Veći dio novinara HRT-a ne želi javno komentirati otkaze Hloverki Novak Srzić i Elizabeti Gojan. Barem ne službeno. Neslužbeno, svatko će rado ispričati svoju verziju najvećeg skandala na HRT-u u novije doba i dati o njima svoj sud.
"Svima su se već debelo popele na vrh glave", kaže nam sugovornik, dugogodišnji urednik na HRT-u.
"Ma one su skandal same po sebi. Gojan je u svojoj emisiji ‘Damin gambit’ imala u stalnoj postavi troje istraživača i svejedno je radila nevjerojatne pogreške koje se ni novinaru početniku ni bi smjele dogoditi. Takva zvijezda, a Gojan to za sebe misli, ne bi si nikad dopustila da neupućena vodi emisiju. Anica Dobra nedavno ju je morala ispravljati u elementarnoj faktografiji, a ona je sve pogreške prebacivala na svoje researcherice", kaže nam sugovornik s Prisavlja, pa dodaje:
"Zbog emisije s Tenom Štivičić danima je boravila u Londonu iako je Tena nedavno dala intervju HRT-u. Novinarka koja je to radila u Londonu bila je jedan dan. Hloverka ima koeficijent 16, dakle veću plaću od ministra, a radi jedan prilog tjedno. Emisija ‘Pola ure kulture’ ima prosjek gledanosti manji od dva posto, a ‘Damin gambit’ oko tri posto. Obje imaju golemu plaću, stalno krše pravila i vode neku politiku, i nemam se nikakve namjere pačati u to."
Komentari glavnine televizijskih kolega mogli bi se svesti u jedan zajednički nazivnik, kako su prostrle, tako su i legle. Otkazi Hloverki i Gojanici nisu uručeni zbog slobode javne riječi, nego zato što se nisu držale kodeksa, kaže nam izvor u vrhu kuće. Svi dokumenti su bili dugo na temeljitoj provjeri kod pravnika i zaključeno je da tu nema nikakvih zakonskih prepreka, nastavlja sugovornik upućen u detalje oko otkaza.
"Hloverka je već stekla uvjete za mirovinu i vjerovatno je šteta što to nije iskoristila. Ali ona već godinu dana sanja o promjeni vlasti i povratku na vrh kuće, pa nije htjela ići u mirovinu", kaže taj izvor dodajući kako je Hloverka “već stotinu puta zaslužila otkaz, pa je prava šteta da će ga dobiti sad kad su okolnosti takve kakve jesu i kad još može ispasti žrtva.
"Ona si je stvarno dopuštala svašta, trebala je davno odletjeti s televizije”.
Nije tajna da se Hloverka mnogima na Prisavlju kroz godine zamjerila. Obilježena kao odana HDZ-ovka, karijera joj je uglavnom o tome i ovisila.
Prvi novinarski angažman bio joj je na Radiju 101, a prvi se put s cenzurom srela kad ju je krajem 1991. godine, zajedno s Dubravkom Merlićem, s HTV-a potjerao Antun Vrdoljak, i to zbog priloga u kojem je kritiziran Franjo Tuđman.
Nakon toga je preuzela tjednik Danas koji je propao, a ona se 1995. godine vratila na HTV, i to kao glavna urednica nakon što je ušla u HDZ. Petnaest godina poslije u intervjuu za Globus tvrdila je “da nije bila pri sebi kad je ušla u HDZ”.
Kao mantru je godinama ponavljala da se iz stranke ispisala. S akreditacijom VIP gosta bila je u stožeru Kolinde Grabar-Kitarović u noći kad je postala predsjednicom. Teško se, kaže nam jedan njezin kolega, oteti dojmu da nije sklona HDZ-u.
S njezinom političkom orijentacijom svojedobno se sprdala i Severina koja je, kaže nam sugovornik, izjavila kako je sve moguće na ovom svijetu osim da Hloverka glasa za SDP. Na televiziju je i došla iz tabora stranke.
Radila je kao redaktorica u Glasniku HDZ-a, a potom ju je tadašnji ministar informiranja Branko Salaj pozvao u ratni Informativni stožer. Splitski Feral je ispisao na desetke tekstova kojima je Hloverku optuživao za zatiranje medijskih sloboda u ime HDZ-a.
