Nije bilo teško biti skeptičan prema nekome tko dolazi iz Japana u Šibenik da bi pokazao kako se s drvene podloge boja otisne na papir.
- To moj sin radi svaki dan, poslije toga imam otprilike dva sata čišćenja sobe - dobacila nam je fitness trenerica Franka dok smo ulazili u šibensku Gradsku knjižnicu "Juraj Šižgorić" na susret s Yoshikatsuom Tamekaneom, 63-godišnjim čuvarom japanske grafičke tradicije.
![| Author: Duško Jaramaz/Pixsell](/media/img/08/49/5eeb46740489e73dbdc0.jpeg)
Franka je bila na odlasku, nismo joj stigli objasniti da je situacija ipak malo ozbiljnija njezine noćne more zvane "dječji pokušaj kreativnosti s vodenim bojama". Tamekanea je u Šibeniku, naime, dočekala Njezina Ekselencija Misako Kaji, japanska veleposlanica, kojoj je ovaj posjet jedan od posljednjih službenih zadataka u Hrvatskoj. U njezinoj pratnji bio je i kulturni ataše Yutaro Nishida. Dakle, nije šala.
Japanska grafička tehnika, stara nekoliko stotina godina, zove se ukiyo-e, što bi, ako je vjerovati Google prevoditelju, trebalo značiti "slika svijeta". A ima i smisla, jer se na grafikama, kako se kasnije saznalo, prikazuju slike iz "današnjeg života", za razliku od nekih davnih vremena, kad su grafike služile za prikaz budističkih motiva. I tad, kao i danas, prodavale su se hodočasnicima i turistima. Ovisi o vašem džepu, neke grafike platit ćete šačicom yena, a za neke, poput slavnog "Velikog vala" Katsushika Hokusaija iz 1831., izdvojit ćete milijune.
- Vi Europljani možete probati napraviti ovakve grafike i sami, ali neće to biti isto - počeo je objašnjavati Takemena nakon što je otvorio izložbu "32 HANGA" u Galeriji sv. Krševan i spustio se do Gradske knjižnice da na licu mjesta izradi pokoju grafiku.
![| Author: Duško Jaramaz/Pixsell](/media/img/d6/fc/32a9ebe2c91a1685c7a4.jpeg)
I nije da se Takemena bahati ili s visoka gleda na Europljane, stvar je puno banalnija. Možete vi, naime, imati savršeno trešnjino drvo, idealno izrezbarenu matricu, rižin papir, pravi pigment boje i sve potrebne alate poput pločice za utiskivanje papira omotane bambusom i četkice od konjskog repa, ali... nećete imati dovoljno vlage!
- U Japanu imamo više vlage u zraku nego vi ovdje, zato će vam se drvo, papir i boja ponašati drugačije nego nama - objašnjava Takemena.
![| Author: Duško Jaramaz/Pixsell](/media/img/2f/24/f31f34e5b030cb39e707.jpeg)
Japan možda ima više vlage, ali Europa ima više japanskih grafika. Nije, izgleda, Japancima krajem 19. stoljeća bilo puno stalo do grafika pa su njima umatali porculan koji su izvozili u Nizozemsku. A tamo je netko mudar, s dobrim smislom za dugoročno poslovno planiranje, sačuvao svu tu ambalažu pa danas Nizozemska čuva neprocjenjivo grafičko blago iz Japana.
- Nažalost - dobacit će Yoshikatsu Tamekane.
Šibenski je gost, koji slovi za jednog od najvećih suvremenih japanskih grafičara, tad utisnuo papir na bojom premazanu drvenu podlogu, dignuo ga i pokazao okupljenima. Bio je to, ni više ni manje, nego prikaz čuvenog i već spomenutog Hokusaijeva "Velikog vala", odnosno pravim nazivom "Kanagawa-oki Nami Ura", najpoznatijeg japanskog umjetničkog djela.
![| Author: Duško Jaramaz/Pixsell](/media/img/41/a5/1e9bee0941152fe2d14a.jpeg)
Pa kako sad to?
- Ova drvena matrica, naravno, nije originalna Hokusaijeva. Ova ploča je reprint - objašnjava Tamekane.
Naime, da biste mogli koristiti reprinte starih drvenih matrica, morate dobiti državni certifikat. A da biste dobili državni certifikat, morate biti član Udruge japanskih grafičara, koja je prilično ekskluzivna organizacija. Članova je tisuću, a Japanaca je ukupno 140 milijuna. Originalna Hokusaijeva matrica nalazi se u Nacionalnom muzeju u Tokiju, neprocjenjiva je i predstavlja sve ono što japanska grafička tradicija utjelovljuje: prirodu, filozofiju i budizam.
Ne znamo kako je Hokusai živio od svoga rada, ali znamo da Tamekaneu ide dobro. Kaže da ima sreće jer, tvrdi, danas je u Japanu moderno kupovati nešto što je bilo aktualno prije tristo godina.
"Hvala na vrlo vrijednom i nesvakidašnjem susretu", napisao je netko u komentaru na Facebooku Gradske knjižnice dan kasnije. Je li komentator u sebi pomislio: "Naručit ću porculan iz Japana, sačuvati omot pa možda jednom usrećim praunuke", ne možemo sad znati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Bravo japanci