Vrlo je samostalan, često mrzovoljan, nekad i pomalo zao prema prijateljima. Zna biti lijen, a uvijek je proždrljiv. Lako mu je dignuti živac kad nije po njegovom. S druge strane, on je pametan, zaigran, djetinjast, meka srca i pun ljubavi prema bližnjima. Bavi se sportom. Nezaustavljive mašte s krova svoje kućice zuri u zvijezde i sanja velike snove. Da je samouvjereni student Joe Cool s cool sunčanim naočalama, pilot Flying Ace koji u Prvom svjetskom ratu vodi zračne bitke sa strašnim Crvenim Barunom... Čita "Rat i mir". Doduše, jednu riječ dnevno, ali i to je više nego neki ljudi. Piše i knjige. Neostvarena želja mu je napisati najveći američki roman. Na tome često radi tipkajući na svom pisaćem stroju. "It was a dark and stormy night", rečenica je kojom je započeo mnoga djela, ali zasad još nije otišao dalje od prve rečenice. Živi je dokaz da treba sanjati na veliko jer postigao je ono što ni jedan pas do sada nije. Najpoznatiji beagle na svijetu, Snoopy, proglašen je 2009. najutjecajnijim psom u pop kulturi, postao je NASA-ina maskota, putovao na Mjesec, dobio zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih... Ne zna se je li imao i takvih ambicija, ali prometnuo se i u modnu ikonu. Njegov lik našao se na bezbrojnim kolekcijama modnih imena. Njegovom utjecaju na modu, sport, kulturu nedavno je posvećena i izložba.
"Snoopy in Style NYC" otvorena je prošlog mjeseca u New Yorku. Iza nje stoji Charles M. Schulz Museum and Research Center, a među glavnim atrakcijama su Snoopy i njegov najbolji prijatelj Woodstock, malena žuta ptica, u odjeći koju su za njih osmislili brojni poznati dizajneri i modne kuće. Snoopy i Woodstock tamo nose odjeću Christophera Johna Rogersa, Sandy Liang, Tommyja Hilfigera, marke Levi's, Adidas i druge brendove. Izložba slavi golemi kulturni utjecaj Snoopyja i priča o njegovom usponu sa stranica stripa do globalne ikone pop kulture. Osim glavnih protagonista odjevenih u kreacije dizajnera po narudžbi, izložba ima i ekskluzivnu suvenirnicu te rijetke arhivske predmete koji ističu nasljeđe "oca" Snoopyja Charlesa Monroea "Sparky" Schulza.
- Ovaj projekt počeo je već 1980-ih kada je žena po imenu Connie Boucher zamolila svakog poznatog dizajnera na cijelom svijetu da dizajnira odjeću za Snoopyja i njegovu sestru Belle. Mi smo reinterpretirali program iz 80-ih - rekla je Melissa Menta, viša potpredsjednica globalnog brenda i komunikacija za Peanuts za Spectrum News.
Boucher, koja je umrla 1995. godine, smatra se pionirom komercijalnog licenciranja crtanih likova općenito, a posebno likova iz serije "Peanuts". Njezina prva suradnja sa stripom bila je za kalendar 1961. godine. Njene ideje su bile drugačije i originalne, a to joj je priznavao i sam Shultz.
- Predložila je rokovnik još 1961. Sada ih svi rade. Nakon toga počela je izrađivati majice, transparente i ostalo. Nekako je postavila standard za licenciranje, koji do njezina dolaska nije uvijek bio na tom nivou - rekao je svojedobno Shultz, piše Smithsonian Magazine.
Izložba "Snoopy in Style NYC" osmišljena je prošle godine u Parizu za 75. rođendan Peanutsa.
- Bila je toliko uspješna u Parizu da smo odlučili donijeti je u New York i proširiti je, pa smo dodali Joe Coolov salon za slušanje gdje možete ući i slušati glazbu - dodaje Menta. Joe Coolovov Listening Lounge spaja jedan od najpoznatijih Snoopyjevih alter ega s jazz skladbama Vincea Guaraldija.
Drugi dio istražuje Schulzovu ljubav prema tenisu, njegovo prijateljstvo s legendom ženskog tenisa Billie Jean King i njegovu podršku američkom Zakonu o ženskom sportu (Title IX) te Zakladi za ženski sport. Taj dio rezerviran je za inteligentne i atletske ženske likove koje je Schulz stvorio, uključujući Peppermint Patty, Marcie, Lucy i Sally, piše Time Out New York. Naravno, izložba ne bi bila to, da se na njoj ne mogu vidjeti i cik cak košulja Charlie Browna, Linusova dekica i Sallyna točkasta haljina.
- Schulz je shvatio da likovi, baš poput ljudi, imaju poseban osjećaj za stil - rekla je Jean Schulz, udovica Charlesa Schulza i predsjednica upravnog odbora muzeja. "Kad vidite stil, razumijete nešto duplje o ljudima. Sparky je vrlo cijenio osobni stil", dodala je.
