Ugledni nizozemski povjesničar Ian Buruma napisao je prije desetak godina knjigu naslovivši je "Year Zero" s podnaslovom "A history of 1945.". Autor u knjizi objašnjava zašto je ta završna godina Drugog svjetskog i početna godina Hladnog rata bila prijelomna, odnosno nulta godina za čovječanstvo.

I učinio je to na odličan način. Svijet u kojem danas živimo nemoguće je razumjeti bez razumijevanja upravo svega onoga što je na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu donijela 1945. godina. Prije svega, na "Stari kontinent" je donijela mir između država i naroda koji su stoljećima međusobno ratovali. Donijela je i napredak po pitanju standarda života, zdravstvene zaštite i ljudskih prava. Ne odmah, ne svima istovremeno niti svima na isti način. Ovo potonje ovisilo je upravo o još jednoj važnoj promjeni koja se 1945. dogodila u Europi. Kako je u svom govoru na Westminster College u Fultonu (SAD) početkom 1946. rekao Winston Churchill: "Od Szczecina na Baltiku do Trsta na Jadranu spustila se željezna zavjesa", upozoravajući da se s one istočne strane te zavjese počeo stvarati svijet komunističke diktature, neslobode i represije.

SKRIVENA ZNAČENJA Ove pjesme su srušile komunizam u Jugoslaviji

Daleko od toga da su na zapadnoj strani cvale ruže kad su u pitanju demokracija (npr. u Španjolskoj, Portugalu ili Grčkoj) i ljudska prava (npr. položaj nebijelaca u Francuskoj ili Velikoj Britaniji), ali je suština pogođena. Od 1945., kad je komunizam zavladao jednim dijelom Europe, pa do kraja 1980-ih, kad se počeo urušavati, "željezna zavjesa" bila je granica dvaju bitno različitih svjetova. O tome kako je izgledao život s onu (ili ovu?) stranu zavjese, koji su ključni politički, ekonomski i društveni procesi oblikovali "komunistički svijet", govori knjiga Sabrine P. Ramet "Srednja i Jugoistočna Europa. Politika, kultura i društvo 1943. - 1991.", koja je nedavno objavljena u izdanju Srednje Europe.

Tvrđi od života A ono: 'Komunizam je kad brat j*** sestru', to im ne smeta!?

Sabrina P. Ramet (1949.) ugledna je povjesničarka i sveučilišna profesorica rođena u Londonu od majke Austrijanke i oca Španjolca, ujedno i američka državljanka, a već dugo s norveškom adresom. Vjerojatno je jedna od najboljih svjetskih poznavateljica povijesti Istočne Europe u 20. stoljeću, s posebnim naglaskom na prošlost prostora bivše Jugoslavije. Knjigu "Srednja i Jugoistočna Europa" Ramet je podijelila kronološki i po zemljama. Naravno, riječ je o državama koje su tijekom Hladnog rata bile u savezu ili, bolje rečeno, pod kontrolom SSSR-a: Istočna Njemačka, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Kao izdvojena, ali komunističkom ideologijom povezana tijela, Ramet posebno prati i razvoj dvije zemlje koje nisu ulazile u sovjetsku sferu utjecaja, ali su se i same međusobno bitno razlikovale. Riječ je o Jugoslaviji i Albaniji. Kronološki, Ramet je knjigu podijelila u nekoliko faza: uspostavljanje vlasti (1943. - 1948.), staljinizam (1948. - 1956.), pokušaj reformi (1956. - 1971.), neuspjeh reformi (1971. - 1980.) i slom komunizma (1980. - 1991.).

Ujedinjenje "Ljudi iz komunističkih zemalja bili su manje vrijedni"

Već u uvodnim poglavljima autorica nastoji upozoriti na heterogenost unutar komunističkog bloka na koju su utjecali brojni faktori poput stupnja razvijenosti uoči dolaska komunista na vlast (npr. industrijalizirana Čehoslovačka u odnosu na poljoprivrednu Bugarsku), situacije tijekom Drugog svjetskog rata (npr. najjači europski pokret otpora u Jugoslaviji i gotovo potpuni izostanak otpora u nekim državama), ali i utjecaja pojedinaca na sudbinu vlastite zemlje. Kako piše Ramet: "Megalomanski rumunjski diktator Ceausescu, koji je uspio izvući određenu mjeru neovisnosti u unutarnjoj pa čak i vanjskoj politici, ne bi se trebao poistovjećivati sa samozatajnim Husakom iz Čehoslovačke i mađarskim Kadarom, koji su morali razjasniti politiku s Kremljom prije nego što su je proveli".

