Trebaju li države mladima isplatiti 120 tisuća dolara kad navrše 25 godina? Zašto su obrazovaniji skloniji lijevim političkim opcijama, a radnici i siromašniji slojevi društva biraju desne stranke i populističke političare? Što pokazuje slonovska krivulja svjetski poznatog istraživača društvenih nejednakosti Branka Milanovića? Čemu služe progresivne porezne stope..., neka su od pitanja čiji se odgovori kriju u stripovskoj adaptaciji djela poznatog francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja “Kapital i ideologija”, čije je prvo izdanje na hrvatskom jeziku već rasprodano. Autori grafičkog romana su Claire Alte, bivša novinarka koja se bavila ekonomskim temama, te Benjamin Adam, ilustrator i autor stripova.

- U Francuskoj je strip postigao velik uspjeh, a knjiga je objavljena na petnaestak drugih jezika. U Hrvatskoj smo rasprodali prvo izdanje praktički bez reklame. Strip je toliko pametno i atraktivno zamišljen da plijeni pozornost na prvi pogled - kaže Ivan Sršen, vlasnik izdavačke kuće Sandorf, koja godinama objavljuje raznovrsni izdavački program, od književnosti do povijesti, ekonomije i filozofije.

Strip je prijemčiv jer nudi objašnjenja, ne samo Pikettyjevih teza, nego i trenutačnog stanja svjetskoga gospodarstva i njegove strukture.

Piketty je stekao svjetsku slavu s knjigom “Kapital u 21. stoljeću”, koja je prodana u više od dva i pol milijuna primjeraka. U Zagrebu ga je, kao premijer, 2015. primio tadašnji predsjednik vlade Zoran Milanović, dok mu je ministar financija Boris Lalovac naknadno dostavio tražene podatke o dohocima u Hrvatskoj. “Kapital i ideologija” nastavak je analize socijalnih nejednakosti u svijetu i njihovih uzroka. Izvorni rad sastavljen od 17 poglavlja, napisanih na oko 1300 stranica teksta, u stripovskom je izdanju sveden na nešto manje od 180 stranica lako čitljivog štiva garniranog zanimljivim crtežima i poučnim dijalozima. Stripovski izričaj nije uzeo na značenju i razumijevanju ekonomskih i društvenih procesa o kojima piše francuski ekonomist.

Hrvatski izdavač kaže da je strip namijenjen praktički svim uzrastima, što se uistinu vrlo rijetko može reći za bilo koje izdanje.

- Globalna geopolitička situacija, ali i razmjeri brzine promjena u primjeni različitih političko-ekonomskih doktrina traže objašnjenja ili, u najmanju ruku, pojašnjenja. Nitko neće odbiti jednostavan i jezgrovit princip razumijevanja važnih problema, a strip je, kao žanr, nastao kroz novinsku karikaturu prije više od stojeća te je kao takav savršeni medij za prenošenje komprimiranih slikovno-tekstualnih poruka najširoj čitalačkoj publici - govori Sršen.

Oni što vas deru Skupo nam prodaju ono što mi sami stvorili

Što poručuje Piketty?

Današnje društvene nejednakosti izrazito su velike i rastu u većini zemalja. Nejednakost nije nužna posljedica ekonomskih zakonitosti, nego je rezultat političkih odluka i ideologija koje dominiraju u određenim razdobljima. Povijesno gledano, ratovi, revolucije i velike ekonomske krize često su bili katalizatori promjena u sustavima oporezivanja i preraspodjele bogatstva.

Nejednakost se vratila na razine slične onima prije Prvog svjetskog rata, kad je bogatstvo bilo ekstremno koncentrirano u rukama manjine. Najbogatijih jedan posto svjetske populacije danas posjeduje oko 40 posto globalnog bogatstva, dok najsiromašnija polovica čovječanstva ima manje od dva posto. Piketty predlaže progresivne poreze na dohodak, nasljedstvo i kapital kako bi se smanjila koncentracija bogatstva u rukama malobrojnih.

