Završilo je još jedno izdanje Eurosonga, pobjedu je po prvi put u povijesti odnijela Bugarska, koju je predstavljala mlada pjevačica Dara s pjesmom “Bangaranga”, a čak je i naša grupa Lelek s pjesmom “Andromeda” ostvarila zadovoljavajući rezultat zauzevši 15. mjesto. Ipak, ni ovogodišnji Euorosng nije prošao bez brojnih kontroverzi, kao ni bez uplitanja politike koja je već odavno postala duboko ukorijenjena u ovo natjecanje, u sustav bodovanja te čak i u same pjesme koje sve češće sadržavaju različite političke poruke, ponekad više, a ponekad manje skrivene.
Najveća prašina ove se godine, kao i prethodne dvije, digla oko Izraela, odnosno oko činjenice da Izrael nastupa na Eurosongu unatoč izraelsko-palestinskim sukobima. Na društvenim mrežama ponovno se pozivalo na isključenje Izraela iz natjecanja, a čak pet država - Island, Irska, Nizozemska, Slovenija i Španjolska - ove je godine odbilo sudjelovati u znak protesta protiv Izraela i čitave Europske radiodifuzijske unije (EBU). Sve to navelo je Austriju, ovogodišnje domaćine kojima je 2024. godine pobjedu donio pjevač JJ s pjesmom “Wasted Love”, da uoči natjecanja u službenom priopćenju objave kako ove godine neće cenzurirati palestinske zastave, kao ni utišavati zviždanje i ostale izraze nezadovoljstva iz publike tijekom i nakon izraelskog nastupa.
Pobjedu je po prvi put u povijesti odnijela Bugarska, koju je predstavljala mlada pjevačica Dara s pjesmom 'Bangaranga'
Izraelu je ove godine ponovno pripalo drugo mjesto, nakon vrlo napetog pribrojavanja glasova publike glasovima žirija, no tijekom i nakon tog dijela večeri dogodilo se još nekoliko stvari. Naime, prije nego što su sve države saznale ukupni broj bodova, Izrael se u jednom trenutku našao na prvom mjestu, čime je izazvao val nezadovoljstva i zviždanja iz publike, a komentari nakon pobjede Bugarske gotovo se uopće nisu fokusirali na činjenicu da je u pitanju uistinu dobra pjesma modernog dance pop zvuka koja je zasluženo odnijela pobjedu, već je većina njih govorila o tome kako je “Bugarska spasila Eurosong” i kako je “spasila cijelu Europu”. Iako je i Izrael dobio velik broj glasova publike, ovakvi komentari i reakcije svjedoče o sve većem porastu antisemitizma u svijetu, što sada već postaje uznemirujuće, a ne pomaže ni činjenica da su prošle godine, kada je Izrael također završio drugi, a Austrija odnijela pobjedu, vrlo česti bili i zastrašujući komentari poput “Austrijanac je ponovno spasio Europu od Židova”. Ono što je počelo kao kritika izraelskih vlasti vrlo brzo prešlo je sve granice i pretvorilo se u otvorenu mržnju, za koju se čini da iz godine u godinu samo sve više raste.
Najveća prašina ove se godine, kao i prethodne dvije, digla oko Izraela, odnosno oko činjenice da Izrael nastupa na Eurosongu unatoč izraelsko-palestinskim sukobima
Hrvatski medijski prostor, kao i obično, preplavile su reakcije na bodove hrvatskog i srpskog žirija. Naime, hrvatski je žiri Srbiji (koju je predstavljala grupa Lavina s pjesmom “Kraj mene”) dodijelio maksimalnih 12 bodova, a hrvatske predstavnice od srpskog žirija nisu dobile ni jedan bod. Sve to pokrenulo je niz rasprava i komentara na društvenim mrežama, no situaciju je donekle popravila činjenica da je publika u Srbiji svojim glasovima ipak dodijelila 12 bodova Lelekicama, a hrvatska je publika pak nagradila Lavinu s 12 bodova.
Ovogodišnji izbor za pjesmu Eurovizije nikako nije jedini koji je izazvao kontroverze. Zapravo, čini se kao da one prate ovo natjecanje još od njegova prvog izdanja iz 1956. godine. Na tom prvom Eurosongu, održanom u Švicarskoj, sudjelovalo je samo sedam država, a svaka od njih poslala dva predstavnika žirija koji su mogli glasati za svoje favorite. Žiri iz Luksemburga nije mogao doći pa je žiri iz Švicarske glasao u njihovo ime i na kraju je pobjedu odnijela Švicarska.
