Dvije kazališne predstave i dva kulturnjačka skandala

U razmaku od samo dvadesetak dana u Bosni i Hercegovini su izbila dva uvjetno rečeno kulturnjačka skandala, jer su kao povod poslužile dvije kazališne predstave. Ova dva slučaja potpuno su različitog karaktera i na neki način detektiraju glavne bolesti bosanskohercegovačkog društva, gdje je kultura, u ovom slučaju kazalište, tek dobrodošao povod za nečiju dnevno-političku promociju. Najprije je 3. veljače u zeničkom Bosanskom narodnom pozorištu premijerno prikazana predstava "Grobnica za Borisa Davidoviča" rađena prema motivima iz istoimene priče Danila Kiša. Predstavu je režirao Zlatko Paković, gostujući redatelj iz Beograda. Ovo je drugi put da se "Grobnica za Borisa Davidoviča" uprizoruje u ovoj kazališnoj kući. Prvi put je to bilo prije četrdesetak godina, kad je kontekst u koji je Kiš smjestio svoju priču iz istoimene zbirke, koja je jedna od temeljnih antistaljinističkih, odnosno antitotalitarnih knjiga 20. stoljeća, koja govori o državnom i ideološkom teroru usmjerenom protiv pojedinaca, bio itekako aktualan, jer se zbirka pojavila pet-šest godina ranije i silno je uzburkala tadašnju kulturnu javnost, što se pretvorilo u jedan od najpoznatijih kulturnih skandala u bivšoj državi. U ovoj novoj izvedbi, sudeći prema opisu predstave na internetskim stranicama Bosanskog narodnog pozorišta, Kišov predložak je osuvremenjen u skladu s današnjom društveno političkom stvarnošću, što je u kazalištu jedan uobičajeni i sasvim legitiman postupak, jer je mlađim gledateljima, pretpostavljam, poprilično nejasan i dalek kontekst događaja o kojima Kiš pripovijeda u svojoj priči, dok je njezina antropološka, svevremenska supstanca primjenjiva bilo gdje i bilo kad. Redatelj Zlatko Paković naveo je u jednom intervjuu kako se od vremena prvog uprizorenja "Grobnice" u Zenici mnogo toga promijenilo, da su se u međuvremenu u Europi odigrale tektonske promjene, te da je to uzeo u obzir pri najnovijoj dramatizaciji ove priče: "S lica Evrope zbrisana je ideologija državnog komunizma, a iz istorijske svijesti i sama komunistička ideja kao ideja emancipacije".