Kada je Neil Armstrong, prvi čovjek koji je prošetao Mjesecom, preminuo u bolnici u Cincinnatiju dva tjedna nakon operacije na kardiokirurgiji 2012. godine, njegova je obitelj izdala dirljivo priopćenje:

"Poštujte njegov primjer kako se obavlja zadatak, njegova postignuća i njegovu skromnost i sljedeći put kad izađete van u vedru noć i vidite Mjesec koji vam se smiješi, sjetite se Neila Armstronga i namignite mu."

Tragedija Nestali astronauti u svemiru: Snimili njihove zadnje urlike

Za razliku od toga, njegova obitelj privatno se nije mogla pomiriti s činjenicom da je Armstrong umro u 82. godini života zbog liječničkih propusta. Njegova dva sina tvrdila su da je za smrt kriva loša post-kirurška skrb u bolnici Mercy Health – Fairfield. Stručnjaci su čak pronašli dokaze o problematičnom liječenju.

Iako se bolnica branila od optužbi, obitelji su na kraju isplatili odštetu od 6.000.000 dolara, a nagodili su se sudski i dogovorili da obitelj nikad o tome neće nikome progovoriti ni riječi.

Armstronga su dva puta podvrgnuli operaciji bajpasa početkom kolovoza 2012., a njegova supruga je nakon toga izjavila Associated Pressu da je bio bio 'silno žilav' i da je šetao bolničkim hodnikom. No kad su medicinske sestre uklonile žice za privremeni pacemaker, počelo je krvarenje u srčanoj ovojnici, što je dovelo do niza problema koji su rezultirali njegovom smrću 25. kolovoza.

Dvije godine kasnije, u nimalo uvijenoj e-mail poruci u srpnju 2014., Wendy R. Armstrong, odvjetnica i Armstrongova snaha, napisala je da će njezin suprug Mark i njegov brat Rick uskoro otputovati na Floridu kako bi govorili na ceremoniji obilježavanja 45. obljetnice prvog slijetanja na Mjesec:

"Ovaj događaj u svemirskom centru Kennedy bit će nacionalna vijest", napisala je Wendy Armstrong.

Beskrajni svemir 50 godina pluta svemirom i sad su shvatili gdje je

"Ricka i Marka su kontaktirali već brojni pisci koji od njih traže ekskluzivne informacije o njihovom ocu. Ako brzo ne postignemo nagodbu, bolnicu će javno kritizirati i otkriti kako se bolnica odnosila prema jednoj od najpoznatijih i najcjenjenijih osoba u Americi."

Ovo otkriće objavio je New York Times i to baš na 50. obljetnicu povratka posade Apolla 11 na Zemlju – 24. srpnja. Kako pišu, ovih su dana poštom dobili opsežnu medicinsku dokumentaciju od nepoznatog pošiljatelja. Omotnica je sadržavala 93 stranice teksta i faksimila o liječenju slavnog astronauta, kao i sudski postupak u kojem se raspravljalo o medicinskom postupku i u tijekom kojeg su se stručnjaci kardiolozi žestoko sukobljavali.

Iako su neki dokumenti označeni tajnima, ipak su javno dostupni na adresi internetske stranice suda i potvrđuju da su papiri koje je dobio New York Times vjerodostojni. Tu je i nepotpisana poruka u kojoj piše da se nada kako će informacije, kad dospiju u javnost, spasiti i druge živote.

Jedna nepotpisana poruka u omotnici je rekla da se pošiljatelj nada da će informacije spasiti druge živote. No, ovakva sudska praksa s tajnim nagodbama u slučajevima medicinske nesavjesnosti štite ugled bolnica, ali ih izuzimaju od javne odgovornosti. Također potvrđuje se da važni i slavni pacijenti, kakav je zasigurno bio Armstrong, mogu biti vrlo značajni za ishod pregovora.