Feral je spornim smatrao njezin kredit od 100.000 njemačkih maraka za preuređenje potkrovlja u suprugovoj obiteljskoj kući, a pisali su i o njezinu nekadašnjem članstvu u Partiji.
Hloverka će na HRT-u ostati upamćena po dugovječnosti u emisijama “Dvoboj-otvoreno”, “Forum” i “Otvoreno”, koji su godinama imali prilično dobru gledanost.
Naprasno je 2007. godine prešla na konkurentsku Novu TV, da bi se već nakon nekoliko mjeseci vratila na Prisavlje, i to kao glavna urednica Informativnog programa HTV-a.
Počinje turbulentno razdoblje iz kojeg se pamti niz sukoba - sukob s Majom Sever i Nensi Brlek, odlazak Mislava Bage na Novu TV i trijumfalni povratak Dijane Čuljak Šelebaj, tada opterećenoj korupcijskom aferom u koju je zaglavila i sama Hloverka.
Sukob s Denisom Latinom rezultirao je ukidanjem “Latinice”, a sa Stankovićem prijavu Etičkom povjerenstvu. Otpor njezinoj uređivačkoj politici pružali su i Zoran Šprajc te Danko Družijanić.
Njezin mandat ostat će zapamćen i po prijenosu izborne konvencije HDZ-a, a 50-minutnim govorom Ive Sanadera HTV je prekršio Zakon o elektroničkim medijima.
Negativnim izjavama o kolegama navukla je poseban bijes. Svojedobno je tako za Večernji list izjavila da je Nikola Kristić simbol neradništva na HTV-u, da je vrijeme da Elizabeta Gojan, moralna vertikala hrvatskog novinarstva, objasni što je učinila sa stambenim kreditom koji joj je odobrio HRT, odnosno zašto s tim strogo namjenskim kreditom nije kupila stan, nego živi u gradskom.
Dotakla se i novinarki koje su se povezivale s generalima HV-a i da su živjele s osobama koje su poslije osuđene za ratne zločine. Za Maju Sever je izjavila da je zaposlena na televiziji na izravnu intervenciju Gojka Šuška, a nije tada zaboravila ni Gorana Rotima kojem je poručila da “objasni javnosti u kojim je okolnostima dobio nogu u Atlanticu”.
Elizabeta Gojan u svojoj je karijeri, u odnosu na Hloverku, bila nešto manje politički obilježena. Godinama je na HTV-u slovila kao najgori buntovnik protiv šefova optužujući ih svakog redom da koče novinarske slobode.
Na HRT je došla nakon iskustva voditeljice na Radiju Velika Gorica. Prošla je ratište, bila je prvih godina rata među glavnim izvjestiteljima i skupila samo riječi hvale za rad na terenu.
Pred kraj rata postala je dio redakcije vanjske politike, a njezin glavni adut bilo je znanje nekoliko stranih jezika. Mana koja će je pratiti cijeli život bio je njezin dugi jezik i nesklonost desnoj struji.
Tadašnji šef vanjske politike Jozo Ćurić nije joj bio sklon, čisto svjetonazorski, kako je ona to znala prepričavati po kavama, pa ju je prebacio u “Dnevnik”. Snašla se i s 32 godine postala najmlađom urednicom u povijesti središnje informativne emisije. Uređivala ga je sve do početka 1995. godine.
"U to vrijeme šef Informativnog bio je Tomislav Marčinko. Nije tajna da su se znali žestoko svađati pred cijelom redakcijom. Tih se godina sadržaj ‘Dnevnika’ redovito slao u ured predsjednika na ‘autorizaciju’. Gojanici, inače lijevo- liberalno orijentiranoj, to se nikako nije sviđalo. Na desku informativnog pljuštale su psovke s jedne i druge strane. Gojan je sebi uzimala za pravo da joj u najave nitko ne smije dirati, pa se njezino vođenje ‘Dnevnika’ pamti po ironičnim i kritičnim najavama, za razliku od televizijskih priloga koji su tada obilovali hvalospjevima na račun HDZ-a. HTV je u to doba bio prepun desno orijentiranih novinara, a Gojan je na njih bila posebno alergična. Mladog i ambicioznog Matu Radeljića, danas glavnoog Kolindina PR operatera, jedva je i pozdravljala na televiziji", govori nam njezin dugogodišnji kolega.