Snoopy se prvi put pojavio 4. listopada 1950., samo dva dana nakon što je objavljena prva epizoda stripa "Peanuts". Charles M. Schulz tada još nije mogao znati da će mali crnobijeli pas jednoga dana postati jedan od najpoznatijih likova na svijetu. Nastao je prema Schulzovu psu iz djetinjstva, Spikeu, križancu koji je također imao bijelo krzno i crne uši i oznake. U početku Snoopy nije imao osobito ljudske karakteristike. Bio je jednostavno pas: hodao je na četiri noge, lajao, jurio automobile i ptice, kopao rupe i ponašao se poput šteneta. Počeo se mijenjati tijekom 1950-ih. Sve je više hodao na dvije noge, počeo je razmišljati i čitateljima preko oblačića nuditi svoje mudre misli. Prema Benjaminu L. Clarku, kustosu iz Charles M. Schulz Museum, upravo se tijekom tog razdoblja njegov karakter dramatično proširio.
- Kako godine prolaze, njegov izgled evoluira, postaje veći, zaobljeniji i apstraktniji - objasnio je Clark za American Kennel Club.
Strip ''Peanuts'' nije se trebao tako zvati, Schulz ga nikada nije volio. Prvotno se trebao zvati "Li'l Folks", ali je prije objavljivanja promijenjen zbog mogućeg sukoba s ranijim stripom sličnog naziva. Schulz je desetljećima kasnije govorio da smatra da je "Peanuts" vjerojatno najgori naziv koji je neki strip ikada dobio. Prvi strip objavljen je 2. listopada 1950. u samo sedam američkih novina. Schulz je za prvi mjesec rada dobio 90 dolara. U početku je Charlie Brown bio središnja figura, dok je Snoopy bio tek njegov kućni ljubimac. No kako je Schulz razvijao likove, Snoopy je postupno dobivao sve više prostora. Njegova mašta omogućila je Schulzu da napusti svakodnevni svijet djece iz "Peanutsa" i uvede čitatelje u potpuno druge priče. Do 1960-ih Snoopy se već nametnuo kao jedna od glavnih zvijezda stripa. Tada se pojavljuje i njegov alter ego Svjetskog ratnog pilota, a njegova popularnost je eksplodirala.
Izvan svijeta stripa dogodila se jedna od najnevjerojatnijih Snoopyjevih epizoda kada je odradio generalnu probu za spuštanje ljudske posade na Mjesec. U vrijeme svemirske utrke NASA je tražila maskotu koja bi mogla promovirati sigurnost svemirskih letova i približiti svemirski program javnosti. Snoopy se pokazao savršenim izborom. Godine 1967. Al Chop, jedan od osnivača NASA-nih Odnosa s javnošću, predložio je da upravo Snoopy postane maskota programa. Nakon što sindikat koji je distribuirao "Peanuts" u početku nije prihvatio prijedlog, Chop se obratio izravno Schulzu. Crtač je pristao koristiti Snoopyja i čak je sam nacrtao njegov astronautski izgled. Tako je nastao Astronaut Snoopy. Pa je Snoopy zaista otišao prema Mjesecu. U svibnju 1969., tijekom misije Apollo 10, zapovjedni modul dobio je ime Charlie Brown, a lunarni modul Snoopy. Lunarni modul imao je zadatak "pronjuškati" oko Mjeseca i izvidjeti područje budućeg slijetanja Apolla 11, misije koja će na Zemljin satelit prvi put dovesti ljude. Snoopyjeva veza s NASA-om nije završila na tome. Još od 1968. dodjeljuje se Silver Snoopy, posebno priznanje NASA-e za izniman doprinos sigurnosti ljudskih svemirskih letova ili uspjehu misije. Nagrada uključuje srebrnu iglu sa Snoopyjem koja je prethodno letjela u svemirskoj misiji, a astronauti je osobno uručuju zaposlenicima i suradnicima koji su se posebno istaknuli. Figurica Snoopyja 1990. putovala je na Space Shuttleu Columbia tijekom misije STS-32.
Svoju zvijezdu na Hollywood Walk of Fame Snoopy je dobio 2. studenoga 2015. Smještena je na adresi 7021 Hollywood Boulevard, nedaleko od zvijezde njegovog tvorca Charlesa M. Schulza. Bila je to 2563. zvijezda na poznatoj stazi slavnih, u kategoriji filmske umjetnosti. Kada su ga pitali kako se osjeća zbog priznanja, Snoopy je, sasvim u svom stilu, odgovorio: "Woof!".
Strip ''Peanuts'' je izlazio gotovo pola stoljeća, sve do 2000. godine, kada je nakon Schulzove smrti objavljen posljednji originalni strip. Tijekom tih gotovo 50 godina njegovi likovi pojavljivali su se u knjigama, televizijskim specijalima, filmovima, mjuziklima, reklamama, na igračkama, odjeći i bezbrojnim drugim proizvodima.
Schulz je, podsjetio je BBC u tekstu 2024., opisivao grozničavost koja ga je znala obuzimati dok je radio stripove.
- Pretpostavljam da kada skladatelj dobro sklada, glazba dolazi brže od misli, a kada imam dobru ideju, jedva uspijevam dovoljno brzo napisati riječi. Bojim se da će me napustiti prije nego što ih stavim na papir. Ponekad mi se ruka doslovno trese od uzbuđenja dok crtam jer se dobro zabavljam - rekao je. Uvijek je vjerovao da će Snoopy biti popularan, ali nije mogao ni zamisliti u kojoj mjeri.
- Očito je da su se dogodile mnoge stvari koje nisam očekivao, poput Snoopyevog odlaska na Mjesec i slično, ali uvijek sam se nadao da će postati velik.
