podatke i dostavlja preporuke sustavu kontrole zračnog prometa. Drugim riječima, sama činjenica da FAA uvodi umjetnu inteligenciju ne znači da je ona izazvala prekid. Ono što zasad ostaje otvoreno jest pitanje koje su konkretne nove komponente i podatkovni tokovi opteretili staru infrastrukturu.

Zašto su svi zrakoplovi prizemljeni?

Na prvi pogled odluka o zaustavljanju gotovo svih polijetanja može se činiti pretjeranom, osobito zato što su brojni zrakoplovi već bili u zraku i nastavili sigurno letjeti. No zračni promet počiva na preciznoj koordinaciji između pilota i kontrolora. Kada ta komunikacija postane nepouzdana, svaki novi avion koji se uključi u promet povećava složenost situacije. Kontrolori moraju održavati sigurne razmake između zrakoplova, usmjeravati ih kroz zračni prostor i reagirati na promjene ruta, vremena ili drugih okolnosti. Ako postoji rizik da dio tih informacija neće stići na vrijeme ili neće biti pouzdan, najjednostavniji način smanjivanja opterećenja jest spriječiti nova polijetanja.

To ne znači da su zrakoplovi koji su se zatekli u zraku postali bespomoćni. Piloti su obučeni za situacije u kojima dolazi do prekida veze s kontrolom leta. Mogu nastaviti prema prethodno dobivenim uputama ili postupati prema posebnim pravilima za gubitak komunikacije. Postoje i druge mogućnosti razmjene informacija, uključujući komunikaciju između zrakoplova. Shawn Pruchnik, profesor zrakoplovstva na Sveučilištu Ohio State, objasnio je za ABC da je odluka o prizemljenju novih letova bila ispravna. Ako postoje problemi s komunikacijom sa zrakoplovima na velikim visinama, logično je smanjiti njihov broj i omogućiti onima koji već lete da sigurno slete.

Koliko je velik bio kolaps?

Brojke pokazuju koliko se brzo kvar pretvorio u nacionalnu prometnu krizu. Podaci FlightAwarea mijenjali su se iz sata u sat, ali već tijekom petka zabilježene su tisuće otkazanih i odgođenih letova. Australski ABC u jednom je ažuriranju naveo približno 9800 kašnjenja i više od 4700 otkazivanja, dok je Guardian u kasnijem izvješću prenio podatke o više od 8500 kašnjenja i 6800 otkazanih letova, prema tadašnjem presjeku i metodologiji praćenja. Zbog različitih trenutaka ažuriranja i kategorija letova te brojke nisu potpuno usporedive, ali jasno pokazuju razmjere poremećaja. Prema podacima analitičke tvrtke Cirium, najmanje 600 zrakoplova moralo je biti preusmjereno, od čega se gotovo 500 vratilo u zračnu luku iz koje su poletjeli.

U trenutku kada je kriza počela, u američkom zračnom prostoru nalazilo se oko 3500 zrakoplova. Kasnije je njihov broj pao na manje od 400. Takav pad ilustrira koliko je snažno ograničenje prometa djelovalo na jednu od najprometnijih zrakoplovnih mreža svijeta. Poremećaj se nije zaustavio na putničkim letovima. Problemi su zahvatili prijevoz tereta i pošiljaka, sportske momčadi koje su putovale na utakmice te međunarodne kompanije povezane s američkim tržištem. JetBlue je otkazao preostale domaće letove tijekom petka, a Air Canada privremeno je obustavila dio prometa prema SAD-u.

Kako je američki kvar zaustavio avione u Europi?

Američki zračni prostor jedan je od najvažnijih dijelova globalne prometne mreže. Velike europske zračne luke svakodnevno šalju desetke interkontinentalnih letova prema New Yorku, Washingtonu, Chicagu, Los Angelesu i drugim američkim odredištima. Kada jedna strana Atlantika iznenada prestane prihvaćati nove letove, problem se automatski prenosi i na drugu. Zrakoplov koji ne može poletjeti iz Europe prema Americi neće se na vrijeme vratiti za svoj sljedeći let. Posada možda neće moći nastaviti raditi zbog zakonskih ograničenja, a putnici koji su trebali presjedati na druge avione ostaju bez svojih veza.

ELEKTRONIČKA ZAVJESA Zrakoplovi u Europi na 19 minuta ostali bez GPS-a, sumnjaju na ruske brodove

FAA je zato zatražila od Eurocontrola, organizacije koja koordinira velik dio europskog zračnog prometa, da privremeno zaustavi polijetanja prema Sjedinjenim Državama iz područja svojih 42 države članice. Slične posljedice osjetile su i zrakoplovne kompanije u Australiji, Kanadi i Meksiku. Dio letova prema SAD-u iz Sydneyja bio je zaustavljen, a australski putnici suočili su se s kašnjenjima i otkazivanjima. Iako je američki zračni prostor ponovno otvoren u petak navečer, kašnjenja se zbog međusobno povezanih rasporeda mogu prenositi kroz sustav još dugo nakon uklanjanja prvotnog kvara.

Je li kvar povezan s globalnim padom Microsofta?

Posebnu pozornost izazvala je činjenica da se američki zrakoplovni kolaps dogodio gotovo istodobno s velikim prekidom Microsoftovih usluga. Tijekom prethodnog dana korisnici diljem svijeta imali su poteškoća s platformama poput Teamsa, Outlooka i Copilota. Budući da je komunikacijska infrastruktura temelj i digitalnih usluga i suvremenog zračnog prometa, pojavila su se nagađanja o mogućoj povezanosti dvaju događaja.

Microsoft je, međutim, objavio da nema nikakvih naznaka da je prekid njegovih usluga povezan s odlukom FAA-a o zaustavljanju zračnog prometa. I Mullin je izjavio da ne vidi razlog za povezivanje tih incidenata. Dosad nisu objavljeni dokazi o zajedničkom uzroku. Vremensko podudaranje dvaju velikih tehnoloških poremećaja samo po sebi nije dokaz da su nastali zbog istog problema.

Kada se posljednji put dogodilo nešto slično?

Američke vlasti iznimno rijetko zaustavljaju polijetanja na razini čitave zemlje. Posljednji takav prekid dogodio se 11. siječnja 2023. godine, kada je otkazao sustav NOTAM, koji pilotima dostavlja ključne sigurnosne informacije o zračnim lukama, navigacijskim sustavima i uvjetima letenja. I tada je FAA privremeno prizemljila domaće letove. Istraga je pokazala da je problem bio povezan s oštećenom računalnom datotekom, a slučaj je ponovno otvorio pitanje zastarjele američke zrakoplovne infrastrukture.

Prije tog incidenta posljednja usporediva nacionalna obustava dogodila se nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine. Razlozi su tada bili potpuno drukčiji, ali usporedba pokazuje koliko je neobična odluka da se praktički cijela zemlja privremeno zatvori za nova polijetanja. Zbog toga će najnoviji kvar vjerojatno imati posljedice i izvan zrakoplovstva. On ponovno stavlja pod povećalo način na koji se financira i održava infrastruktura o kojoj ovise sigurnost milijuna ljudi i svakodnevno funkcioniranje američkog gospodarstva.