Boris Vujčić bi, prema svemu sudeći, trebao još šest godina obnašati dužnost guvernera Hrvatske narodne banke. Kako donose mediji, HDZ je s koalicijskim partnerima dogovorio drugi Vujčićev mandat i to u zadnji tren. Stavimo sad na stranu apsurdnu situaciju da se novi guverner dogovara posljednji dan mandata staroga pa će HNB privremeno pasti u ruke Relji Martiću kojem mandat istječe za tjedan dana. Stavimo čak i na stranu da se svojevremeno otvoreno trgovalo Vujčićevom pozicijom.

Neuništivi Boris je sve to preživio i u javnost nije izišla niti jedna njegova ružna riječ o političarima, a vjerujemo da bi mnogi imali štošta za reći da tako nešto doživimo na radnom mjestu.

Postavlja se pitanje, tko je taj samozatajni ekonomist koji stoički sve to podnosi?

Odjeci 'Hotmaila' Dalićka ostala i bez HNB-a i spasila posao Vujčiću

Njegova štura biografija na stranicama HNB-a kaže da je rođen 1964. godine, diplomirao ekonomiju 1988, gdje je i doktorirao osam godina kasnije. Otprilike tada počinje i njegov posao u HNB-u koji je kulminirao 2012. godine kada je, nakon šestogodišnjeg mandata zamjenika Rohatinskom, imenovan za guvernera.

Nije nikakva tajna da je dobar s Tedeschijem i Zoranom Milanovićem, ali čini se da se Vujčić politike boji kao vrag tamjana. Barem kad je riječ o njegovom preuzimanju neke političke funkcije. Svojevremeno se pričalo da je Vujčić bio Milanovićev kandidat za ministra financija, ali je to glatko odbio i dobili smo Borisa Lalovca na toj dužnosti. 

Iz vremena jedne od Sanaderovih vlada ide i priča da je Ivo htio vidjeti Vujčića u svojoj Vladi na nekoj ministarskoj poziciji. I to je guverner odbio, a priča se da je ubacio i zdravu dozu humora u odbijenicu.

"Kako ću suprugi objasniti da odlazim na manje plaćeno radno mjesto", navodno je Vujčić kazao Sanaderu.

Guverner HNB-a je jedan od najplaćenijih osoba s plaćom iz državnog proračuna s više od trideset tisuća kuna mjesečno. Vjerojatno najveća zamjerka na njegov rad je količina službenih putovanja. Kako je Express prije nešto više godine pisao Vujčića, njegov imenjak i tadašnji ministar financija Lalovac jednom prilikom otvoreno je prozvao: "On ne zna kako ljudi žive u Hrvatskoj. Više od 300 dana boravi izvan zemlje". 

Službeni podaci HNB-a dokazuju da guverner doista voli putovati, a često ga put odvede i izvan granica Hrvatske. Prema podacima ustupljenima 24sata, za smještaj i putovanja guvernera Vujčića potrošeno je više od 820.000 kuna. U te dvije godine boravio je na 77 svjetskih destinacija. Ukupno je izvan Hrvatske u dvije godine boravio oko 240 dana: 130 dana u 2016. i 110 dana u 2015. godini.

Boris Vujčić Kako živi šef HNB-a: Plaća od 30.000 kuna mu nije dovoljna

Primjerice, 2016. godine od 14 do 23. travnja obišao je MMF u Washingtonu, sudjelovao s ministrom financija na prodaji obveznica u Bostonu i New Yorku, pa zatim otišao u Amsterdam. HNB je platio to guvernerovo putovanje više od 46.000 kuna. Osim troškova smještaja i putovanja, guverneru je isplaćivana i dnevnica koje su različite za svaku zemlju pa je moguće tek okvirno izračunati neke brojke.

Službeni podaci objavljeni na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, za pet dana putovanja kroz Basel, Pariz i Kitzbühel plaćeno mu je po 79 eura za svaki dan puta ili ukupno 395. eura. Uzme li se u obzir da je realno za očekivati da je guverneru prosječno isplaćena dnevnica od 50 eura, brojke kažu da je samo na račun dnevnica dobio oko 45.000 kuna godišnje.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

Time se ukupni trošak putovanja guvernera Vujčića penje na iznad 900.000 kuna samo u te dvije godine. Iako su traženi podaci samo za te dvije godine, upućeni kažu da guverner otprilike jednako vremena provede u inozemstvu svake godine. 

