1944. grupa nezadovoljnih oficira predvođenih Clausom von Stauffenbergom i Henningom von Tresckowom posadili su bombu u Hitlerovoj „Vučjoj jazbini“ u pokušaju da ubiju Führera. Bomba je eksplodirala, no Hitler je preživio. Istu večer su streljani svi koji su bili dijelom urote Valkira, a njihove obitelji i mnogi koji su ih poznavali uhićeni su. U romanu "U potrazi za Klingsorom“ meksičkog pisca Jorgea Volpija (Mexico City, 1968.), čitatelj se upoznaje s likom Gustava Linksa, matematičara koji je znao za urotu, no čudnim slučajem okolnosti nije uhićen i pogubljen. No jedva bi se moglo reći da Volpijev roman tematizira urotu ili ličnosti okupljene oko nje; puno je širi, pokušava oslikati znanstvenu zajednicu Trećeg Reicha, ali i onu na sveučilištu Princeton te literarno oživjeti neke od najvećih znanstvenih umova prošlog stoljeća, poput Heisenberga, Gödela, Bohra, Einsteina, Erwina Schrödingera, Maxa Plancka i drugih.
54
prikaza
Možda baš tu, u bolesnoj ambiciji 'arhitekata atomske bombe', leži sva bijeda rata, ali i ljudske naravi
U ovom opsežnom djelu Volpi siječe linearnost i gradi nekoliko narativa u različitim razdobljima, počevši od ranih dvadesetih kad su neki od znanstvenika bili tek ambiciozni mladići, pa do kasnih osamdesetih, kad se ostarjeli Links prisjeća nacističke Njemačke
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