Kontrola u svim sferama društva

Razlike će u cijelom promatranom periodu biti vidljive u jačini i načinima režimske represije, u statusu crkava, stupnju fleksibilnosti u kulturi (i supkulturi), medijskim slobodama itd. S druge strane, Ramet naglašava i one ključne sličnosti među spomenutim državama, a koje su upravo imanentne komunističkim režimima. Kako ističe, to su prije svega organizacijski monopol, odnosno nepostojanje neovisnih organizacija, i plansko društvo, s planskom ekonomijom kao središtem, ali i planiranjem (kontrolom) u svim ostalim sferama društva. Međutim, iako se na kontrolu nad ekonomijom, medijima, kulturom ili obrazovanjem gleda kao na a priori negativnu pojavu, Ramet ističe da su upravo zahvaljujući kontroli učinjeni i veliki društveni pomaci nabolje.

Ujedinjenje Pad Berlinskog zida počeo je zbog jedne velike greške

Duboka društvena, ekonomska i politička nejednakost koja je prevladavala do 1945. s dolaskom komunista počela je nestajati. Uvedeni su opća i besplatna medicinska skrb, zajamčene su mirovine, subvencionirane su cijene osnovnih namirnica i javnog prijevoza, stambena politika omogućila je besplatne stanove mnogim građanima. Veliki napredak je učinjen podizanjem razine pismenosti, školstvo od najniže do fakultetske razine postaje dostupno svim građanima, a financijsku sigurnost osjećali su umjetnici i ostali kulturni radnici. Značajne promjene u svom društvenom, političkom i ekonomskom statusu počinju doživljavati i žene. Uz pravo glasa dobivaju i pravo na zapošljavanje i obrazovanje, a one zaposlene i na porodiljni dopust. Iako je teorija, kad je u pitanju emancipacija (radnika, seljaka, žena...), često odudarala od prakse, ipak su generacije rođene nakon 1945. po brojnim parametrima živjele puno bolje od generacija svojih roditelja, djedova i baka. Uostalom, unatoč demokraciji, nisu ni svi građani Zapadne Europe uživali prava koja su im na papiru bila zajamčena.

Knjiga ipak nije optužnica komunizma

Osnaživanje socijalne države i izgradnja društva jednakih imali su ipak i svoje naličje koje će se, po mišljenju Ramet, pokazati ključnim za raspad komunističkih režima. Ostvarivanje spomenutih beneficija postalo je nemoguće bez zaduživanja kod stranih banaka, a upravo će enormni dugovi urušiti ekonomiju te izazvati niz političkih i društvenih posljedica pogubnih po vlastodršce.

Turistička atrakcija Gradili bunkere nakon raskida s Jugom zbog straha od napada

Knjiga "Srednja i Jugoistočna Europa. Politika, kultura i društvo 1943. - 1991." ne donosi nove informacije i spoznaje. Ona nije izvorni znanstveni rad koji će stručnjaka za ovu temu ostaviti bez daha. Ali je zanimljiva sinteza najvažnijih procesa, događaja i ličnosti onoga perioda povijesti Europe tijekom kojega je jedan njezin dio eksperimentirao s ciljem uspostave komunističke utopije. Unatoč neuspjehu (jugo)istočnih europskih komunista, koji se negdje manifestirao i na vrlo nasilan način, ova knjiga ipak nije optužnica komunizma.

Veliki Bob "Svatko s malo mozga u glavi je 1940. bio komunist"

Upozoravajući s pravom na sve njegove negativne značajke, Sabrina Ramet argumentirano ističe i one pozitivne. I još nešto. Kao netko odrastao i školovan u potpuno drugačijim okolnostima, Ramet ne likuje nad pobjedom kapitalističkog demokratskog Zapada. Jer taj Zapad je izgledao kao raj iz perspektive Istoka. Ali kad se jednom u njega došlo, mnogi su shvatili da su ustvari jednu utopiju samo zamijenili drugom. Ili, kako u završnoj rečenici knjige konstatira sama autorica aludirajući na brojne iluzije Istoka o Zapadu: "Ugledali su planet izdaleka i zamijenili ga za zvijezdu".