Čovjek je oduvijek imao potrebu zapisati, a zidovi su bili medij prenošenja poruke od pećine do danas, kaže Eric Ušić u monografiji 'Zidovi pamte', koju je predstavio na ovogodišnjem festivalu 30. Sa(n)jam knjige u Istri
Zidovi možda ne mogu govoriti, ali pamte i svjedoče ljudskoj povijesti još od onih najranijih početaka civilizacije. Čovjek je oduvijek imao potrebu zapisati, a zidovi su bili medij prenošenja poruke od pećine do danas, od dnevnika jedne svakodnevice do političkog akta, kaže Eric Ušić u monografiji "Zidovi pamte". Vizualna etnografija političkih grafita iz Drugog svjetskog rata i poraća u Istri (izdavač Srednja Europa) donosi pregled višegodišnjeg istraživanja i terenskoga dokumentiranja zidnih parola koje su diljem Istre nastale tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, uoči dolaska Međusavezničke komisije za razgraničenje u ožujku 1946. godine.
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
