Razlog zašto je Institut za gospodarstvo Njemačke (IW) napravio ovu analizu u prvom je redu bio kako bi objasnio ekonomsku raslojenost građana Njemačke. Možda i zato da pokaže da siromašnima u Njemačkoj da im nije baš tako loše kako im se čini.
Na kraju je to ispao dokument vrlo koristan svim građanima EU-a, jer je obradio koliko siromašnih ima u svakoj pojedinoj članici, kolika je raslojenost i, konačno, koliko bi bilo siromašnih i ugroženih siromaštvom u svakoj članici kad bi se primjenjivali prosjeci cijele Unije. A to se onda tiče i Hrvatske. Autori su koristili definiciju praga siromaštva kao 60 posto kupovne moći po članu obitelji u odnosu na prosječna primanja u društvu i podatke za 2014. godinu.
Gledajući svaku zemlju pojedinačno, Hrvatska je ispala osma najgora u EU po udjelu siromašnih građana, kojih je u našoj zemlji ravno 20 posto – 860.000 ljudi. Gori od Hrvatske su Rumunjska (čak 25 posto), Latvija, Litva, Bugarska, Estonija, Španjolska i Grčka. Isti udio siromašnih kao mi imaju i Portugal i Italija.
No, kod njih je udio onih u donjem srednjem sloju za jedan posto više nego u Hrvatskoj u kojoj je takvih 15 posto (645.000 ljudi), riječ je o građanima čija kupovna moć iznosi između 60 i 80 posto nacionalnog prosjeka. Sve skupa, na rubu ili preko ruba gladi kuburi, tko gore tko blaže, oko milijun i pol Hrvata. I dalje gledajući nacionalne prosjeke, slijedi srednja klasa, u Hrvatskoj njih 44 posto (milijun i 892 tisuće), koji imaju kupovnu moć između 80 i 150 posto.
Ni oni ne žive posebno dobro, što bi značilo da u Hrvatskoj ne živi dobro oko tri milijuna ljudi, prema 3,4 milijuna. Zatim 18 posto onih u višoj srednjoj klasi koji si mogu priuštiti između 150 i 250 posto standarda nacionalnog prosjeka. I na kraju 3,3 bogatih sa standardom od 250 posto i višim.
U ovom dijelu riječ nije toliko o izračunu siromaštva u svakoj pojedinoj zemlji, u Hrvatskoj su takve prilike da čak i oni u sredini u određenoj mjeri kubure iz mjeseca u mjesec, za razliku od, primjerice, Njemačke, Švedske, posebno Luksemburga, gdje su prosjeci takvi da gladnih jedva da ima. U ovom dijelu riječ je o pokazatelju raslojenosti društva, odnosno zaoštrenosti socijalne nejednakosti.
Ova tablica tako pokazuje da Hrvatska spada u trećinu ekonomski najraslojenijih društava u EU s visokim udjelom siromašnih u korist uskog sloja na vrhu. Koliko to može biti brutalno pokazuje detaljna analiza Njemačke u kojoj je ispalo da 45 najbogatijih ljudi posjeduje bogatstvo kao cijela siromašnija polovica građana te zemlje – 214 milijardi eura. Daljnjih 0,001 posto najbogatijih posjeduje još toliko, a sveukupno 30 posto najbogatijih posjeduju oko 90 posto bogatstva.
U preostalih 10 posto bogatstva natiskalo se čak 70 posto njemačke raje ovisne o svom radu ili o socijalnoj pomoći. Dio koji pokazuje koliko se doista loše živi u Hrvatskoj, onaj je koji pokazuje koliko ima siromašnih u svakoj članici ako bi se kao mjera siromaštva uzeo prosjek EU-a, odnosno 60 posto primanja (ili manje) od prosječnih primanja građana u EU.
Hrvatska je tu četvrta najgora sa 56 posto siromašnih – čak 2,4 milijuna građana, što zapravo objašnjava odakle toliko ekonomskih emigranata iz naše zemlje prema Švedskoj, Njemačkoj, Irskoj... Slaba je utjeha što je u Rumunjskoj takvih čak 90 posto, Bugarskoj 68, Mađarskoj 62 posto. Sve one zemlje u koje hrle Hrvati spašavati se od egzistencijalne stvarnosti iz domovine redom imaju siromašnih u EU razmjerima od samo dva posto u Luksemburgu do osam posto u Njemačkoj.
Sljedeća kategorija, donji srednji sloj, u Hrvatskoj je sudbina daljnjih 21 posto građana – čak 430.000 građana, odnosno, skupa s onima siromašnima, iz mjeseca u mjesec na rubu živaca da si namakne dovoljno novca za život je doista oko tri milijuna Hrvata, što našu zemlju čini relativno vrlo nesretnim mjestom za život. Samo 23 posto Hrvata živi bolje od toga, a tu se onda vidi i brutalna raslojenost Hrvata na siromašne i užasno bogate, jer najbogatijih u Hrvatskoj ima ispod pola posto, uključujući sve tajkune i slične.
Zanimljivo je primijetiti da se klasna raslojenost u društvu jako lijepo poklapa i s dojmom koji imamo o civiliziranosti i političkoj stabilnosti svake pojedine zemlje. Tako se u onom dijelu u kojem se gledaju samo nacionalni prosjeci, u kategoriji s najmanje siromašnih građana, nalaze sve redom skandinavske zemlje. Autori su ilustracije radi tu ubacili i Island, a za tu malu hrabru atlantsku naciju ispostavilo se da ima apsolutno najmanje siromašnih – samo 10 posto.
Podsjetimo, Island je zemlja koja je u doba izbijanja financijske krize odbila zahtjeve svjetskih bankara da njeni građani plaćaju štetu koju su izazvali bankarski menadžeri iz te zemlje brutalno špekulirajući s milijardama iz stranih banaka, koje su morale biti svjesne u što se ovi upuštaju.
Također je riječ i možda o najliberalnijoj zemlji svijeta, bilo da je riječ o udjelu žena u politici (stalno imaju nekakvu ženu na mjestu premijera ili predsjednika, čak i deklariranu lezbijku), politička scena im je takva da se od konzervativaca do ljevice svi tuku oko ekoloških tema kao svojih, svaki osmi Islanđanin za života napiše nekakvu knjigu i sve slično tome, nacionalistička desnica praktično ne postoji...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Hrvatska im 10x više političara od NJEMAČKE ,,,pa je i to jedan od razloga zašto nema novca za jedne i druge.
bojim se da su hrvati još siromašniji