Kada se natjecanje održavalo u Moskvi 2009. godine, Europska radiodifuzijska unija podnijela je prigovor protiv Gruzije jer su smatrali da je pjesma “We Don’t Wanna Put In” grupe Stephane and 3G zapravo kritika Vladimira Putina, što se nije uklapalo u pravilo o tome da na natjecanju nema mjesta za politiku. Gruzija je odbila njihov zahtjev za promjenom nekih stihova u pjesmi te su se povukli s natjecanja. Odnos Rusije i Ukrajine mogao se smatrati pozitivnim sve do ruske okupacije Krima 2014. godine. Na natjecanju održanom u Stockholmu 2016. godine ukrajinska predstavnica Jamala pobijedila je s pjesmom “1944”, posvećenom deportaciji krimskih Tatara, što su mnogi protumačili kao političku poruku protiv Rusije, a ruska delegacija čak je i prosvjedovala protiv pjesme. Jamali je naposljetku ipak dopušteno da izvede pjesmu na natjecanju jer je EBU zaključio kako je glavna tema pjesme ipak posvećena povijesnim zbivanjima. Već iduće godine, kada se Eurosong održavao u Kijevu, sukobi su se nastavili. Rusi su pozivali na bojkot natjecanja, a njihova predstavnica dobila je službenu zabranu ulaska u Ukrajinu jer je prekršila ukrajinski zakon kada je 2015. godine nastupala na okupiranom Krimu na koji je došla izravno iz Rusije, umjesto preko Ukrajine. Iako su joj ukrajinski organizatori ponudili da nastupa na daljinu, Rusija je odbila njihove prijedloge te su se povukli s natjecanja, a EBU oštro je kritizirao ovaj postupak ukrajinskih vlasti. Nakon što je Rusija 24. veljače 2022. godine započela agresiju punih razmjera na Ukrajinu, ukrajinska televizija istog je dana zatražila od EBU-a da isključi Rusiju iz daljnjih natjecanja.
Hrvatski medijski prostor, kao i obično, preplavile su reakcije na bodove hrvatskog i srpskog žirija
Iako je EBU prvotno objavio kako će se obje države moći natjecati jer je riječ o glazbenom, a ne političkom natjecanju, već idućeg dana objavili su službeno priopćenju o isključivanju Rusije s Eurosonga. Iste godine ukrajinski bend Kalush Orchestra odnio je pobjedu pjesmom “Stefania”, za koju su dobili najveći broj glasova publike u čitavoj povijesti natjecanja.
Bjelorusija, glavna saveznica Rusije, s Eurosonga je izbačena samo godinu dana ranije, 2021. godine, zato što je pjesma s kojom su se prijavili sadržavala političke poruke protiv demonstracija i otvoreno podržavala režim Aleksandra Lukašenka. Iz natjecanja je 2016. godine, samo nekoliko tjedana prije prve polufinalne večer, izbačena i Rumunjska zato što njihova televizija nije podmirila dugove prema EBU-u još od 2007. godine, no problem je vrlo brzo riješen i Rumunjska se već iduće godine vratila na Euroviziju.
Među problematičnim trenutcima u povijesti Eurosonga ubraja se i natjecanje održano u Madridu 1969. godine, u vrijeme diktature Francisca Franca. Bilo je to jedino natjecanje održano u Španjolskoj, na njemu je sudjelovalo 16 država, među kojima je bila i Jugoslavija, a jedina država (od dotadašnjih natjecatelja) koja nije sudjelovala bila je Austrija. Iako su kao službeni razlog naveli nemogućnost odabira predstavnika, mnoge glasine upućivale su na to da nisu podržavali održavanje natjecanja u državi kojom upravlja fašistički diktator. Na natjecanju su te godine čak četiri države (Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Nizozemska) u finalu imale jednak broj bodova te su sve četiri proglašene pobjednicima, što je izazvalo veliko negodovanje među ostalim državama te je čak pet skandinavskih država odlučilo iduće godine bojkotirati Eurosong. Zanimljivo je također kako je godinu ranije favorit na kladionicama bio Cliff Richard, predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva, no u finalu je izgubio od Španjolske za samo jedan bod. U jednom španjolskom dokumentarcu iz 2008. godine utvrđeno je kako je Franco lažirao glasove s ciljem da svojoj državi osigura pobjedu i tako u svijet plasira sliku o uspješnosti svojeg režima.