Vujčić je i ranije bio najplaćeniji državni dužnosnik, a sad mu je plaća porasla na iznos između 37 i 38 tisuća kuna. Uz to, može računati na barem 40 do 50 tisuća od predavanja godišnje te još barem 45 tisuća kuna od dnevnica. I uz sve to zaista može vidjeti svijeta.

Sam guverner Vujčić je svojedobno izjavio da u usporedbi s ostalim središnjim bankama oni troše ispodprosječno. Vujčić se, inače, čuvao na putovanjima sukoba interesa. Kad su smještaj ili prijevoz po raznim konferencijama plaćali organizatori, uglavnom je bila riječ o institucijama poput nacionalnih banaka koje su ga pozvale, Međunarodnog monetarnog fonda, sveučilišta...

Bivši premijeri: Plenki, da smo barem i mi državu preuzeli u stanju kao što si ti...

"To je normalno za guvernere. Čak 80 posto tih putovanja je obvezno po mojoj funkciji i ona se ponavljaju iz godine u godinu. Otprilike 20 posto putovanja su ona na koja sam pozvan i pristao sam doći. Vjerujte, prihvaćam tek četvrtinu poziva koje dobijem", kazao je Vujčić.

Dvije godine prije tog slučaja, 2015. godine, vodila se mučna rasprava o pomalo zaboravljenoj konverziji kredita u švicarskim francima. 

Vlada je početkom te godine ponudila bankama da nađu model rješenja franačkih kredita. Banke su, međutim, kupovale vrijeme - čekale su, nadajući se da će s postojećim stanjem dočekati novu, prema svemu sudeći Karamarkovu vladu, koja bi trebala imati više razumijevanja za banke. No čini se da su bankovni stratezi donijeli pogrešnu odluku. Sedam mjeseci nakon zamrzavanja tečaja franka Boris Lalovac rekao je premijeru Zoranu Milanoviću: “Zorane, vrijeme je da riješimo ‘švicarac’”. Premijer je klimnuo glavom i tu kreće najveća bitka Vlade i bankara u Hrvatskoj.

Za vrijeme ljetnih praznika Lalovac i ministar pravosuđa Orsat Miljenić napravili su plan rješenja i po povratku s godišnjeg uslijedili su sastanci s guvernerom. 

"Koliko znam, od kolektivnog Vladinog odmora nitko od bankara iz poslovnih banaka nije osobno uznemiravao ministra Lalovca niti ga zvao, niti mu pisao, no zato mu je guverner Vujčić zadavao glavobolju u ime svih" počeo nam je priču o tajnim sastancima visoki izvor iz Vlade dobro upućen u cijelu priču. Isti izvor je nastavio: "Bila su dva ključna sastanka na neutralnom teritoriju. Na sastancima su sudjelovali Boris Lalovac, Orsat Miljenić, Branko Grčić i guverner Boris Vujčić..."

Arbitraža granice Sanader otvoreno o svojoj enigmatičnoj ostavci

Svaki je put Boris Vujčić imao novi razlog da se buni, nastavio je naš sugovornik, pa pojasnio: "Prvi put je Vujčić počeo prigovarati kako neće konverziju u kune jer je već objašnjavao da to nije izvedivo, jer nema dovoljno kuna, itd., na što mu je Lalovac rekao: ‘Polako, nema kuna. OK. No, nismo zbog toga ni došli, nego zbog konverzije u eure.’

Na to se Vujčić primirio pa počeo govoriti kako je to ionako bila njegova zamisao... Guverner je, dakle, bio autor ili koautor ideje o konverziji u euro, koje se ovih dana odrekao pa sad na tekućoj vrpci nudi nova rješenja. Zadnja je ponuda da se kreditima u CHF smanji kamata na jedan posto. No to ne rješava podivljalu glavnicu i dužnike ostavlja u jednakom stanju ropstva. U prvi mah Vujčić je bio za konverziju u euro - objasnio je dalje naš sugovornik. 

