Profesor Mario Holzner izvršni je ravnatelj Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije i član Ekonomskog savjeta hrvatskog predsjednika. I dok dio javnosti strahuje od 1. siječnja 2023. kada bi Hrvatska trebala prijeći na europsku valutu, Holzner ne vidi velike probleme za gospodarstvo ili građane kao posljedicu konverzije. Stava je da će Hrvatska i građani od uvođenja eura imati pretežno pozitivne učinke. Mario Holzner jedan je od panelista na prvoj biznis konferenciji 24sata koja će se na tu temu održati 27. listopada u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Hrvatska bi trebala uvesti euro kao svoju valutu 1.siječnja 2023. Jesu li po vama za to stvorene objektivne ekonomske pretpostavke?
De facto Hrvatska već ima euro. I to već veoma dugo. Tečaj kune prema euru pri uvođenju sredinom 1994. godine je bio 7,2 kuna za jedan euro. Danas, gotovo tri desetljeća kasnije smo kod 7,5 kuna za jedan euro. Velike varijabilnosti nije bilo. Čak ni za vrijeme velikih kriza. Time je jasno, da samostalne tečajne politike i nema. U tom smislu su zaista stvorene ekonomske pretpostavke za uvođenje eura.
Žuri li Hrvatska s uvođenjem eura? Brojne strukturne reforme nisu odrađene.
Ne, naprotiv, pokazalo se da je Hrvatska već davno mogla uvesti euro jer naprosto nije upotrebila mogućnosti koje samostalna valuta omogućuje, kao što je npr. devalvacija u kriznim situacijama. Takozvane strukturne reforme se ionako moraju odraditi. Ako ništa, euro će pojednostaviti taj proces.
Što uvođenje eura donosi državi, a što običnim ljudima?
Prednost eura je da više nema muka s mijenjanjem novca, platni promet se pojednostavljuje. Bankarski sustav doći će pod izravni štit Europske Središnje Banke. Kao posljedicu možemo očekivati bolji kreditni rejting i dugoročno niže kamate. Tako je barem bilo kod uvođenja eura kod mnogih zemlja u prošlosti. To znači lakše refinanciranje dugova i pojedinaca i države.
Gdje vidite moguće probleme za gospodarstvo, ali i građane vezano za uvođenje eura?
Ne vidim velike probleme za gospodarstvo ili građane. Moguće je da će neki iskoristiti uvođenje eura za povećanje cijena, no to bi bila jednokratna mjera koja ne bi imala dugoročne efekte. Naravno da se s eurom gubi samostalna tečajna politika. No ta se politika i nije u prošlosti koristila i ne vidim to kao neki pravi gubitak.
Koje su po vama prednosti uvođenja eura?
Osim očekivanim poboljšanjem rejtinga i nižim kamatnim stopama, mislim da je uvođenjem eura i osigurano, da nominalni tečaj više neće moći aprecirati, što bi se inače s kunom prije ili kasnije moglo očekivati. To su dobre vijesti za industrijsku Hrvatsku i donekle lošije vijesti za turističku Hrvatsku koja bi inače profitirala od nominalne aprecijacije. No sve u svemu na ekonomskom planu neće biti velikih razlika u usporedbi sa sadašnjim stanjem. Politički je to važan signal ireverzibilnosti hrvatskih euro-atlantskih ambicija i članstva u obitelji onih europskih država koje vole zajedno biti jači u jednom sistemu podijeljenog suvereniteta.
Je li opravdana bojazan dijela javnosti da će, s obzirom na strukturu ekonomije euro zapravo biti novi teret, umjesto da bude poticaj za razvoj?
Ne bi znao zašto. S članstvom u euro zoni dolazi i pravo glasa u upravnom vijeću Europske Središnje Banke. Time Hrvatska ima izravni i natproporcionalan utjecaj na politiku druge po redu najvažnije valute svijeta. A inače će svim sektorima koji se bave vanjskom trgovinom biti lakše s fakturiranjem. To znači i manje transakcijske troškove.
Što država može i mora učiniti da bi gospodarstvo spremnije dočekalo prelazak na novu valutu?
Tu se mora rano početi s informacijskim kampanjama te s uspostavom potpornog aparata za tehničku pripremu konverzije na novu valutu. Osim toga ima smisla regulirati i striktno kontrolirati korektno preračunavanje cijena u trgovinama, tako da ne bi došlo do neopravdane inflacije tijekom konverzije.
Koje su prednosti, a koje opasnosti za male i srednje poduzetnike u tom procesu?
Naravno da sami proces konverzije implicira troškove pogotovo za male i srednje poduzetnike. Njima bi se moglo isplatiti jednokratnu subvenciju kao kompenzaciju. Ako su ti poduzetnici involvirani u vanjsku trgovinu, pogotovo s drugim članicama euro zone, prednosti su jasni.
Što male i srednje tvrtke moraju učiniti kako bi bile spremne za ulazak u eurozonu?
Pravovremeno informiranje o modalitetu konverzije je ključ za male i srednje tvrtke. Tu bi, pored države, i socijalni partneri imali ulogu u potpori pogotovo malih poduzeća, te pravovremeno identificiranje teškoća i prepreka.
Hoće li poduzetnicima biti lakše poslovati s eurom u odnosu na kunu? Izvoznici bezrezervno stoje iza eura, no što će on značiti kojima je poslovanje bazirano na hrvatsko tržište.
Naravno da će prije svega izvoznici i uvoznici profitirati što se tiče manjih transakcijskih troškova. No i poduzeća koja se fokusiraju na hrvatsko tržište mogu profitirati od dugoročno nižih kamatnih stopa.
Građani strahuju od zbog rasta cijena i pada životnog standarda. Je li taj strah opravdan?
Kratkoročno može doći do jednokratnih inflacijskih efekata. No to ovisi djelomično i o državnim regulativama i kontrolama. No sve u svemu u srednjem i dugom roku sudjelovanje Hrvatske u eurozoni imat će pretežno pozitivne učinke. Ne samo da neće doći do pada životnog standarda već do povećanja istoga. S demografskim promjenama možemo u sljedećem desetljeću očekivati rast realnih plaća za većinu zaposlenih u Hrvatskoj.
Na sva pitanja o uvođenju eura, 27. listopada na najvećoj biznis konferenciji 24sata u Hrvatskoj obrtničkoj komori odgovarat će ministar financija Zdravko Marić, guverner HNB-a Boris Vujčić, hrvatski poduzetnici, obrtnici i ekonomski stručnjaci. Prijava na konferenciju i svi detalji dostupni su na kvaka24konferencija.24sata.hr te na društvenim mrežama. Organizatori projekta su 24sata, Kvaka24 i Hrvatska obrtnička komora. Partneri projekta su Mastercard Uplift, Pevex, Hrvatska udruga banaka i Aircash.