Izrael se s kontroverzama suočava još od svojeg prvog nastupa 1973. godine u Luksemburgu, održanom manje od godinu dana nakon što je palestinska teroristička organizacija Crni rujan u Münchenu ubila 11 izraelskih olimpijskih sportaša. Oko dvorane u kojoj se održavalo natjecanje bili su raspoređeni naoružani stražari, a publiku se upozoravalo da ne ustaje tijekom natjecanja zbog rizika da bi ih netko mogao upucati. Kada je 1978. godine Izrael pobijedio, televizija u Jordanu, koja je redovito prenosila natjecanje, prekinula je program netom prije proglašenja pobjednika te naposljetku objavila da je pobijedila Belgija, koja je zapravo završila druga. Nije to bio kraj problemima s kojima se Izrael suočavao tijekom njihova sudjelovanja na Eurosongu. Kada je njihova predstavnica Dana International 1998. godine pobijedila na natjecanju koje se održavalo u Birminghamu te postala prva transrodna pobjednica u povijesti Eurosonga, ortodoksne vjerske skupine u Izraelu pobunile su se protiv njezine pobjede, a za Danu je tijekom njezina boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu bila organizirana posebna policijska pratnja, kao i posebno osiguranje. Bilo je čak i govora o tome da Izrael iduće godine neće biti domaćin, no natjecanje se, na svu sreću, održalo po protokolu. Problematična situacija nastala je i 2024. godine kada je izraelska predstavnica Eden Golan na natjecanje prijavila pjesmu naslovljenu “October Rain” koju je EBU ocijenio kao političku poruku te zaprijetio diskvalifikacijom ukoliko se ne promijene neki dijelovi pjesme. Izrael je naposljetku pristao na izmjene te je Eden Golan nastupila s pjesmom “Hurricane” i završila na petom mjestu. Mnogi natjecatelji ipak su izražavali nezadovoljstvo zbog izraelskog nastupa, a irska predstavnica Bambie Thug, koja je nastupala s pjesmom “Doomsday Blue”, na svojem je tijelu ogamskim pismom (najranijim alfabetom kojim se zapisivao arhaični oblik staroirskog jezika) ispisala poruke “prekinite vatru” i “sloboda za Palestinu”, no na zahtjev EBU-a morala ih je promijeniti te je naposljetku napisala “okrunite vješticu”. Iste godine na sam dan finala u Malmöu diskvalificiran je nizozemski predstavnik Joost Klein koji je do tada, uz našeg Baby Lasagnu i švicarskog predstavnika Nema, bio jedan od glavnih favorita, a do diskvalifikacije je došlo nakon verbalnog i fizičkog incidenta s jednom snimateljicom.
Problemi su nastali i 2021. godine, kada je Damiano David iz grupe Måneskin, koja je s pjesmom 'Zitti e buoni' predstavljala Italiju i pobijedila, snimljen kako se naginje nad stol u sobi za izvođače, zbog čega je optužen da je konzumirao kokain. Svi članovi grupe dobrovoljno su se javili za testiranje krvi, a test se vratio negativan te se EBU ispričao čitavoj talijanskoj delegaciji
Rat između Armenije i Azerbajdžana također je utjecao na njihove nastupe na Eurosongu, a najviše se ističe incident iz 2009. godine kada azerbajdžanska televizija nije tijekom prijenosa prikazala broj na koji se može glasati za Armeniju, zbog čega su kasnije morali platiti kaznu EBU-u, koji im je zaprijetio i da će ih isključiti iz natjecanja na tri godine ukoliko se ovakav incident ponovi. Stanovnici Azerbajdžana koji su ipak uspjeli dati svoj glas Armeniji završili su na ispitivanju u azerbajdžanskoj policiji.
Iako ekstravagantni nastupi nisu novost za Eurosong, finska predstavnica Krista 2013. godine našla se na udaru brojnih kritika nakon što je tijekom nastupa poljubila jednu svoju plesačicu u znak protesta protiv činjenice da istospolni brakovi u Finskoj tada još nisu bili legalizirani. Turska je zbog toga odbila te godine prikazivati natjecanje (iako nisu sudjelovali), a Kina je cenzurirala taj dio nastupa. Na natjecanju održanom u Lisabonu 2018. godine, tijekom nastupa izvođačice SuRie, predstavnice Ujedinjenog Kraljevstva, na pozornicu je dotrčao politički aktivist te joj oteo mikrofon iz ruke i počeo urlati o “nacističkim britanskim medijima” prije nego što ga je osiguranje uhvatilo.
