Kultura
349 prikaza

Kina je danas socijalistička samo za bogate. Za siromašne je to kapitalizam

1/2
Na pitanje što bi to bila suvremena kineska poezija, odgovor bi išao u smjeru kako je to poezija po svojem karakteru internacionalna, koja dijalogizira sa zapadnom tradicijom, a ne s vlastitom “mrtvom tradicijom"

Dugo i neobično ljubavno pismo kineskoj poeziji

Koliko god udaljena bila Kina, geografski i jezično, desetljećima je nešto neprestano vuklo naše pjesnike i jezikoslovce da nam prenesu glasove i poetike kineskih pjesnika. Upravo je objavljena čitanka iz suvremene kineske poezije naslovljena “Nezavršeno putovanje” (Hrvatski P.E.N. centar, 2022.), za koju je pjesnik i prevoditelj Miroslav Kirin izabrao i s engleskog preveo oko 170 pjesama, 22 kineskih pjesnika i pjesnikinja. Zanimljiv je i pogođen pojam “čitanka”, čime autor odmah informira kako je riječ o jednom slobodnijem i subjektivno sastavljenom izboru. Miroslav Kirin ovu je čitanku opremio opsežnim predgovorom koji čitatelju pomaže kontekstualizirati izabrane autore i njihovu poeziju. Obuhvatio je razdoblje druge polovice 20. i početak 21. stoljeća, a svoj izbor, vrlo osoban, kako kaže, temelji na brojnim antologijama i pregledima suvremene kineske poezije na engleskom jeziku, pojedinačnim knjigama, poeziji objavljenoj na internetu i časopisima, kao i na razgovorima i susretima s pjesnicima i prevoditeljima.

Na pitanje što bi to uopće bila suvremena kineska poezija, odgovor bi išao u smjeru kako je to poezija po svojem karakteru internacionalna, koja dijalogizira sa zapadnom književnom tradicijom, a ne s vlastitom “mrtvom tradicijom”.

Magloviti pjesnici

Kirin je u predgovoru opisao genezu kineskog pjesništva i pjesničkih strujanja od starih vremena i zlatnog doba dinastije Tang (od 7. do 10. stoljeća, najznačajniji pjesnici Du Fu i Li Bai) do današnjih dana. “Poezija preživljava, unatoč svemu, to je činjenica”, napisao je, a ta bi se tvrdnja mogla pripisati i političkim preprekama koje su poeziji u Kini stajale na putu - primjerice, tijekom represivnog društvenog sustava Kulturne revolucije, 70-ih godina, pojavili su se tzv. Magloviti pjesnici (Misty Poets), koji su kritizirali Kulturnu revoluciju uzdižući subjektivno iskustvo i individualnost nasuprot dominantnom kolektivizmu, u godinama koje su prethodile krvoproliću i gašenju ljudskih sloboda 1989. godine na Trgu nebeskog mira u Pekingu. Službena je kritika zabranila Maglovite pjesnike! Čitanka koju je Kirin sastavio započinje pjesmama upravo Maglovitih pjesnika, među kojima su Bei Dao (1949.), Mang Ke (1950.), Yang Lian (1955.), Duo Duo (1951.) i pjesnikinja Shu Ting (1952.). Primjerice, pjesma “Suncokret na suncu”, koju je napisao Magloviti pjesnik Mang Ke, donosi sliku Sunca, koje predstavlja vođu Mao Zeodonga za kojim se narod (poslušno) okreće!

U čitanku su uvrštene pjesme nekoliko pjesnikinja: Zhai Yongming (1955.), koju se smatra prvom feminističkom pjesnikinjom, potom Shu Ting, “Maglovita pjesnikinja”, Lan Lan, posvećena “mekoj subjektivnosti” i malim pričama unutar ruralnog ambijenta, Wang Xiaoni (1955.), Ming Di (1963.), Hsia Yü... Predstavljeni su i pojedini važni autori tzv. Treće generacije, među kojima se svakako ističe pjesnik Xi Chuan, jedan od najutjecajnijih živućih pjesnika u Kini, koji u središte interesa stavlja jezik te je otklonjen od ideoloških matrica, a njegovo se lirski obojeno pjesništvo nakon krvoprolića na Trgu nebeskog mira 1989. preobrazilo u refleksivno esejističko pjesništvo.

 | Author:

O nastanku knjige i pjesničkom prijateljstvu

Pogovor naslovljen “Prevođenje je pitanje povjerenja”, koje sastavljač potpisuje, književni je tekst sam za sebe, svojevrsna putopisno-prevoditeljska ispovijest. Kirin rasvjetljava kako je uopće krenuo u posao sastavljanja čitanke, opisuje svoja putovanja u Kinu na pjesničko-prevoditeljske rezidencije i festivale, kao i svoje iskustvo učenja kineskog jezika. Posebno je dojmljivo i emotivno opisana suradnja kroz međusobno prevođenje, pa i prijateljstvo s pjesnikom po imenu Hui Di, čije je četiri pjesme Kirin preveo s kineskog jezika, uvrstio u pogovor knjige, mimo sadržaja čitanke. Hui Di kroz svoju poeziju kritizira Kinu kakva danas jest, primjerice u pjesmi “Na ulazu u podzemnu željeznicu Wangfujing”, posvećenu baš Miroslavu Kirinu, u jednom stihu kaže: “Kina je danas socijalistička samo za bogate,/Za siromašne je to kapitalizam”.

