Potentni IT sektor u Hrvatskoj treba stručnjake iz inozemstva koje sami plaćaju. Znači ako ih krivo procijene sami snose troškove zbog pogreške. No država je odlučila intervenirati te su pomoć u rješavanju problema manjka visokokvalificiranih stručnjaka u IT-u trebale su riješiti izmjene Zakona o strancima.
Prema novim pravilima izdavanje plave karte EU-a, koja se izdaje visokokvalificiranim stručnjacima iz trećih zemalja, produljeno je s dvije na četiri godine te ju, prema zakonu koji je na snagu stupio u ožujku, mogu dobiti radnici koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, odnosno diplomu, ali imaju vještine. Posljednja novina odnosi se isključivo na IT sektor, a svrha joj je, sukladno izmjenama Direktive o plavoj karti iz 2021., privući visokokvalificirane IT stručnjake. S obzirom na to kako su stvari u Hrvatskoj postavljene upitno je hoće li ispuniti svoju svrhu.
Država je stvari zakomplicirala odredivši da će mišljenje o tome ima li određeni kandidat potrebne vještine te, sukladno tome, može li ga IT kompanija zaposliti, davati posebno, Povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo, piše Poslovni dnevnik. Nedavno predstavljenim pravilnikom, koji se nalazi u javnom savjetovanju, poznato je i kako će funkcionirati. Činit će ga, kaže Pravilnik, troje ljudi. Bit će to predstavnik akademske zajednice kojeg će predložiti ministar obrazovanja te po jedan predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Stvari su postavljene tako da će IT kompanije, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje plave karte EU-a, morati podnijeti Zahtjev za provođenje vrednovanje, na temelju kojega će spomenuti trio procijeniti ima li željeni radnik potrebna znanja, vještine i kompetencije. Takav radnik iz treće zemlje, kažu pravila, ne mora imati diplomu, ali mora imati najmanje tri godine relevantnog stručnog iskustva koje je skupio posljednjih sedam godina. Usto, njihovu će procjenu, za koju će morati dostavi popriličnu dokumentaciju, kao i pisano očitovanje o provedenom selekcijskom postupku, kompanije morati platiti. Domaća IT zajednica, potpuno očekivano, nezadovoljna je ovakvim rješenjem.
"Tvrtke sigurno neće zapošljavati zaposlenike koji nemaju adekvatno znanje"
“Smatram kako ne treba postojati posebno povjerenstvo koje će biti zaduženo za testiranje znanja”, rekao je za Poslovni dnevnik Ivan Bešlić, suosnivač i glavni direktor za strategiju Sofascorea te predsjednik UNIT-a, jedne od najvećih IT udruga.
“Tvrtke imaju svoje odjele za ljudske resurse i budžete te sigurno neće zapošljavati zaposlenike koji nemaju adekvatno znanje. Isto tako, postoji i opcija da imate vrlo nadarenog studenta bez stvarnog znanja iz realne primjene”, navodi Bešlić, poručujući da je Povjerenstvo nepotrebno. “Tvrtke same snose rizik ako zaposle osobu bez znanja. Tvrtke su te koje nakon probnog roka moraju odlučiti hoće li prekinuti radni odnos ako im osoba ne odgovara. Ne vidim kako tu ministarstvo može pomoći“, zaključuje, napominjući da Hrvatskoj itekako nedostaje visokokvalificirane radne snage.
Potvrdu sve većih potreba na tržištu rada daju i podaci o broju izdanih plavih karata koji je s tek 78 u 2018. narastao na 400 u 2023. Od ukupno malo više od 89 tisuća plavih karata koje su u 2023. izdane u Europskoj uniji u Hrvatskoj ih je izdano 400. Podaci Eurostata pokazuju da smo otprilike u sredini po broju plavih karata koje smo izdali. Koliko je plavih karata izdano u 2024. nije poznato jer se podaci još uvijek obrađuju. Direktor za strategiju jedne od najpropulzivnijih domaći IT kompanija koja je razvila svjetski popularnu platformu Sofascore za praćenje sportskih rezultata i statistika, kaže da brojne tvrtke iz domaćeg IT sektora već sada zapošljavaju strane radnike.
"No, gotovo su svi zaposleni na daljinu. Povratkom fokusa na produktivnost vjerujem da će dio poslodavaca strane radnike dovesti u svoje zagrebačke urede”, kaže Bešlić, čija kompanija također zapošljava radnike iz drugih država preko dozvola za rad i boravak. No, da bi tvrtka bila privlačna stranim radnicima mora ispuniti dva preduvjeta, objašnjava. “Mora biti internacionalizirana te radni procesi moraju biti raspisani na engleskom jeziku”, kaže. Mora, usto, biti atraktivna te nuditi konkurentne plaće. Procedure zapošljavanja bi pritom trebale biti brze i jednostavne. Naša je država to, potpuno nepotrebno, zakomplicirala.