Skandal je 1999. godine nastao i s Hrvatskom, koju je tada predstavljala Doris Dragović s pjesmom “Marija Magdalena” i koja je Hrvatskoj osigurala četvrto mjesto. Nakon natjecanja Norveška je uložila žalbu jer je otkriveno da je matrica sadržavala i snimljene muške prateće vokale, što se protivilo pravilima natjecanja da sve vokalne izvedbe budu uživo. Hrvatskoj je zbog toga oduzet dio bodova, no, srećom, to nije utjecalo na finalni plasman. Još jedan fijasko dogodio se 1990. godine kada je domaćin bila Jugoslavija (inače jedina socijalistička država koja se natjecala na Eurosongu), a natjecanje je održano u Zagrebu. Španjolski duo Azúcar Moreno suočio se s tehničkim problemom kada je puštena pogrešna matrica, što je zbunilo i prateći orkestar i dirigenta, a pjevačice su bijesno napustile pozornicu. Nakon nekoliko minuta neugodne tišine nastup je ponovno počeo, ovoga puta onako kako treba.
Zanimljiva situacija dogodila se i s Portugalom 1974. godine, kada je pobjedu odnijela ABBA sa svojom kultnom pjesmom “Waterloo”. Naime, pjesma “E Depois do Adeus” portugalskog predstavnika Paula de Carvalha završila je na zadnjem mjestu sa samo tri boda te se činilo kao da će nakon natjecanja pasti u kolektivni zaborav, no nešto više od dva tjedna nakon Eurosonga pjesma je iskorištena kao signal za pobunjenike u portugalskoj Revoluciji karanfila koja je dovela do svrgavanja Marcela Caetana i režima Estado Novo (koji je još ranije uspostavio António de Oliveira Salazar) te do uspostave demokratske vlasti u državi.
Rekord za najdužu notu ove je godine postavila ukrajinska predstavnica Leléka koja je u svojoj pjesmi 'Ridnym' jednu notu držala čak 30 sekundi
Neke od benignijih kontroverzi povezanih s Eurosongom uključuju pobjedu Belgije 1986. godine, kada ju je s pjesmom “J’Aime La Vie” predstavljala Sandra Kim, za koju se nakon natjecanja ispostavilo da ima 13 godina, a ne 16 kao što je stajalo u njezinoj prijavi. Drugoplasirana Švicarska pokrenula je peticiju za diskvalifikaciju pobjednika, no bili su neuspješni te je Sandra Kim do danas ostala najmlađa pobjednica u povijesti Eurosonga, a tako će ostati i u budućnosti jer je kasnije za sve natjecatelje određena dobna granica od 16 godina. Problemi su nastali i 2021. godine, kada je Damiano David iz grupe Måneskin, koja je s pjesmom “Zitti e buoni” predstavljala Italiju i pobijedila, snimljen kako se naginje nad stol u sobi za izvođače, zbog čega je optužen da je konzumirao kokain. Svi članovi grupe dobrovoljno su se javili za testiranje krvi, a test se vratio negativan te se EBU ispričao čitavoj talijanskoj delegaciji.
Naravno, bilo bi nepošteno reći da su Eurosong obilježile samo političke kontroverze. U svojih 70 godina postojanja, ovo glazbeno natjecanje Europi je predstavilo niz vrhunskih izvođača s nezaboravnim nastupima, a upravo je tamo i počela karijera grupe ABBA. Kao države s najvećim brojem pobjeda ističu se Irska i Švedska, obje s njih sedam, a Ukrajina se izdvaja kao jedina država koja se svake godine od kada sudjeluje plasirala u finale. Unatoč tome što se mnogo bivših pobjednika tijekom povijesti vraćalo na natjecanje, samo su Johnny Logan (Irska) i Loreen (Švedska) uspjeli osigurati i drugu pobjedu, a Logan je također skladao još jednu irsku pobjedničku pjesmu te je do danas ostao najuspješniji glazbenik u povijesti Eurosonga. S obzirom na ranije spomenute rasprave o tome tko je kome dodijelio 12 bodova, treba spomenuti i situaciju iz 1974. godine, kada ABBA od Ujedinjenog Kraljevstva nije dobila ni jedan bod. Zanimljiva je i činjenica da je rekord za najvišu otpjevanu notu na natjecanju dugo držala hrvatska predstavnica Maja Blagdan (pjesma “Sveta ljubav” iz 1996. godine), sve dok je 2021. godine nije nadmašila izraelska predstavnica Eden Alene. Rekord za najdužu notu ove je godine postavila ukrajinska predstavnica Leléka koja je u svojoj pjesmi “Ridnym” jednu notu držala čak 30 sekundi. Ne treba zaboraviti ni talijanski bend Måneskin koji je nakon pobjede u Rotterdamu 2021. godine također ostvario svjetsku karijeru, pokazavši još jednom kako Eurosong, unatoč tome što je politika oduvijek bila njegov neizostavni dio, ipak može biti odskočna daska za kvalitetne glazbenike i omogućiti im razvijanje karijere u Europi, ali i u ostatku svijeta.
