Ekonomix
83 prikaza

Da bi preživjela nova vlada mora zarađivati četiri milijarde kuna godišnje

Sjednica Vlade
Patrik Macek (PIXSELL)
U planu je, čini se, više rezova kako da namaknu novac što bezbolnije za građane. Dosad su uglavnom svi povisivali trošarine u tu svrhu

Reputacija Hrvatske danas je bolja nego ikad, hvali se premijer Zoran Milanović koji je uspio u predizbornoj godini napraviti sve što nije u posljednje tri na vlasti. 

Dok se on s pravom hvali rješavanjem problema dužnika u švicarskim francima, kao i snalaženjem vladajućih u izbjegličkoj krizi, daleko od ušiju javnosti - na Markovu trgu - doznajemo što to čeka buduću vladu, a da se o tome ne govori.

Tomislav Karamarko prisustvovao proslavi 25. obljetnice Mladeži HDZ-a | Author: Jurica Galoic (PIXSELL) Jurica Galoic (PIXSELL)

"Nije sve tako jednostavno kako se čini u predizbornoj godini. Premijer je na početku mandata najavio da će se naši rezultati vidjeti tek 2015., što se sada i pokazuje točnim. No iako svi kažu da je vlast slast, ne znam tko se može veseliti činjenici da koja god vlada došla potkraj godine, morat će, među ostalim, svake godine naći nove četiri milijarde kuna. Toliko od nas očekuje EU da svake godine ili zaradimo ili uštedimo", otkriva nam dobro upućeni izvor iz Vlade. 

Kakav je plan Kukuriku koalicije, Vlada je otkrila prije ljeta u svojim smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2016. do 2018. One su uglavnom prošle neopaženo jer su se donosile u jeku ljetne sezone i pred godišnji odmor ministara.

Zastupnici su se tada već “debelo” odmarali. Isplanirali su da u 2016. ostvare realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,0 posto koji će u narednim godinama ubrzati na 1,2 posto i 1,5 posto. 

Prema Lalovčevim izračunima, tome bi najviše trebali pridonijeti izvoz roba i usluga. No Vlada se pohvalila kako je izmjenama poreznih razreda početkom godine građanima omogućila više plaće te da je i to utjecalo na rast BDP-a od 1,2 posto. 

Zbog toga su najavili i ova povišenja plaća u 2016. godini što će naravno ovisiti o novoj vladi.

"Rast BDP-a od 1,2 posto dokaz je da smo počistili nered koji je ostavio HDZ. Ova Vlada uhvatila se u koštac s najvećim izazovima koji su godinama usporavali zemlju i za njih smo pronašli rješenja. Obećali smo rast gospodarstva koji se sada ostvario", hvalio se Boris Lalovac koji je u svojoj projekciji za 2016. godinu isplanirao da će od doprinosa uprihoditi dvije milijarde kuna više nego je to bio do sada slučaj.

Uglavnom, Milanovićeva Vlada u 2016. “zaradila” bi uvođenjem poreza na imovinu, povećanjem izvoza, ali i rezanjima. 

Tako planira smanjiti za 352,2 milijuna kuna plaće državnim zaposlenicima, 433,6 milijuna kuna manje će dati za materijalne troškove, rezat će subvencije za 261,1 milijun kuna te nagrade za građane u iznosu od 206 milijuna kuna. 

Sjednica Vlade | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

U planu je, čini se, više rezova kako da namaknu novac što bezbolnije za građane. Dosad su uglavnom svi povisivali trošarine u tu svrhu.

Bruxselles neće prestati pritiskati Vladu bez obzira na to što smo statistički izašli iz krize.

Hrvatski inozemni dug veći je od 54 milijarde eura, broj nezaposlenih i dalje je visok te iznosi više od 256 tisuća, deseci tisuća građana blokirani su računi... 

Kad god Hrvatskoj gori pod nogama od europskog pritiska, vlada poseže za povišenjem trošarina. Tako su u travnju povisili trošarine na motorne benzine i dizelsko gorivo za po 20 lipa po litri, kao i trošarine na duhanske proizvode. 

