Još prije tridesetak godina klimatska konvencija UN-a potvrdila nam je da su klimatske promjene stvarnost i postalo je jasno da energija koju koristimo predstavlja sustavan problem za okoliš. Zato je na krilima novih tehnologija obnovljiva energija došla u prvi plan i danas je naša svakodnevica. Hrvatska svojim položajem i klimatskim uvjetima pokazuje velik potencijal u iskorištavanju obnovljive energije, a na "zeleno" poslovanje prebacuju se i velike tvrtke, poput HEP-a, koji sudjeluje u energetskoj tranziciji Europe.
Energiju najviše troše tvrtke
Prema Eurostatovu istraživanju, oko tri četvrtine ukupne energetske potrošnje unutar EU otpada na tvrtke, a na kućanstva otpada oko jedna četvrtina, uglavnom za hlađenje i grijanje. Prema energetsko-klimatskoj politici EU, do 2030. godine udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na razini Unije trebao bi se povećati za najmanje 32%. Zato se HEP grupa u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja, koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta.
Hidroelektrane i dalje najvažnije
Prva dva segmenta obnovljivog razvoja odnose se na hidroelektrane, koje su ujedno najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo malo više od jedne trećine tog iznosa. Rezultat je 160 megavata nove snage. U idućem razdoblju treba izdvojiti projekte revitalizacije HE Senj s planiranim ulaganjima od 557 milijuna kuna i HE Varaždin sa 634 milijuna kuna.
Drugi segment je gradnja novih hidroelektrana, u okviru kojeg se gradi Hidroenergetski sustav Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna i koji je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U svibnju je počela gradnja prilazne ceste od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope, a u listopadu su počeli radovi na gradnji stambene zgrade za stanovnike naselja u području zahvata projekta.
Sve je više sunčanih elektrana
Treći segment obnovljivog razvoja odnosi se na gradnju i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U pokusnom je radu prva vjetroelektrana, Korlat, snage 58 MW i investicijske vrijednosti 500 milijuna kuna. To će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja. Sve je više i sunčanih elektrana, pa tako HEP u pogonu ima dvije neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, te Vis, snage 3,5 MW.
Još šest sunčanih elektrana u različitim je fazama gradnje (Cres, Vrlika Jug, Stankovci, Marići, Kaštelir i Obrovac), a ukupna ulaganja iznose 185 milijuna kuna. U suradnji s općinama i gradovima planira se gradnja jedanaest sunčanih elektrana - Nova Vas, Lipovljani, Bogomolje, Krnjak, Ustrine, Lipik, Poznanovec, Novska, Črnkovci, Križevci i Slakovci. HEP samostalno razvija još dvadesetak drugih projekata sunčanih elektrana, među kojima je najveća SE Korlat, snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 480 milijuna kuna. Osim toga, HEP je na krovovima vlastitih poslovnih zgrada postavio više od 60 sunčanih elektrana radi smanjenja vlastite potrošnje energije.
Plin nezaobilazan u tranziciji
Nakon pripremnih radova i otvaranja gradilišta u prosincu 2019., ove su godine počeli glavni radovi na gradnji novog visokoučinkovitoga kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage te investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90%, a puštanje u rad novog bloka planirano je početkom ogrjevne sezone u jesen 2022.
I u Osijeku se planira gradnja novoga kombi-kogeneracijskog postrojenja, procijenjene investicijske vrijednosti 370 milijuna kuna. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.
250 punionica za električna vozila
Za postizanje ciljeva tzv. ugljične neutralnosti vrlo je važan sektor cestovnog prometa. Uz sufinanciranje Europske unije, HEP je dosad diljem Hrvatske u rad pustio oko 250 punionica za električna vozila. Također se planiraju revitalizacija vrelovodne mreže u Zagrebu, investicijske vrijednosti 556 milijuna kuna, i zamjena spojnog vrelovoda od Toplane do TE-TO Osijek, vrijedna 78 milijuna kuna.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
bravo