Književnost i kultura
1555 prikaza

Jászberényi: Ni sam ne znam koliko sam leševa vidio, svijet je okrutno i zlo mjesto

1/14
Noval Goya
Sándor Jászberény je za mađarske medije, New York Times i Egypt Independent godinama izvještavao o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi, ustanku Huta u Jemenu...

Glavni junak zbirke priča “Najljepša noć duše” mađarskog novinara i pisca Sándora Jászberényija želi postati kriv. Daniel Marosh želi postati krivlji od bilo koga, od svakoga koga poznaje, želi dosegnuti dno moralnog ponora. I to zato što, kako tvrdi, nema gnusnijeg i mučnijeg osjećaja od toga kad čovjek zna da je potpuno nedužan. Daniel je mađarski ratni dopisnik s Bliskog istoka, baš kao i njegov tvorac, pisac koji je za mađarske medije, New York Times i Egypt Independent godinama izvještavao o Arapskom proljeću, sukobima u Gazi, Darfurskoj krizi, ustanku Huta u Jemenu. Kad je svoja bliskoistočna novinarska iskustva okupio u knjizi “Vrag je crni pas: priče s Bliskog istoka i šire” (2014.), Jászberényija je kritika dočekala s fanfarama: proglašen je osebujnim novim glasom mađarske književnosti čije priče na jedinstven način oponašaju tradiciju Ryszarda Kapuśćińskog, istodobno evocirajući Hemingwaya i Grahama Greena. “Najljepša noć duše” zbirka je 12 priča povezanih jedinstvenim glavnim likom, novinarom koji, dok izvještava iz samog srca ratne drame, proživljava intenzivnu unutarnju borbu s vlastitim demonima. Ljut na sebe, na bivšu ženu, na propale revolucije i na cijeli svijet, Daniel Marosh u “Najljepšoj noći duše” pripovijeda o surovosti života na Bliskom istoku, intenzivno proživljavajući pakao bliskoistočnih sukoba u gradovima, predgrađima, u svakodnevici tamošnjih ljudi. Knjiga je Jászberényiju 2017. godine donijela mađarsku književnu nagradu Libri. Sándor Jászberényi danas živi na relaciji Budimpešta – Kairo, a priče objavljuje u svim vodećim mađarskim književnim časopisima. “Najljepša noć duše” objavljena je na hrvatskom u prijevodu Xenije Detoni i izdanju nakladnika OceanMore. Tim povodom s enfant terribleom mađarske književnosti razgovaramo o potrazi njegova glavnog protagonista za dnom ponora, o njegovim vlastitim usponima i padovima, o tome koja je iskustva uopće moguće pretočiti u književnost i na koji način, i o još mnogo, mnogo čemu.

Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude. Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima. S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima, ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • KibiDabi 06:27 16.Svibanj 2021.

    Meni osjećaj što nisam kriv ne samo da nije gnusan, nego je iznimno utješan. Krivnja za sranja na drugom kraju svijeta je za samodopadne hipstere koji nemaju pametnijeg posla niti pravih problema u životu. Ta knjiga je vjerojatno glupa.