Novinari HRT-a s kojima smo razgovarali za Gojan će reći da zna biti bezobrazna i iritantna, ali mnogi cijene njezin bunt protiv politizacije televizije.
Njezin odlazak iz “Dnevnika” zato ima dvije verzije. Ona je sama rekla u jednom intervjuu da je inzistirala na svojem odlasku. Druga priča kaže da je Gojan imala, najblaže rečeno, problema sa stresom, pa su šefovi odlučili kako je vrijeme za dulji odmor.
Javna je tajna da je njezinu micanju pridonijela i velika ambicija Ljiljane Bunjevac Filipović koja je silno htjela voditi “Dnevnik”. Bila je među omiljenim Tuđmanovim novinarima pa joj je pokojni predsjednik tu želju i ispunio. Gojan je otišla tri mjeseca na stipendiju u Ameriku, nakon čega se vratila opet u vanjsku.
Nema spora, kažu nam sugovornici, da je riječ o dvije vrsne, ali i kontroverzne televizijske novinarke. Na HRT-u se danas neki naslađuju. Kažu, dobile su obje što su zaslužile. Ništa i nitko im nije bilo sveto.
Svaka je barem u nekoliko navrata vladala, pa nestajala s ekrana, pa se opet vraćala, i tako ukrug. Usponi i padovi ih nisu spriječili da i dalje misle kako su najpametnije. Elizabeti Gojan, kaže nam urednik u Informativnom, mnogi zamjeraju intervju za Slobodnu Dalmaciju, zbog kojeg je i dobila opomenu pred otkaz.
Na pitanje novinara: “Ima li neka emisija koja je dobra na televiziji”, odgovorila je: “Da, Hrvatska uživo”. Na potpitanje postoji li još neka, Gojan je izjavila: “Pa ne znam baš”.
Za disciplinsku komisiju sporan je bio i odgovor na pitanje: “Pa nije valjda da na televiziji ne postoji još jedan dobar proizvod”, na što je Gojan kratko rekla: “Stvarno se ne mogu sjetiti”. Većina kolega nisu joj oprostili omalovažavanje. Dodatno ih je iziritirao njezin status, pa tako mnogi tvrde da između Hloverke i Elizabete nema velike razlike.
"Sad su napokon zaluženo odletjele i lijeva i desna. Pitanje je samo tko će uskoro pobijediti na parlamentarnim izborima i, ovisno o tome, desna ili lijeva će se vratiti. Nijedna ni druga nisu mrtvi konji koji će nakon ovog otkaza pasti u zaborav", kaže nam jedan urednik.
Neki su suradnici navodno pokušavali danima nagovoriti Radmana da odustane od otkaza Elizabeti Gojan jer je samohrana majka dvoje djece. Radman, kažu nam, nije htio ni čuti iako su mu suradnici pokušali objasniti da njegova odluka ispada uvjetovanom.
Naime, urednici su Elizabetu Gojan hvalili zbog visokog postotka gledanosti prijenosa inauguracije, sve dok s desnog dijela spektra nisu krenule teške optužbe.
Tada je i Gojan postala problem. Na HRT-u kruži priča da je Radman u oba otkaza investirao i osobne emocije, ali i da je dobio nalog da se riješi Hloverke kako god zna i umije.
Nije joj mogao dati otkaz, a ona se uvalila svojoj prijateljici Branki Kamenski u “Pola ure kulture”. Gojan i Novak-Srzić zamjerile su mu se kritikama njegova rada.
"A on se nama najviše zamjerio činjenicom da se bavi njima, dok na HRT-u nema elementarnih uvjeta za posao. Troše novce na nadstrešnice za bicikle, a kamere nisu promijenili još od 1996. godine. Pitanje je dana kad će se sve ovo raspasti", strahuje jedan od sugovornika ovoga članka.
