"Ono o čemu se ne može govoriti" učinilo mi se sasvim logičnim imenom za knjigu koja pokušava zaći onkraj jezika kao komunikacijske forme, preispitujući, prije svega, odnos pripovjedača i njegove majke, o čemu govori prvi dio romana. Ili pak odnos društva prema pojedincu, koji se usudi javno dovoditi u pitanje ovdašnje, duboko ukorijenjene nacionalističke prakse i narative, rekao je književnik Elvedin Nezirović, koji je s knjigom "Ono o čemu se ne može govoriti" ušao u polufinale književne nagrade Fric.
- Postojala su dva glavna okidača za 'Ono o čemu se ne može govoriti'. Prvi je opisan u sceni kojom se roman otvara, a radi se o slici žene i djeteta, vjerojatno majke i sina, koju sam slučajno zapazio jednoga zimskog prijepodneva, na benzinskoj pumpi, u predgrađu Mostara. Drugi okidač bio je sredinom 2019., kad sam na jednoj Facebook stranici bio izložen javnom linču, gdje se otvoreno prijetilo smrću meni i mojoj porodici. To je nimalo prijatno iskustvo kod mene uzrokovalo vrlo ozbiljnu krizu identiteta pa sam počeo, po tko zna koji put, preispitivati vlastitu prošlost, svoje stavove o nekim bitnim društvenim pitanjima i, uopće, sebe u odnosu na svijet - rekao je autor i opisao prvi doticaj s Fricom.
- Okolnosti su se u mom životu namjestile upravo tako da sam Krležu prvi put čitao na fakultetu, tamo negdje 1998., jer zbog rata u BiH nisam imao priliku proći kroz klasični srednjoškolski kurikulum, u kojem je Krleža bio nezaobilazan. No možda je to i dobro, razmišljao sam poslije, jer se kao srednjoškolac vjerojatno ne bih tako snažno zanio njime, a upravo to se desilo kad sam prvi puta čitao 'Filipa Latinovicza' i odmah potom 'Na rubu pameti'. Ta neponovljiva rečenica - duga, a precizna, zamršena, a kristalno jasna, na prvi pogled odbojna, a u dubini tako sugestivna i intelektualno zavodljiva - meni je ostala prvi i, do danas, najsnažniji doživljaj Krleže - rekao je Nezirović, koji bi nagradu većinski potrošio na suprugu i djecu.
Nagradu Fric i ove godine organizira i dodjeljuje tjednik Express, a sponzorira Barcaffe, koji podržava nagradu financijskim dijelom od 75.000 kuna, što ćemo uskoro čitati kao 10.000 eura, brutalnim bruto iznosom. Zadnjeg dana Sa(n)jam knjige u Puli bit će javnosti predočeni rezultati glasanja za uži izbor, između kojih će biti odabran pobjednik.
Žiri nagrade radio je u sastavu Jagna Pogačnik, Igor Vikić, Tomislav Brlek, Čedo Prodanović, Dubravka Vrgoč, Hrvoje Klasić i Dragomira Majhen, a pročitali su ukupno šezdesetak knjiga.
