Strah od petka 13. toliko je duboko ukorijenjen u zapadnoj kulturi da ima i vlastiti, gotovo neizgovoriv naziv - paraskevidekatriafobija. Dok ga jedni smatraju tek bezazlenim praznovjerjem, milijuni ljudi diljem svijeta na ovaj dan osjećaju tjeskobu, izbjegavaju putovanja i odgađaju važne odluke. Procjene govore da američko gospodarstvo na svaki petak 13. izgubi između 700 i 900 milijuna dolara zbog smanjene ekonomske aktivnosti. No, odakle potječe taj iracionalni strah i je li doista riječ o danu koji privlači nesreću?
Povijest nudi nekoliko mogućih odgovora, a korijeni sežu sve do biblijskih vremena i srednjovjekovnih legendi. Stručnjaci se, međutim, ne slažu oko jedinstvenog izvora, vjerujući kako je riječ o spoju dvaju zasebnih vjerovanja: onog da je petak nesretan dan i onog da broj 13 donosi zlu kob.
Jedno od najpopularnijih objašnjenja povezuje se s Posljednjom večerom, na kojoj je s Isusom sjedilo njegovih dvanaest apostola. Trinaesti gost za stolom bio je Juda Iškariotski, apostol koji ga je izdao. Budući da je Isus razapet na Veliki petak, spoj nesretnog broja i dana u tjednu stvorio je moćan simbol nesreće u kršćanskoj tradiciji. Sličan motiv nalazimo i u nordijskoj mitologiji. Legenda kaže kako je dvanaest bogova priredilo gozbu u Valhali, no slavlje je prekinuo trinaesti, nepozvani gost - bog prevare i zla Loki. Njegov dolazak doveo je do ubojstva Baldera, boga radosti, nakon čega je svijetom zavladala tama.
Simbolika brojeva također igra važnu ulogu. Broj dvanaest se kroz povijest smatrao simbolom savršenstva i cjelovitosti: dvanaest je mjeseci u godini, dvanaest znakova zodijaka, dvanaest sati na satu. Broj trinaest, koji slijedi nakon njega, narušava tu harmoniju i predstavlja nepravilnost.
Povijesni događaj koji je zacementirao zlokobnu reputaciju petka 13. odigrao se u zoru u petak, 13. listopada 1307. godine. Tog je dana francuski kralj Filip IV. Lijepi, u dogovoru s papom Klementom V., izdao tajni nalog za uhićenje stotina vitezova templara. Ovaj moćni i bogati vojni red, koji je stekao golemo bogatstvo tijekom križarskih ratova, optužen je za herezu, blasfemiju i brojne druge zločine. Uslijedila su mučenja i pogubljenja, a red je naposljetku raspušten. Legenda kaže da je veliki meštar Jacques de Molay, dok je gorio na lomači, prokleo kralja i papu, a njegovo je prokletstvo navodno nastavilo donositi nesreću na taj datum kroz stoljeća. Upravo je ovaj događaj populariziran u bestseleru Dana Browna "Da Vincijev kod".
Iako skeptici tvrde da su tragični događaji na ovaj datum puka slučajnost, povijest je zabilježila niz katastrofa koje su se dogodile baš na petak 13., dodatno hraneći praznovjerje.
Costa Concordia doživjela je tragediju na petak 13.
Jedan od najmračnijih dana u australskoj povijesti bio je petak, 13. siječnja 1939. godine, poznat kao "Crni petak". Niz katastrofalnih šumskih požara u saveznoj državi Victoriji odnio je 71 život, uništeno je više od 1300 domova, a pepeo je, nošen vjetrom, navodno stigao sve do Novog Zelanda. Godinu dana kasnije, usred Drugog svjetskog rata, petak, 13. rujna 1940., donio je strah u srce Britanskog Carstva. Njemački bombarderi pogodili su Buckinghamsku palaču s pet bombi dok su se u njoj nalazili kralj George VI. i kraljica Elizabeta. Kraljevski par je preživio, no uništena je dvorska kapelica. U Sjedinjenim Državama, petak, 13. srpnja 1951., ostao je zapamćen po katastrofalnoj poplavi u Kansasu, kada je rijeka nabujala na rekordne razine, potopivši više od dva milijuna hektara zemlje i uzrokovavši golemu štetu.
Jedan od najtragičnijih datuma u povijesti zrakoplovstva bio je petak, 13. listopada 1972. godine. Toga dana dogodile su se dvije stravične nesreće. U blizini Moskve srušio se zrakoplov Aeroflota na letu iz Pariza, pri čemu su poginule sve 174 osobe u avionu. Istovremeno, na drugom kraju svijeta, zrakoplov urugvajskog ratnog zrakoplovstva, koji je prevozio ragbijašku momčad, srušio se u snježnim Andama. Priča o preživjelima koji su 72 dana bili zarobljeni u ekstremnim uvjetima, prisiljeni na kanibalizam kako bi preživjeli, postala je globalno poznata i kasnije ekranizirana u filmu 'Preživjeli' i Netflixovoj seriji 'Society of snow' .
Preživjeli urugvajski ragbijaši na obljetnici tragedije nekoliko desetljeća kasnije
Slavni reper Tupac Shakur preminuo je od posljedica ranjavanja u petak, 13. rujna 1996. godine, šest dana nakon što je na njega pucano u Las Vegasu. Mnogo godina kasnije, u petak, 13. siječnja 2012., svijet je šokirala nesreća luksuznog kruzera Costa Concordia. Brod s više od četiri tisuće ljudi nasukao se i prevrnuo uz obalu talijanskog otoka Giglio, a u nesreći su život izgubile 32 osobe. Kapetan broda Francesco Schettino kasnije je osuđen na 16 godina zatvora zbog višestrukog ubojstva iz nehaja. Najsvježiji primjer koji ledi krv u žilama dogodio se u petak, 13. studenog 2015., kada je Pariz potresla serija koordiniranih terorističkih napada u kojima je ubijeno 130 ljudi.
Tupac Shakur