Odvjetnica koja je zastupala Armstrongove unuke u ovom postupku zove se Bertha G. Helmick i vrlo je slikovito opisala ulogu bolnice u podnošenju odštetnog zahtjeva pred sudom u okrugu Hamilton u Ohiou, gdje je Armstrong živio:

"Svaka povezanost ove zdravstvene ustanove sa smrću Armstronga mogla bi nepovratno i nepravedno zauvijek ugroziti njihovo poslovanje. No zbog pokojnikove kultne uloge u povijesti čovječanstva nijedna institucija ne želi biti ni približno povezana sa smrću jednog od najvećih američkih heroja. "

Nikad pročitan Tajni Nixonov govor za slučaj propasti misije Apollo 11

Gospođa Helmick je također napisala da ukoliko se dogovor o tajnosti ne ispoštuje, cijela uplata mora biti vraćena u cijelosti", napisala je, ali 'New York Times' ne posjeduje cjeloviti tekst o nagodbi.

Da bi bili sigurni kako slavno ime nikad neće dospjeti u javnost, djelatnici bolnice su tijekom razgovora sa stručnjacima oko tužbe, za Neila Armstronga koristili u komunikaciji pseudonim 'Ned Anderson'

Dana 8. srpnja 2014. odvjetnica iz bolnice Nancy A Lawson vratila je mail Wendy Armstrong u kojem ju je pitala s nevjericom:

"Zar Mark i Rick namjeravaju u svemirskom centru Kennedy govoriti o smrti svog oca u bolnici i njegovom liječenju ukoliko se nagodba ne postigne do petka, 18. srpnja?"

Naime, supruga Marka Armstronga, odvjetnica Wendy Armstrong, pritisnula je bolnicu s rokovima, budući da se svečanost trebala održati u ponedjeljak 21. srpnja. Na mail iz bolnice, Wendy je odgovorila da bi se informacije o bolničkom liječenju i smrti Neila Armstronga mogle vrlo dobro unovčiti ili iskoristiti kao povod za knjigu ili film.

"Očigledno, informacije o smrti pokazale bi se iznimno korisnima za takve projekte, a uključenost sinova bi bila novčana dobit daleko veća od potražnje za nagodbu", napisala je. Prvotno potraživanje Wendy Armstrong u ime obitelji bio je 7 milijuna dolara.

Apollo 10 Došli su na 14 km od Mjeseca i rekli im da se vrate

Zapisi iz sudskog vijeća okruga Hamilton pokazuju da je najveći dio nagodbe, gotovo 5,2 milijuna dolara, podijeljen jednako između sinova g. Armstronga, Marka i Ricka. Brat i sestra astronauta, Dean A. Armstrong i June L. Hoffman, dobili su po 250.000 dolara, a od šest unučadi - svaki je dobio po 24.000 dolara.

Njegova udovica Carol, koja je bila druga supruga gospodina Armstronga, nije sudjelovala u nagodbi: "Nisam bila dio toga", rekla je u intervjuu. "Želim da to bude zabilježeno."

Kada je izvjestitelj primijetio da je potpisala sporazum u svojoj ulozi izvršitelja posjeda, odgovorila je: "Nisam imala izbora." Na pitanje znači li to da nije odobravala tužbu protiv bolnice, rekla je:"Mislim da ne mogu odgovoriti na to pitanje jer bi odgovor mogao prekršiti sporazum o tajnosti."

Mark i Rick Armstrong, koji su bili savjetnici na filmu 'Prvi čovjek' s Ryanom Goslingom, iz 2018. nije odgovorio na višestruke zahtjeve za komentarima. Nije reagirala ni Wendy Armstrong.

Šokiralo ih otkriće

U priopćenju, Nanette Bentley, glasnogovornica bolnice rekla je da je objavljivanje tih detalja vrlo razočaravajuće i za čke skupine, izjavila je u utorak u utorak za Cincinnati Enquirer da je "javna priroda tih detalja vrlo razočaravajuća - i za ministarstvo, ali i za obitelj pacijenta koja je željela čuvati privatnost."

Karen Armstrong, bivša supruga Rick Armstronga, rekla je: "Svi smo mi pod sporazumima o neotkrivanju podataka - svi koji su povezani s obitelji - tako nitko ne smije ništa reći."

James R. Hansen, profesor povijesti na Sveučilištu Auburn i autor biografije "Prvi čovjek", koja je poslužila kao predložak za film, rekao je da je znao za probleme s bolnicom, ali da je 'iz poštovanja prema članovima obitelji, to izbacio iz konačne verzije', ali je dodao da smatra kako bi se za to ipak trebalo pisati u javnosti da bi se zaštitili i tuđi životi u budućnosti.

