Iako se Vlada voli hvaliti pozitivnim ekonomskim pokazateljima, od gospodarskog rasta do niske nezaposlenosti, glavno pitanje je zašto građani to ne osjećaju na kućnim budžetima. Predsjednik SDP-ova savjeta za regionalni razvoj i europske fondove te bivši ministar Branko Grčić u svojoj analizi gospodarske slike Hrvatske upozorava kako su navedeni pokazatelji samo dio šire slike.
- BDP doista raste po ‘pristojnim’ stopama, nezaposlenost je niska i to su neosporne činjenice. Međutim, to su tek dva od tri ključna makroekonomska cilja. Treći je niska, kontrolirana inflacija, najviše do dva posto. Hrvatska sad već pet godina ima visoke stope inflacije, rekorderi smo među zemljama europodručja, a to značajno ugrožava standard građana i umanjuje vrijednost drugih, pozitivnih rezultata - rekao je Grčić.
Iako bi u okolnostima gospodarskog rasta logično bilo očekivati rast životnog standarda, stvarnost pokazuje suprotno.
- Plaće zadnjih nekoliko godina realno su zaostale za rastom BDP-a oko 13 postotnih bodova. To znači da veći dio tog famoznog rasta završava u profitima poduzeća i državnoj kasi, a ne u plaćama radnika ili u mirovinama. Možemo reći da su država i poduzetnici ‘dobitnici’, a radnici i umirovljenici ‘gubitnici’ u ovom post-COVID razdoblju obilježenom rastom, ali i visokom inflacijom koja direktno umanjuje kupovnu moć građana - napominje Grčić.
Objašnjava kako je srž problema klasični “sukob u raspodjeli” između kapitala, odnosno poduzeća, rada, odnosno radnika i države. Podaci FINA-e, nastavlja, pokazuju da je u zadnjih pet godina dvostruko narasla dobit nefinancijskih tvrtki, sa 7,5 milijardi eura na oko 15 milijardi eura, a financijskog sektora, odnosno banaka i osiguranja sa 750 milijuna na 1,5 milijardi eura. S druge strane, ukupne neto plaće u istom razdoblju porasle su s 9 na oko 15 milijardi eura, odnosno za 67 posto. U bankama je rast plaća bio nešto više od 30 posto, odnosno rastao je s 400 na oko 530 milijuna eura, dok im se profit, kako je spomenuto, udvostručio.
- To je jasan dokaz da se novostvorena vrijednost prelijeva vlasnicima kapitala, a radnici dobivaju mrvice. Zato imamo situaciju da je udio plaća u BDP-u u padu, a udio profita u porastu - istaknuo je Grčić.
Naglašava kako “rast nije isto što i razvoj”.
- Rast izražen u postocima mora biti pretočen u novu, višu kvalitetu standarda građana. Kako kroz više plaće i mirovine koje će omogućiti rast kupovne moći građana, tako i kroz kvalitetu zdravstvenih usluga, obrazovanja, socijalne zaštite najugroženijih, ali i kvalitativne promjene u gospodarstvu, jačanje produktivnosti koje nije moguće bez ulaganja u nove tehnologije i znanje. To su nužne promjene koje se očekuju i kriju iza suhoparne fraze ‘strukturnih promjena’ - ističe čelnik SDP-ova savjeta za regionalni razvoj.
Cijeli tekst o gospodarskom rastu možete pročitati OVDJE.
