Zaštitite se od sve učestalije zlouporabe identiteta i prijevare: Saznali smo kako

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja prijevara, ne samo između poduzetnika nego u njima često sudjeluju i građani. Sve češće dobivamo upozorenja od raznih institucija kako da se od njih zaštitimo. O tome nas informira i MUP, ali i naše poslovne banke. Budući da sustavne prijevare i zlouporaba korporativnog identiteta postaju sve sofisticiraniji među poduzećima diljem svijeta, sve više poduzeća žrtve su djelovanja prevaranata. O tome će biti riječ u ovom tekstu. Kako slučajevi prijevara postaju sve veći, to se više potiču poduzeća da poduzimaju proaktivne mjere zaštite svoje imovine i identiteta od ove prijetnje.

Prema našim internim analizama sve više poslovnih subjekata u posljednje vrijeme moralo je rješavati slučajeve zlouporabe identiteta. Na globalnoj razini, od ukupno 13 analiziranih sektora, u čak 10 evidentirani su slučajevi prijevare, od kojih su poljoprivreda, mesna industrija, voće i povrće, alkoholna pića i ribarstvo te mineralni proizvodi, kemijska industrija i nafta sektori koji prednjače u broju prevarenih poduzeća.

Coface Adriatic

Praksa pokazuje da su poduzeća sa strožim internim procedurama provjere kupaca i narudžbi te koja adekvatno upravljaju kreditnim rizikom u mnogo manjoj opasnosti da će biti žrtve nepoštene trgovačke prakse.

Kako prepoznati prijevaru?

S obzirom na to da su prevaranti na tržištu postali sve snalažljiviji, prijevaru možete prepoznati po ovim znakovima:

• „Phishing“ - lažna e-pošta, privitci s virusom, prijevara kreditnom karticom, prijevara s bankovnim računom, krađa gotovine, lažne bankovne web stranice; 
• „Kupci prevaranti“ - promjena vlasništva/djelatnosti/adrese, izvrsni poslovni rezultati nakon promjene vlasništva (prema lažnim financijskim podacima); 
• „Krađa identiteta“ - dostava na adresu koja nije službena, hitnost dostave („hitno, u žurbi“), traženje odgode plaćanja („jer su tako dobri, svi drugi im to nude“);
• „Kibernetički kriminal“, uglavnom „prijevara direktora“ - zahtjevi za hitno plaćanje, kad je uprava tvrtke odsutna (na odmoru), obavijest o promjeni broja žiro računa.

U nastavku donosimo dva slučaja koja će pobliže prikazati kako funkcionira prijevara u praksi i kako je najlakše prepoznati.

Shutterstock

Primjer prijevare kao sumnjive narudžbe

Pojedinci koji su se pretvarali da su zaposlenici velikih švedskih tvrtki (služili su se poznatim nazivima trgovačkih lanaca) predlagali su suradnju i isporuku robe. Što je pobudilo sumnje u ove narudžbe?

• Kontakt - u pismo je umjesto potpisa umetnuta slika kopije zaslona;
• Način komunikacije - u skandinavskim tvrtkama nije prisutna nemarna komunikacijska kultura, nepristojni izrazi, gramatičke pogreške ili loš engleski jezik;
• „Bez plaćanja predujma” - kad je zatraženo plaćanje predujma za prvu isporuku, stigao je oštar odgovor prevaranata: „Tvrtke koje su velike poput naše i prisutne na tržištu ne plaćaju predujam“;
• Nestanak - kad nisu uspjeli postići brzi dogovor o otpremi robe, „predstavnici tvrtke” postali su nedostupni.

Što su poduzeli da se spriječi prijevara

Navedena tvrtka zabilježila je podatke koji izazivaju sumnju. Zatražila je djelomično plaćanje predujma. Ako je postojala sumnja, roba nije poslana bez plaćenog predujma. Tvrtka je kontaktirala i podijelila svoje sumnje s poduzećem koje se bavi upravljanjem rizikom i time pomogla drugim tvrtkama da se zaštite od potencijalnih gubitaka.

Svakako preporučujemo da prije potvrde narudžbe i slanja robe novom kupcu obratite pozornost i provjerite:

• Ispravne detalje na narudžbi (je li uporaba engleskog jezika i stila komunikacije bila točna, je li bilo pritiska radi brže isporuke robe); 
• Podaci u narudžbi moraju odgovarati podacima iz trgovačkog registra ili poslovnog izvještaja; 
• Ispravnost internetske stranice tvrtke (kad je izrađena, rade li poveznice i sl.); 
• Podudaraju li se logotipi na web stranici i u narudžbi; 
• Ispravnost adrese dostave i kontakt osobe kojoj robu treba isporučiti.

I pri najmanjoj sumnji: Ne šaljite robu bez plaćenog predujma! – obavijestite Ministarstvo unutarnjih poslova i specijalizirana poduzeća za upravljanje rizikom poslovanja.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Shutterstock

Primjer prijevare dugogodišnjeg poslovnog partnera

Tvrtka je od dugogodišnjeg poslovnog partnera dobila informaciju o promjeni bankovnog računa. Informacija je vrlo realistično predstavljena, pri čemu su korišteni uobičajena komunikacijska sredstva i stručna terminologija. Poruka nije izazvala nikakve sumnje i bankovni je račun promijenjen. Nakon što je prijevara otkrivena praćenjem prijenosa novca velikih vrijednosti, ispostavilo se da su indicije o potencijalnoj prijevari zapravo postojale. Što je pobudilo sumnju u ove narudžbe?

• Je li partner poslao službeno pismo koje sadrži podatke o tvrtki? Da
• Jeste li zvali poslovnog partnera da provjerite napravljene izmjene? Ne
• Jeste li provjerili pošiljatelja, odnosno njegovo ime i prezime te e-mail? Da
• Jesu li prijenosi > 1000 € odobreni s dva potpisa (načelo „četiri oka“)? Ne

No istraga je pokazala da nedostaje kontrola, e-mail adresa se razlikovala u samo jednom simbolu! Prava e-mail adresa bila je: ime.prezime@x.tvrtka.com, a prevaranti su koristili: ime.prezime@x-tvrtka.com.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

Shutterstock

Preporučujemo da, prije nego što registrirate nove, promijenjene bankovne podatke, svojih poslovnih partnera u svojim sustavima ili provedete prijenos novca, obavezno provjerite valjanost takvih bankovnih podataka:

• S vašim redovitim kontaktom pomoću sigurnih i uobičajenih podataka;
• Ne prihvaćajte bankovne podatke unesene ručno, poslane e-mailom ili telefonom;
• Neka vam prioritet bude originalni dokument koji je izdala banka u kojem se navode naziv banke, ime vlasnika računa i broj bankovnog računa. Primjerice, dopis s podacima iz banke ili izvod bankovnog računa (sa skrivenim povjerljivim podacima) može se tretirati kao vanjski dokument koji izdaje banka. 

Shutterstock

Ako ste žrtva prijevare, prijavite je. U nekim slučajevima počinitelje je moguće identificirati i uz dovoljno dokaza mogu biti kažnjeni za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, za stečajnu prijevaru, pronevjeru, zlouporabu, krivotvorenje, pranje novca i/ili rukovanje ukradenom robom. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na detalje i preventivne mjere unutar poduzeća. Pozornost i odgovornost svih zaposlenika u poduzeću štiti poduzeće od velikih gubitaka! Nadamo se da će vam naše preporuke koristiti.

Martina Kolarić, Coface Adriatic d.o.o., članica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.

Kvaka24