Tri stručna pregleda medicinske dokumentacije gospodina Armstronga objašnjavaju i zašto se obitelj odlučila a ovu, a ne za veći Medicinski centar Sveučilišta u Cincinnatiju.

Nakon provedenih testova, liječnici u Fairfieldu odlučili su odmah obaviti ugradnju bajpasa. Kao standardni dio zahvata, liječnici su implantirali privremene žice kako bi mu pomogle zadržati ritam srca tijekom oporavka.

Ali kad je sestra uklonila te žice, Armstrong je dobio unutarnje krvarenje i pao mu je krvni pritisak. Liječnici su ga odveli u bolnički laboratorij za kateterizaciju, gdje je ehokardiogram pokazao, po stručnjacima, "značajno i brzo krvarenje".

Tamo su liječnici ispumpali krv iz njegovog srca, kako bi spriječili nakupljanje tekućine, a onda su ga preselili u operacijsku dvoranu, a na intenzivnoj skrbi je ostao tjedan dana. Njegova obitelj je nakon smrti 25. kolovoza, objavila da je uzrok smrti “komplikacija koje su posljedica kardiovaskularnih postupaka. ”

Kriva je bolnica

Stručne se recenzije usredotočuju na odluku bolnice da Armstronga najprije odvedu u laboratorij za kateterizaciju, a ne izravno u operacijsku dvoranu kad su komplikacije već počele.

"To je bila je glavna pogreška", napisao je dr. Joseph Bavaria, potpredsjednik kardiotorakalne kirurgije na Sveučilištu u Pennsylvaniji, u reviziji provedenoj na zahtjev obitelji Armstrong.

Dr. Richard Salzano, kardiokirurg u medicinskom centru Yale koji je pak analizirao slučaj u korist bolnice smatra da je ta odluka ispravna, ali rizičnija od odvođenja u kiruršku salu.

50 godina Apolla 11 On je jedini čovjek sahranjen u svemiru

Dr. Salzano je rekao bolničkim odvjetnicima da je, nakon što je krvarenje počelo, gospodin Armstrong imao podjednake šanse preživljavanja ili smrtnog ishoda, u trenutku kad su nad njim intervenirali u laboratoriju, ali je sve krenulo loše tijekom transporta prema kirurgiji.

Drugi liječnik koji je analizirao slučaj u korist bolnice, dr. J. Stanley Hillis, općenito je podržao način na koji se postupalo, uključujući odluku o liječenju g. Armstronga u laboratoriju za kateterizaciju kada su se pojavile komplikacije.

Dr. Ashish Jha, profesor medicine na Sveučilištu Harvard i liječnik koji redovito vodi brigu o pacijentima nakon kardiokirurške operacije, rekao je da se "u velikoj mjeri" slaže s zaključkom dr. Bavaria.

"Ti bi pacijenti uvijek trebali ići izravno u operacijsku dvoranu. Ako nekome naglo pada krvni tlak, to znači da ima unutarnje krvarenje koje ugrožava život. Ne shvaćam zašto su ga vodili u laboratorij?", rekao je dr. Jha koji nije bio uključen u slučaj ali je sve komentirao kao nezavisni liječnik za New York Times.

Dr. Jha također je dovela u pitanje bolničku prvobitnu odluku o hitnoj operaciji premosnice.

"Meni se čini da se njegova smrt mogla spriječiti i nije mi jasno zašto su se odlučili na hitnu ugradnju premosnice."

Dr. Craig Smith, kardiokirurg na Medicinskom centru Sveučilišta Columbia koji je Billu Clintonu ugradio četverostruku premosnicu odbio je govoriti o konkretnom slučaju jer nije vidio medicinsku dokumentaciju. Međutim, komentirao je da se pacijent s opisanom komplikacijom obično ne vodi u laboratorij za kateterizaciju.

"Općenito, ako pacijent razvije znakove krvarenja u prsima nakon što su žice za pacemaker izvađene, on uvijek ide ravno u operacijsku dvoranu i u većini slučajeva preživi."