Ministar financija Boris Lalovac tada je pojasnio kako planiraju time uprihoditi u državni proračun 280 milijuna kuna do kraja ove godine te na godišnjoj razini od toga “zarađivati” 450 milijuna kuna više. 

Potpredsjednik Vlade poznat kao vječni optimist Branko Grčić prije mjesec dana je komentirao Vladine planove vezane za budući proračun.

"Idu pripreme za uvođenje poreza na nekretnine od 1. siječnja 2016., kao i poreza na kamate od štednje. Hoće li biti poreznih rasterećenja, o tome ćemo izvijestiti javnost. No nakon što je prihvaćen Plan konvergencije i Nacionalni program reformi, novih poreznih opterećenja, pored ovih koje smo naveli, neće biti", najavio je Grčić prije mjesec dana. 

Ekonomisti pak upozoravaju kako je Hrvatska zagušena rezovima i poreznim opterećenjima.

"Ljudi koji vode državu ne znaju ništa o utjecaju javnih financija na ekonomiju. Svaka vlada vozi kako naslijedi i uvijek se primaju istog modela poput famoznog povećavanja trošarina. No u samo dva poteza mogu namaknuti i deset milijardi kuna godišnje i to “bez krvi, znoja i suza” za građane", kaže nam ekonomist Ljubo Jurčić. 

Koja su to dva čudotvorna poteza pojašnjava: 

Tomislav Karamarko prisustvovao proslavi 25. obljetnice Mladeži HDZ-a | Author: Jurica Galoic (PIXSELL) Jurica Galoic (PIXSELL)

"Prvo bi trebali zamrznuti drugi mirovinski stup, čime bi bez ikakve muke imali u trenu novih pet milijardi kuna. Odnosno trebamo vratiti mirovinske stupove kakve smo imali 2002. Kao drugo treba financirati državu na domaćem tržištu u kunama bez devizne klauzule uz kamatu ne višu od dva posto. Tu bi uštedjeli oko 4,5 milijardi kuna."

Ekonomist Jurčić kaže da je ovo jednostavno za realizaciju, a dovelo bi Hrvatsku do gospodarskog rasta od tri posto. I ministru Mirandu Mrsiću na pameti je novac iz drugog mirovinskog stupa. 

Vlada je dvjema uredbama izmijenila zakone o mirovinskom osiguranju i obveznim mirovinskim fondovima i time omogućila prebacivanje 1,8 milijardi kuna iz drugog u prvi mirovinsku stup. Nisu pojasnili za što će iskoristiti taj novac. Kako bi namaknuo četiri milijarde kuna državi - otkrio nam je i HDZ-ov Goran Marić. 

Istaknuo je da govori isključivo kao stručnjak i profesor, a ne kao član najveće oporbene stranke.

"Nemoguće je napraviti model prema kojem bi svi bili zadovoljni, no dosadašnje mjere su pokazale da rezovima i svim ostalim potezima nismo daleko dogurali", kaže Marić te nastavlja:

"Poželjno i nužno bi bilo povećati prihode, ali ne povišenjem poreznih stopa nego ekonomskom aktivnošću. Istodobno je potrebno smanjivati rashode, ali ne onih koji utječu na potrošnju nego onih koji su neutralni." 

Na što konkretno misli odgovara:

"Treba rezati na financiranjima raznih državnih agencija, na plaćanjima intelektualnih usluga, na zakupninama poslovnih prostora. Samo za zakupnine se plaća pola milijarde kuna, a, budimo realni, država uz toliku neiskorištenu imovinu za to ne bi smjela odvajati ni lipe." 

Marić ujedno smatra da bi s gore navedenim rezovima mogli uštedjeti barem tri milijarde kuna.

"Ne treba zaboraviti koliko imamo nenaplaćenih koncesija, kao i PDV-a. Ujedno treba prekinuti izdašno financiranje raznih udruga. Navikli smo se na smanjenje troškova, odnosno plaća i otpuštanje radnika te na povišenje raznih stopa. Zato ni u kom slučaju nova vlada ne bi smjela posezati za time", ističe Marić.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.