U bradu si je mrmljao nešto poput ‘dobro, ja ću izgubit neke devizne rezerve oko 700 milijuna, ali to nije problem jer imamo 14 milijardi eura...’ S vremenom se, međutim, počeo predomišljati i o toj opciji.

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

"Potom je počeo spominjati da bi ipak trebao ići na samo socijalne slučajeve i tu je Lalovac poludio - nastavio je naš izvor. "Uzvratio mu je kako je na takvo rješenje čekao sedam mjeseci i da se nisu makli s mjesta jer se banke nisu udostojile niti dostaviti OIB-e tih najugroženijih kamoli nešto drugo te da je ta priča gotova."

"Onda se ubacio Orsat Miljenić te pojasnio što se sve treba napraviti s pravne strane kako bi zakon bio čist i obranjiv", nastavio je naš sugovornik. "Na kraju prvog sastanka Vujčić se složio s ministrima, pa su nazvali premijera da objave kako je postignut dogovor", ispričao je naš izvor. No ubrzo je i taj dogovor pao u vodu i cijeli zakon ostao je visjeti u zraku.

Dugoročna šteta Vujčić: "Zbog Agrokora nas čeka manji rast BDP-a"

Taman kad su svi odahnuli i kada su prošla četiri dana od sastanka, u nedjelju oko 22 sata zvoni Lalovcu telefon. Milanović. Rekao je Lalovcu da od konverzije neće biti ništa jer Vujčić ima neke dramatične podatke pa neka se Lalovac čuje s njima, i nađe osobno, pa da vidi o čemu se točno radi. Sjećam se kako mi je ministar rekao da ga je zabolio želudac od muke jer je to značilo da je opet na početku. Nije spavao cijelu noć jer je razmišljao o kakvim to alarmantnim podacima govori Vujčić.

Odmah ujutro uslijedio je novi sastanak. Stara ekipa na starom mjestu na Markovu trgu. Ministri su odmah krenuli na Vujčića: ‘Čekaj, u četvrtak si rekao da si za i onda zoveš premijera da mu kažeš - što?’ Tada Vujčić priča kako je računao i vidio da će Hypo banka biti u problemu odnosno da će zbog konverzija imati minus, što će stvoriti probleme Austriji. Pojašnjavao je kako je Austrija privatizirala Hypo i jamčila investitoru da će dodatno dati novac ako se ispostavi da stanje u banci nije onakvo kako su prikazali pri potpisivanju ugovora. 

Zbog toga će Austrija morati dokapitalizirati banku. Lalovac ga je u čudu pitao: ‘Što mi imamo s tim, pa to nije naš problem? Što bismo mi trebali razmišljati o njima, a ljudi ovdje grcaju?’ Vujčić je nastavio galamiti da će biti problema i da ne mogu tako. Kada je vidio da mu Hypo priča ne prolazi, guverner je stao drviti po dužnicima u kunama jer će se onda i oni naći u neravnopravnom položaju.

Lalovac mu je uzvratio da oni sada nisu tema jer nemaju valutnu klauzulu. No tada Vujčić izgovara kako su dužnici u švicarcima špekulanti što je bio okidač za ministra financija. Lalovac je stao vikati na Vujčića: ‘Ti si za sve ovo kriv!!’ Vujčić se u istom tonu branio: ‘ Što sam ja kriv, kako možeš mene optuživati!’

Upozorenje Crno nam se piše: Reformi nema, rast opada...

Prema pričanju izvora Expressa tu se upleo Branko Grčić, primivši ih za ramena: ‘Smirite se, smirite se’. Borisa Lalovca je najviše raspalilo to što Vujčić, kako je rekao, uopće nije na zemlji i za dužnike govori da su špekulanti kao da ih osobno poznaje pa mu je rekao nešto poput: "Kako te nije sram te ljude spominjati, ti ih poznaješ, ti znaš kako žive?".

Usprkos svim raspravama i prepirkama, zakon je prošao, čini se da je dobar zakon zato što godinama kasnije se o njemu više ni ne priča.

Bilo kako bilo, sve to je ostavština mandata guvernera Vujčića. Pitanje je hoće li mu Plenki i koalicija omogućiti još šest godina upravljanja hrvatskim monetarnim sustavom i hoće li baš njemu pripasti čast uvođenja eura kao službene hrvatske valute?