Lex Agrokor katastrofalan je zakon i s time se slažu praktički svi osim onih koji su ga radili. Osim što povlači za sobom mogućnost tužbe koja čeka Hrvatsku pred međunarodnim sudovima zbog nepoštene tržišne utakmice, čini se da bi i Ivica Todorić mogao iskoristiti određene članke zakona kako bi tužio državu zbog nacionalizacije upravljanje.
Prvi je takvu tezu izložio Milan Račić, svojevremeno jedan od kandidata za ministra gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića te nekadašnji član uprave Bombardiera Aerospacea i Fairchilda Dorniera. Prvo je spomenuo da je država nacionalizirala upravljanje i to bez preuzimanja vlasničkih prava. "Nisu kupili njegove dionice, niti su ih oduzeli, nego su samo preuzeli upravljanje firmom, što do lex Agrokora (koliko ja znam) nije bilo moguće. Kada vlada preuzme nešto onda je to de facto nacionalizacija – ma kako god to oni zvali, ali u ovom slučaju nisu uzeli firmu nego samo upravljanje nad njom. Kada uzmu dionice ili firmu onda upravljanje prirodno ide uz to vlasništvo, ali su oni ovdje stvorili jedan neprirodan presedan, i bojim se da će nas puno koštati na kraju", istaknuo je Račić u razgovoru za Express.
Posebno je napomenuo da zakon ostavlja velike mogućnosti za tužbe i protutužbe, ali ne znači i da će Todorići stvarno tako reagirati: "Morate razumjeti da sam ja pravnik u New Yorku i da nisam savjetnik obitelji Todorić, ali pratim situaciju i opisujem kako bi oni mogli reagirati – ili kako bih ja, ili vi potencijalno mogli reagirati. Moramo biti pažljivi sa zakonima, pošto se oni jednog dana mogu upotrijebiti protiv nas ili naše firme. Pravda mora biti slijepa … za sve."
Ključna provizija Zakona o postupku izvanredne uprave trgovačkih društava od sistemskog značaja za RH, skraćeno lex Agrokor, je suglasnost uprave za ulazak države u upravljanje kompanijom u vidu posebnog povjerenika, u Agrokoru je to Ante Ramljak. "On (Ivica Todorić) je dao suglasnost, ali pod pritiskom, jučer je ponovno dao ostavku pod pritiskom… Sad vi možete gospodine Todorića ne voljeti, ali svi ti pritisci na kraju mogu dovesti u pitanje njegovu suglasnost. Postoji forsirana suglasnost – koja nije suglasnost i postoji dobrovoljna suglasnost", napominje Račić. Da bi Todorić mogao pružati otpor vidjelo se iz njegovih istupa tijekom utorka kada ga je spasio Agram i privremeno ostavio na mjestu šefa uprave Agrokora. Istini za volju, Todorić je tijekom dana sam podnio ostavku, ali već sada se daje za naslutiti da će Todorić pružati otpor.
Nakon što je Ramljak preuzeo upravljanje Agrokorom, država se izložila još jednoj mogućoj tužbi. "Ako se Agrokorom ne upravlja na jedan objektivno profesionalan i savjestan način, fokusiran na smanjivanje rizika i gubitaka vlasnicima – što bi vlasnici radili da kontroliraju firmu – onda bi svi gubitci koji proizlaze iz tog upravljanja ispod optimalne razine potencijalno bili temelj za tužbu. Mislim da lex Agrokor ima klauzulu koja negira odgovornost vlade, ali ako lex Agrokor padne kao neustavan, onda pada i ta klauzula. I da novi zakon preživi, mislim da bi Europski sudovi imali što reći o čitavoj situaciji", uvjeren je naš sugovornik.
Tu dolazimo do nekih od ključnih pojmova u čitavom zakonu koji predviđa imenovanje posebnog povjerenika za bitne kompanije: "Pod lex Agrokorom povjerenik nema dužnost da pokuša vratiti zloupotrebljen novac natrag (kao recimo u slučaju zakona o Parmalatu u Italiji gdje su dobili preko 3 milijarde Eura natrag) – to je meni čudno, kada su već uveli taj zakon i procedure. Može biti slučaj da dođe do kaznenih prijava protiv uprava i nadzornih odbora u Agrokoru (gdje su bili članovi obitelji Todorić), i onda bi pitanje bilo kako će državne institucije reagirati ako obitelj Todorić ima polugu velikih tužbi protiv vlade. Hoće li ustrajati u istragama? Hoće li se slučajevi razvući nekoliko godina i na kraju pasti zbog proceduralnih grešaka ili kontratužbi? U Hrvatskoj skoro nitko odgovoran na kraju nije morao odgovarati za svoje greške. Bojim se da ovaj zakon, i način na koji se primjenjuje, nas potencijalno vodi istim putem. Nadam se da griješim."