I Sever i Ujević prevodili su kinesku poeziju

Prva knjiga prijevoda kineske poezije na hrvatski jezik bila je “Lirika žutog Istoka” iz 1932. godine, autora Zlatka Gorjana, koji je također prevodio s engleskog jezika. U knjizi “Kineska poezija” iz 1957. opsežan je pregled priredio Božo Kukolja prema prijevodima na europske jezike. Mnoge su kineske pjesnike prevodili Tin Ujević, kao i Drago Ivanišević, dok je naš utjecajni pjesnik Josip Sever, jedan od naših prvih sinologa, prevodio s kineskog pojedine pjesnike iz doba dinastije Tang, kao i neke nepoznate njegove suvremenike (navodno postoje neki izgubljeni prijevodi). Jedan izbor moderne kineske poezije naslovljen “Zimski radnik” objavljen je 2002.godine u izboru uglednog pjesnika 20. st. Aija Quinga, u prijevodu Branka Merlina. Prvu antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva “Susjedstvo u oblacima”, koja obuhvaća pjesnike iz prve polovice 20. st. u izboru kineskog pjesnika Yea Yanbia, u prijevodu s kineskog Lucije Čurić i Ivane Gubić objavilo je Hrvatsko društvo pisaca 2017. godine.

Sigurno je izučavanje i antologiziranje kineske poezije u hrvatskom jeziku “nezavršeno putovanje”. Kako je rekao autor ove čitanke, Miroslav Kirin, “ova knjiga i nije išla za tim da ambiciozno utvrdi stanje i predvidi daljnja kretanja u kineskoj poeziji, ona je jedno dugo i neobično ljubavno pismo toj poeziji”.

 

 | Author: Sandra Šimunović/PIXSELL Miroslav Kirin Sandra Šimunović/PIXSELL

Glas naraštaja/Shu Ting (pripadnica Maglovitih pjesnika)

Nikad se neću žaliti

Zbog svega što sam propatila.

Izgubljena mladost,

Uništena duša,

Bolna sjećanja

Na bezbrojne neprospavane noći.

Jednu sam doktrinu zamijenila drugom.

Razbila sam okove i lance;

U srcu mi je ostala

Samo golema pustoš...

Ali podigla sam se

Stojim na širokom obzoru

Nitko, i nikako me

Ne može ponovno gurnuti dolje.

Da sam to ja što ležim u grobu “mučenika”

Čiji je natpis na ploči nagrizla mahovina;

Da se to ja iza rešetaka

Lancima i okovima borim za istinu:

Da sam to ja, bila bih izmorena,

Rad na pomirenju nikad ne prestaje;

Da sam to ja, da je to samo

Moja tragedija -

Možda bih već bila oprostila,

Moje suze i bijes

Možda me umire.

Ali radi očeve djece

Zbog djece očeva:

Da više ne drhtimo pred tihim prijekorima

Što dolaze ispod spomenika posvuda;

Da više ne sklanjamo pogled

Od beskućnika na ulicama;

Pa da ta nevina djeca za sto godina

Neće morati nagađati značenje povijesti koju smo ostavili za sobom;

Za tu mrlju na našoj domovini,

Za to mukotrpno iskustvo naše nacije,

I poštenje našeg puta

Tražim istinu!

(1980.)

 

Suncokret na suncu/Mang Ke (iz grupe Maglovitih pjesnika)

Jeste li ga vidjeli?

Jeste li vidjeli taj suncokret na suncu?

Gle - glava mu nikad ne klone

samo se okreće

kao da će sažvakati

to uže oko svog vrata

koje ga vuče u naručje sunca.

Jeste li ga vidjeli?

Jeste li vidjeli kako diže glavu -

taj suncokret što blista na suncu?

Glava mu gotovo posramljuje sunce

Glava mu još isijava svjetlost

Čak i kad sunca više nema

Jeste li vidjeli taj suncokret?

Trebali biste mu prići

Kad mu priđete u podnožju ćete

Otkriti hrpicu prljave soli

Zagrabite li samo šaku

Iz nje će uvijek kapati krv

 

Molim te raspravljaj o sreći sa mnom/Lan Lan, pjesnikinja

Molim te raspravljaj o sreći sa mnom

Molim te raspravljaj o sreći sa mnom. Molim te sjedni ispod stabla

Zvijezde trepere.

Kroz tamni papir dudova lišća

Utihnjuje žamor djece

Cvrčci pojačavaju svoj pizzicato

Molim te raspravljaj o sreći sa mnom. Pokraj vatre u peći

Seljankino lice sjaji na plamenu ogrjevna drvlja

Pramen sijede kose lagano se njiše

Stari pastir glasno cmokne

Pijući vino iz čaše

Molim te raspravljaj o sreći sa mnom, pod nebom

tegleća marva na noćnoj ispaši

tvoje usne koje se rado smiješe

- kriju mnogo toga

- a niti jednu riječ

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.