Prema Guardianovim brojkama, u Europi postoji toliko praznih stanova – 11 milijuna – da bi se mogao osigurati smještaj svim beskućnicima. I to dvaput. Od tih 11 milijuna 3,4 milijuna nalazi se u Španjolskoj (izuzetno pogođenoj krizom i mjerama štednje, gdje je od 2008. godine tisuće ljudi izbačeno iz domova), dva milijuna u Francuskoj i Italiji, te 1,8 u Njemačkoj. I Hrvatska slijedi europske, ali i svjetske trendove: sve veći broj ljudi pogođenih krizom, općom neimaštinom i nezaposlenošću, nije u mogućnosti otplaćivati rastuće rate kredita. Uz sve veći broj beskućnika i deložacija, praznih stanova, ali i udara na javne površine, postaje jasno da se iznova moraju artikulirati pitanja o stambenoj politici. Za razliku od Jugoslavije, u Hrvatskoj danas nema relevantne stambene politike, a ako i postoji nekakva politika stambenog zbrinjavanja, ona obično uključuje malenu skupinu ljudi, dok se za većinu rješavanje stambenog pitanja vraća na pojedinca koji se za to mora sam pobrinuti.
459
prikaza
Kupnja stana: Jer ja sam skitnica...
Stambena politika Republike Hrvatske poslije 1991. teži jedino i isključivo demontaži stambenog sustava naslijeđenog iz bivše države
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
