Motiv Pakla tijekom stoljeća svakako je postao jedna od najzanimljivijih tema u zapadnoj književnosti. Od mita o Orfeju i Vergilijeve "Eneide", preko Danteove "Božanstvene komedije" pa sve do suvremenih primjera, poput trilogije "Njegova mračna građa" Philipa Pullmana, opisi Pakla i silazaka u podzemlje, iako svi naizgled različiti, postali su simbol neprestanih ljudskih istraživanja o tome što nas čeka nakon smrti, kao i simbol čovjekove neutažive želje da na neki način "prevari smrt" i iz carstva mrtvih izvuče živu glavu. Zbog toga nimalo ne iznenađuje činjenica da je upravo silazak u Pakao postao glavna okosnica radnje novog romana kinesko-američke autorice Rebecce F. Kuang, znakovito naslovljenog "Katabaza". Naslov dolazi od grčke riječi "katabasis" koja označava upravo spuštanje, silazak te, najčešće, silazak u podzemlje. Ovaj osnovni motiv, koji svoje korijene vuče još iz drevnih mitologija, kod Kuang je vješto isprepleten s individualnim traumama, suparništvom i oštrom kritikom akademske zajednice.
Rebecca F. Kuang rođena je u gradu Guangzhouu u Kini 1996. godine, a svojim se romanima već ranije istaknula kao jedna od najznačajnijih predstavnica suvremene fantastične književnosti. Njezina trilogija "Rat makova" (koju je počela objavljivati kada je imala samo 22 godine) te romani "Babel" i "Žuta" popeli su se na vrh liste bestselera New York Timesa i Sunday Timesa, a donijeli su joj i brojne nagrade, kao što su Nebula, Locus, Crawford i British Book Award. Osim priznanja u svijetu književnosti, studirala je na Cambridgeu i Oxfordu te trenutno pohađa doktorski studij iz istočnoazijskih jezika i književnosti na Yaleu, gdje proučava suvremenu sinofonu književnost i azijskoameričku književnost. U svojim se romanima uglavnom bavila temama poput imperijalizma, jezika, nasilja, moći i odnosa institucija prema pojedincu, a u "Katabazi" pak zaranja u srž ljudske ambicije i želje za znanstvenim prestižem koja postepeno preuzima svaki aspekt života glavnih likova.
Portal Bestbook.hr možete posjetiti OVDJE.
U središtu romana nalaze se Alice Law i Peter Murdoch, studenti doktorskog studija analitičke magije na Cambridgeu, koji se u Pakao spuštaju kako bi spasili svojeg poginulog mentora Jacoba Grimesa, najvećeg maga na svijetu, profesora koji je predstavljao strah i trepet Cambridgea i čovjeka o čijoj preporuci ovisi njihova budućnost. Alice i Peter tako putuju kroz hiperbolički prostor Pakla koji se sastoji od osam sudova, a sve to kako bi došli do područja gospodara Yame (vladara Pakla koji u ovom romanu poprima oblik kralja podzemnog svijeta iz istočnoazijske mitologije) i tamo pregovarali za dušu profesora Grimesa. No njihov zadatak nije nimalo jednostavan i ubrzo postaju svjesni da se Pakao bitno razlikuje od onoga kakvim ga opisuju mitovi o Orfeju ili Danteov ep te da neće još dugo moći jedno od drugoga skrivati vlastite mračne tajne i prave motive silaska u svijet mrtvih.
Ono što se bez sumnje može uočiti na svakoj stranici ovog romana jest Kuangina erudicija. "Katabaza" ne obiluje samo književnim aluzijama (na Vergilija, Dantea, Miltonov "Izgubljeni raj", T. S. Eliota i brojne druge) nego i različitim elementima iz lingvistike, filozofije, matematike i logike. Magijski sustav kakav ona opisuje temelji se na paradoksima, odnosno stvaranju prividno nemogućeg upravo uz pomoć znanstvenih disciplina, no pritom je potrebno prihvatiti da nijedan paradoks ne zaustavlja svijet u njegovu funkcioniraju jer zakoni svemira ipak dolaze do riječi, a svaki paradoks prije ili kasnije prestaje funkcionirati. Takva vrsta magije nije urođena sposobnost, već još jedno znanstveno područje koje zahtijeva temeljito proučavanje i ovladavanje pravilima. Studij analitičke magije tako postaje potpuno normalna pojava, a broje retrospektivne epizode opisuju upravo utjecaj magije na svijet kakav poznajemo i na brojne povijesne događaje, poput, primjerice, Drugog svjetskog rata, koji su oblikovali današnje društvo i od čijih se posljedica još nismo u potpunosti oporavili.
Ne treba zaboraviti ni drugu najvažniju temu u ovome romanu, a to je ranije spomenuta kritika akademske zajednice. S obzirom na to da i sama Kuang dolazi iz akademskog svijeta, sve ono što opisuje, pa čak i kada se odnosi na izmišljeni studij, djeluje gotovo zastrašujuće istinito (pritom je važno spomenuti da i njezin Pakao izgleda kao sveučilišni kampus). Ona ne idealizira akademiju, već razotkriva sve njezine mračne strane koje su uvijek toliko pažljivo skrivene, poput seksualnog zlostavljanja koje institucija normalizira ili situacija kada mentori kradu ideje svojih studenata te čak i onih naizgled banalnih situacija koje uključuju žrtvovanje svih ostalih sfera života samo kako bi se postigao uspjeh u znanstvenoj zajednici. Zajednička crta koju dijele svi nabrojani elementi jest upravo nemoćan položaj postdiplomskih studenata koji trpe izrabljivanje i zlostavljanje dok im budućnost visi o niti, a institucija u kojoj se nalaze kategorički im odbija pomoći.
Ispreplićući povijest književnosti, znanost, filozofiju i fantastične elemente, Kuang u "Katabazi" stvara mračnu priču o magiji, krivnji i opsesiji, postavljajući pritom izuzetno važno pitanje o tome što je sve čovjek spreman žrtvovati za akademski prestiž te vrijedi li on njegova života i, još strašnije, njegove duše? Sve ono s čime se Alice i Peter suočavaju tijekom svojeg putovanja u Paklu neprestano ih dovodi na kušnju i prisiljava ih da i sami neprestano preispituju vlastite želje, ambicije i cijenu koju su spremni platiti kako bi se ono čemu teže ostvarilo. No riječ kojom roman završava ipak budi nadu i pokazuje da ni silasci u najmračnije prostore ne moraju završiti potpunim gubitkom samog sebe. Baš kao i kod Dantea, gdje se nakon najvećih paklenih užasa na kraju ipak mogu ponovno ugledati zvijezde.