Pikettyjevi radovi mogu se promatrati i kao odgovor na rastući populizam i nezadovoljstvo koje proizlazi iz ekonomske nesigurnosti građana. Nejednakost nije samo ekonomski problem, nego i politički te utječe na demokratske procese, polarizaciju društva i stabilnost institucija.

Thomas Piketty Zbog Milanovića je slavan, a zapravo je dosadan – u čemu je tajna?

Njegove ideje često nailaze na kritike, posebno iz liberalnih i konzervativnih krugova, koji smatraju da visoki porezi na bogatstvo mogu smanjiti inovacije i ekonomski rast. No Piketty naglašava da su društva koja su u prošlosti imala visoke poreze na kapital - poput onih u Europi i SAD-u sredinom 20. stoljeća - uspješno smanjila nejednakost i istovremeno održala visoki stupanj gospodarskog razvoja.

Pandorin argument kao izlika za status quo

Konačno, Piketty poručuje da ekonomske i političke sustave ne treba shvaćati kao nepromjenjive (Pandorin argument opisan je i u stripu), nego kao dinamične strukture koje mogu evoluirati prema većoj društvenoj pravednosti. U tom kontekstu, njegovi prijedlozi o univerzalnom temeljnom dohotku, progresivnom oporezivanju i demokratskoj kontroli nad kapitalom predstavljaju ključne smjernice za budućnost ekonomske politike.

KRITIKA Kina je danas socijalistička samo za bogate. Za siromašne je to kapitalizam

Konačno, Piketty poručuje da ekonomske i političke sustave ne treba shvaćati kao nepromjenjive (Pandorin argument opisan je i u stripu), nego kao dinamične strukture koje mogu evoluirati prema većoj društvenoj pravednosti. U tom kontekstu, njegovi prijedlozi o univerzalnom temeljnom dohotku, progresivnom oporezivanju i demokratskoj kontroli nad kapitalom predstavljaju ključne smjernice za budućnost ekonomske politike.

Kod procjene kretanja nejednakosti u posljednja tri desetljeća Piketty se poziva na “slonovsku krivulju” poznatog srpsko-američkog istraživača nejednakosti Branka Milanovića, koji je pokazao kako su glavni dobitnici globalnog rasta jedan posto najbogatijih kojima je pripalo 27 posto novostvorenoga globalnog bogatstva. Krivulja pak vizualno prati obrise slona. Podignuta glava slona - jedan posto najbogatijih - uključuje bogate elite iz razvijenih zemalja i nove superbogate slojeve u zemljama poput Kine, Rusije i Indije. Udubljenje u sredini predstavlja srednju i nižu srednju klasu u SAD-u, Europi i Japanu, koja je imala stagnaciju ili vrlo skroman rast prihoda. To je rezultat deindustrijalizacije, premještanja proizvodnje u jeftinije zemlje i rasta internih nejednakosti. Leđa slona predstavljaju rast srednje klase u zemljama u razvoju, posebno Kini i Indiji, te na kraju nisku surlu predstavlja pet posto najsiromašnijih dijelova svijeta, posebice u podsaharskoj Africi i nekim dijelovima Južne Azije. Piketty je dokazao da kapital raste brže od rada te da je povrat na kapital (nekretnine, dionice, ulaganja) veći od rasta gospodarstva, a to znači da bogati postaju još bogatiji, dok većina stanovništva zaostaje.

KOLMNA KVAKA24 Start up za pomoć blokiranim građanima u koji je investirao fond rizičnoga kapitala

Postoje nejednakosti obrazovanja i prilika. U teoriji, svatko bi trebao imati jednake šanse za uspjeh, ali pristup obrazovanju ovisi o bogatstvu obitelji. Žene su i dalje slabije plaćene - na početku karijere zarađuju 25 posto manje od muškaraca, a razlika raste s godinama. Sve se te Pikettyjeve poruke jasno iščitavaju i u stripu. Piketty nije idol konzervativaca i desnih stranaka, no populistički pokreti i političari iskoristili su njegova zapažanja kao alat za dolazak na vlast.