Plan njujorškog gradonačelnika Zohrana Mamdanija da otvori pet trgovina hranom u gradskom vlasništvu, u kojima bi osnovne namirnice bile znatno jeftinije nego kod privatnih trgovaca, završio je na sudu. Skupina vlasnika malih supermarketa i kvartovskih trgovina tvrdi da bi grad, subvencionirajući vlastite trgovine, stvorio konkurenciju protiv koje privatnici jednostavno ne mogu opstati.
Kako piše CNN, neprofitna organizacija Multicultural Business Coalition, koja okuplja stotine vlasnika supermarketa, bodegi i drugih malih trgovina, podnijela je kolektivnu tužbu Vrhovnom sudu savezne države New York na Manhattanu. U tužbi tvrde da Mamdanijev projekt ugrožava posebno trgovine u vlasništvu pripadnika manjinskih i useljeničkih zajednica.
Problem je, tvrde trgovci, u tome što gradskim trgovinama neće morati konkurirati pod jednakim uvjetima. Grad će osigurati prostor i financijsku potporu, dok bi dio osnovnih prehrambenih proizvoda trebao biti 30 posto jeftiniji od uobičajenih tržišnih cijena.
Mark Jaffe, pravni zastupnik koalicije i predsjednik Greater New York Chamber of Commercea, upozorava da privatne trgovine plaćaju najamninu, energente i robu po komercijalnim uvjetima te da teško mogu pratiti cijene poslovnog modela koji subvencionira gradska vlast.
Pet trgovina za 8,5 milijuna ljudi
Mamdani zasad ne odustaje. Gradonačelnik tvrdi da je projekt zakonit i da pet gradskih trgovina teško može uništiti privatni sektor u gradu s oko 8,5 milijuna stanovnika i više od tisuću trgovina hranom. Pozvao se i na postojeće njujorške tržnice u gradskom vlasništvu na kojima privatni trgovci posluju uz povoljnije uvjete, tvrdeći da nisu dovele do zatvaranja okolnih kvartovskih trgovina.
Projekt je jedna od najprepoznatljivijih točaka Mamdanijeve politike smanjenja troškova života u jednom od najskupljih američkih gradova.
Prema planu njegove administracije, u svakom od pet njujorških borougha trebala bi raditi po jedna takva trgovina. Svježe voće i povrće, meso, riba, mlijeko, sir, kruh i niz drugih osnovnih namirnica prodavali bi se 30 posto ispod uobičajenih cijena, a cijene bi bile određene unaprijed i vrijedile tijekom cijelog mjeseca. Popust ne bi bio vezan uz prihode kupaca, nego bi ga mogao koristiti svatko.
Mamdani procjenjuje da bi takav model prosječan račun za hranu mogao smanjiti oko 15 posto, odnosno kućanstvima uštedjeti približno 90 dolara mjesečno ili više od tisuću dolara godišnje. Grad argumentira projekt i činjenicom da u nekim dijelovima New Yorka velik broj stanovnika teško dolazi do cjenovno dostupne i svježe hrane.
Grad je osigurao 70 milijuna dolara
Za pokretanje mreže trgovina Mamdanijeva administracija već je izdvojila 70 milijuna dolara. Grad pritom ne planira nužno sam voditi blagajne i police. Traže se vanjski operateri koji bi upravljali trgovinama, dok bi grad osigurao infrastrukturu i pravila prema kojima će poslovati.
Prva trgovina trebala bi se otvoriti 2027. godine u Hunts Pointu u Bronxu, području u kojem velik broj kućanstava teško podmiruje osnovne životne troškove. Ostale bi trebale biti otvorene tijekom sljedećih nekoliko godina, među njima i trgovina u kompleksu La Marqueta u East Harlemu.
Upravo je način na koji su lokacije izabrane jedna od ključnih točaka tužbe. Vlasnici trgovina tvrde da grad nije dovoljno analizirao kako će subvencionirani konkurent utjecati na već postojeće trgovce niti je, prema njihovim tvrdnjama, dokazao da su pojedine lokacije odabrane prema stvarnim potrebama stanovnika.
U tužbi se Mamdanijev projekt uspoređuje čak s dolaskom Walmarta, čijem su se širenju u New Yorku godinama protivili političari i mali trgovci strahujući da bi veliki lanac agresivnim cijenama mogao istisnuti lokalne trgovine. Sada vlasnici bodegi tvrde da bi gotovo isti problem mogao stvoriti sam grad – samo što bi njegova prednost proizlazila iz javnog novca.
Još jedan Mamdanijev projekt završio na sudu
Ovo nije prvi put da je neka od glavnih politika Mamdanijeve administracije suočena sa sudskim osporavanjem. Kako navodi CNN, pravno su već napadnuti i njegov porez na druge nekretnine, takozvani pied-à-terre tax, kao i zamrzavanje najamnina za približno milijun stanova sa zakonski reguliranom najamninom.
Spor oko trgovina zato bi mogao prerasti i u širu političku raspravu o tome dokle grad smije ići u pokušaju snižavanja troškova života.
Mamdani projekt predstavlja kao relativno mali javni zahvat kojim država može prisiliti tržište da ponudi pristupačniju alternativu. Njegovi protivnici problem vide upravo suprotno: grad, tvrde, najprije subvencionira vlastitog trgovca, a zatim od privatnika očekuje da mu konkurira cijenama koje bez istih subvencija teško mogu postići.
Koalicija zasad od suda traži da zaustavi projekt dok se detaljnije ne prouče njegove posljedice za postojeće trgovine i lokalne zajednice. Sam Mamdani, međutim, poručuje da pet gradskih trgovina neće ugroziti više od tisuću privatnih trgovina u New Yorku te da je glavni cilj projekta jednostavan - omogućiti stanovnicima da za osnovnu hranu plaćaju manje.
