Anvar Azimov ovih dana najtraženiji je sugovornik u Hrvatskoj. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj postao je nevjerojatno relevantna osoba kada je otkriveno da ruske banke drže više od trećine ukupnih dugovanja posrnulog Agrokora.
Veleposlanik je rođen 1950. S 23 godine završio je prestižni Međunarodni državni institut za međunarodne odnose u Moskvi (MGIMO). Tamo je, samo godinu dana ranije, diplomirao i sadašnji ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, zvani Ledeni, jedan je od glavnih arhitekata rastućeg ruskog utjecaja u svijetu. Moskovski institut, to se dobro zna, bio je inkubator za budući prvi ešalon tadašnjih sovjetskih diplomata. I još je priznat kao pretižna škola za stjecanje diplomatskih vještina i znanja. Dr. Azimov prošao je mandate u Indiji, Austriji (pri OESS-u), Zambiji, bivšoj Jugoslaviji, BiH...U Hrvatsku je stigao u srpnju prošle godine. I to u trenutku u kojem se politička dinamika, kako i on kaže, između Zagreba i Moskve znatno usporila.
Zbog poznatih razloga: stanja u Ukrajini i ulaska Hrvatske u EU. Politički problemi onda su se zrcalili i na gospodarskoj razini. Ambasador je u razgovoru za Express otkrio da žali za vremenima u kojima je robna razmjena između Rusije i Hrvatske rasla na godišnjoj razini. Sad je pad gotovo dramatičan.
"Što zbog nametnutih sankcija EU Rusiji što zbog pada cijena energenata, zabilježen je pad oko 50 posto. Uz ovakve podatke svaki bi ambasador digao ruke od ozbiljnog posla, klatio se po prijamima, čekao ljetne izlete na Brijune, sezonu godišnjih odmora. Te bi se onako, sasvim usput, nadao da će se ubrzo promijeniti ukupna politička klima, za što ima šanse kao i za to da jedan nogometni klub iz Splita ove godine zaigra u finalu Lige prvaka protiv Real Madrida. Uza sve to loše, depresivno i gotovo bezizgledno u hrvatsko-ruskim odnosima, dr. Azimov nije spreman tek tako odustati. "Kad ne ide u politici i gospodarstvu, jako se trudimo poboljšati kulturne veze", objašnjava on i sasvim ozbiljno tvrdi da se dvije države mogu tjesnije i bolje povezati predstavljanjem ruskih umjetnika i ruske umjetnosti.
Tijekom rada u OESS-u ostalo je zabilježeno njegovo zalaganje za jačanje institucija te organizacije. Kako je u svojoj knjizi napisala Valerie Pacer, OESS nema formalnu snagu za provođenje odluka već sve ovisi o dobroj volji zemalja članica. Azimov je još 2010. godine govorio da OESS ne može postati sigurnosna zajednica sve dok ne ojačaju institucionalne temelje same organizacije.
Najviše je radio na diplomatskim odnosima Rusije i Indije, a u njegovo vrijeme je zabilježen gotovo nevjerojatan slučaj pokušaja svrgavanja vlasti jedne od indijskih saveznih država. Azimov je 1994. godine imenovan na poziciju ruskog veleposlanika, a već u prosincu iduće godine je iz zrakoplova Antonova An-26 registriranog u Latviji izbačeno nekoliko stotina pušaka i više od milijun komada streljiva iznad države Zapadni Bengal uz granicu s Bangladešom. POsadu zrakoplova činilo je pet latvijskih državljana te bivši britanski specijalac Peter Bleach. Svi su uhvaćeni kada je nekoliko dana nakon izbacivanja oružja isti zrakoplov ušao u indijski zračni prostor. Latvijski državljani su u zatvoru dobili rusko državljanstvo, a utjecajem ruskih vlasti su 2000. godine pušteni na slobodu.
Azimov je, navodno, bio glavni akter u oslobađanju uhićenika. Indijski mediji su u ljeto 2000. godine opširno pisali o tome kako novi ruski predsjednik, Vladimir Putin, ucjenjuje Indiju. Naime, tamošnji mediji pisali su da Putin odgađa diplomatski posjet Indiji sve dok vlasti ne oslobode uhićenu posadu zrakoplova. "Posjet ruskog predsjednika Indiji nije na bilo kakav način povezan s oslobođenjem pilota. Između naših država ne postoje bilo kakve političke nesuglasice", rekao je Azimov, tada zamjenik ravnatelja Trećeg Departmana Azije MVP-a Rusije, indijskim medijima.
Idući bitan angažman Azimova bio je u Africi i to u Zambiji. Tamo je proveo tri godine, a u njegovom mandatu ruske vlasti oprostile su stotine milijuna dolara zambijskog dugovanja. Sudeći prema napisima medija iz tog vremena, Rusija je Zambiji oprostila nešto više od 900 milijuna dolara dugova u samo dvije godine.
Dok je Rusija opraštala dugove šakom i kapom po Africi u doba najviših cijena nafte, ovih dana su okrenuli ploču, a pogotovo kad je riječ o Agrokoru. "Više puta smo davali financijsku potporu, odnosno kredite Agrokoru kako bismo ih stabilizirali. Za sada ne razmatramo davanje novih kredita. No ako vodstvo Agrokora zatraži pomoć, razmotrit ćemo njihovu molbu, ali isključivo u kontekstu financijskih teškoća u kojima se tvrtka nalazi. Agrokor ne surađuje aktivno s nama, ne poznajem ni njihova direktora, on vjerojatno smatra da je suvišno upriličiti susret s veleposlanikom. Sukladno tome, bit će i posljedica", rekao je Azimov u razgovoru za Večernji list.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Ne kužim ovu analogiju ni logiku...kao, vidi ti zločestog Rusa koji je opraštao dugove afričkoj sirotinji koja umire od neimaštine, gladi i bolesti, a usuđuje se prozivati našeg uglednog i nadasve poštenog tajkuna/ bivšeg cvjećara Todorića, kojem je korumpirana država ... prikaži još! darovala pola iste, jer ne vraća pare ruskim kreditorima...fakat, za krepat'!!!