Hladno je jutro u veljači 1587. godine. Kamera se zadržava na blijedom licu Marije Stuart, kraljice Škotske, dok izgovara posljednje molitve. U haljini s baršunastim plaštom korača prema improviziranoj pozornici na kojoj je čeka krvnik. Optužena je za sudjelovanje u uroti protiv svoje rođakinje, engleske kraljice Elizabete I., a u Engleskoj 16. stoljeća takve optužbe uglavnom su imale samo jedan završetak.
Marija polaže glavu na panj. Krvnik podiže sjekiru...
I sve se to događa prije same uvodne špice.
Tako National Geographic otvara novu dokumentarnu seriju "Tudori: Tajne kraljevskih pogubljenja", šestodijelno putovanje kroz jedno od najkrvavijih i politički najnemilosrdnijih razdoblja engleske povijesti. Povijest je ovdje ispričana gotovo poput kriminalističkog trilera: znamo kako priča završava, ali tek trebamo otkriti zašto je završila upravo tako.
U "ruke" nam je došla prva epizoda. Pogledali smo je u dahu, a šestodijelni serijal u Hrvatskoj premijerno kreće 13. rujna u 23 sata.
Kroz seriju nas vode britanski povjesničar Dan Snow i profesorica Suzannah Lipscomb, a njihov je zadatak vratiti se nekim od najpoznatijih pogubljenja tudorskog razdoblja i pokušati odgovoriti na pitanje što je njihove protagoniste zapravo dovelo do panja ili omče. Upravo način pripovijedanja izdvaja seriju iz gomile klasičnih povijesnih dokumentaraca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svaka od šest epizoda počinje u trenucima neposredno prije pogubljenja. Vrijeme se zatim zaustavlja, a priča vraća unatrag, korak po korak, prema odlukama, vezama, izdajama i pogreškama koje su protagonista dovele do smrti.
- Ispričati povijesni događaj kao krimi-dramu koja se gleda bez daha, mislim da je to prilično uzbudljiv pristup - objasnio je ranije Snow.
Simpatični voditelji putuju Europom, obilaze dvorce i palače, ulaze u arhive te analiziraju pisma, službene dokumente, slike i arheološke nalaze. U priču uključuju i suvremena povijesna istraživanja te forenzičke metode ne bi li ponovno otvorili pitanja za koja smo možda mislili da odavno imaju konačan odgovor.
Ambicija autora jasna je: skinuti prašinu sa slavnih povijesnih imena i prikazati ih kao ljude od krvi i mesa, uhvaćene u mreži ambicija, strahova, ljubavi, izdaje i borbe za vlast.
A upravo je Marija Stuart idealna za takav početak.
Žrtva ili vješta političarka?
Prva epizoda vrlo brzo dovodi u pitanje pojednostavljenu sliku škotske kraljice kao impulzivne, emocionalne i samodestruktivne vladarice.
Snow i Lipscomb prikazuju mnogo složeniju Mariju: karizmatičnu i ambicioznu kraljicu, obrazovanu na francuskom dvoru, svjesnu vlastite političke vrijednosti i dinastičkog prava, ali istodobno ženu okruženu neprijateljima, izdajama i nasiljem.
Pratimo njezin put od mlade princeze u Francuskoj do škotske kraljice koja pokušava zadržati vlast u zemlji razdiranoj vjerskim i političkim sukobima, a zatim i do dugogodišnje zatočenice u Engleskoj.
Serija je pritom ne pokušava pretvoriti u nevinu mučenicu. Upravo suprotno. Najzanimljivije pitanje epizode jest koliko je Marija doista bila aktivna igračica u opasnoj političkoj igri koja ju je na kraju stajala glave, a koliko su Elizabeta I. i njezina iznimno učinkovita špijunska mreža pomogle da se ta igra završi upravo onako kako je Londonu odgovaralo.
Jedan od najboljih dijelova epizode bavi se kodiranim pismima koja je Marija slala tijekom zatočeništva. Njihova suvremena analiza daje gotovo intiman uvid u njezin svijet. Umjesto ukočenog lika s kraljevskog portreta pred nama je "ogoljena" žena od krvi i mesa.
Pohvale idu voditeljskom dvojcu. Snow unosi u epizodu zaraznu energiju i znatiželju, dok Lipscomb češće usporava priču i vraća je povijesnom kontekstu. Njihova dinamika funkcionira upravo zato što ne nastupaju kao sveznajući autoriteti koji gledatelju serviraju gotove odgovore. Umjesto toga, vode ga kroz dokaze i dopuštaju mu da zajedno s njima razmatra različite mogućnosti.
Raskoš i krv...
Vizualno serija izgleda upravo onako kako se od ovakve produkcije National Geographica može očekivati. Raskošno. Velik dio snimanja odvija se na povijesnim lokacijama, u dvorcima, palačama i prostorijama povezanim s ljudima o kojima je riječ. Kameni zidovi, hodnici, tapiserije i kraljevske odaje nisu samo ukras između razgovora povjesničara.
Igrane rekonstrukcije nisu česte, ali upravo njima pripadaju neke od najupečatljivijih scena prve epizode. Posebno se izdvaja Marijina odjeća na pogubljenju. Crvena haljina ovdje nije samo efektan televizijski detalj. Povezuje se s njezinom katoličkom vjerom, mučeništvom i načinom na koji je sama željela režirati posljednju sliku koju će ostaviti iza sebe.
Moglo je sve vrlo lako skliznuti u jeftinu dramatizaciju, ali prva epizoda daleko je od toga. Ne nudi samo kostime, palače i krv. Prva epizoda "Tudora: Tajne kraljevskih pogubljenja" napeta je, inteligentna i vizualno impresivna lekcija iz povijesti. Uostalom, Tudori teško mogu biti dosadni. Iza velikih političkih odluka stalno proviruju seks, ljubomora, bračne nevjere, opsesija nasljednicima, vjerski fanatizam i intimni odnosi koji su nekoga mogli dovesti do kraljevske postelje, a zatim jednako brzo i u hladni grob.
Ako ostatak serije zadrži razinu prve epizode, National Geographic ima dokumentarac koji bi mogao privući i publiku koja se inače ne smatra ljubiteljima povijesnih tema.
Što nas još čeka u mračnim hodnicima dvora?
U drugoj epizodi glavni je lik Perkin Warbeck, mladić koji je putovao Europom tvrdeći da je jedan od nestalih prinčeva iz londonskog Towera i pravi nasljednik engleske krune. Slijedi Anne Boleyn, koju popularna kultura često svodi na zavodnicu zbog koje je Henrik VIII. raskinuo s Rimom, dok je serija pokušava prikazati i kao obrazovanu, politički angažiranu ženu te zagovornicu vjerskih reformi.
Četvrta epizoda posvećena je Robertu Devereuxu, grofu od Essexa, miljeniku Elizabete I. čije su ga ambicije i političke pogreške na kraju dovele do smrti. Tu je i John Dudley, čovjek koji se iz obiteljske sramote uspio uzdići gotovo do samog vrha engleske politike, samo da bi završio pogubljen zbog izdaje.
Serijal završava pričom o Margaret Pole, pripadnici stare dinastije Plantagenet koja je preživjela uspon Tudora i postala jedna od najutjecajnijih žena u zemlji, prije nego što ju je Henrik VIII. u 67. godini poslao pod krvnikovu sjekiru.
Šest epizoda, šest pogubljenja i šest priča o tome koliko je malo trebalo da se u tudorskoj Engleskoj prijeđe put od dvora do panja i sjekire.
Igre Tudora mogu početi!
