Sredinom 19. stoljeća grupa Južnjaka u Americi je osnovala društvo koje se prozvalo vitezovi Zlatnog kruga. Cilj tajnog društva bila je zaštita robovlasničkog sustava i širenje ropstva na veliki teritorij.
Kao što je već poznato, današnji teritorij SAD-a u 19. stoljeću bio je podijeljen između sjevera i juga, odnosno južne konfederacije i sjevernih unionista. Od kolonizacije sjevernoameričkog kontinenta imali su različite pristupe pitanju ropstva.
Iako ni tamo nije bilo sve bajno kad je u pitanju robovlasnički odnos, njihova se ekonomija nije oslanjala samo na prisilni rad porobljenih Afroamerikanaca. I postepeno, sjeverne su države zabranile ropstvo.
Na jugu su stvari bile sasvim drugačije. Besplatni rad robova potaknuo je gospodarstvo i prema popisu stanovništva iz 1860. pokazalo se da se ekonomija temelji na besplatnom radu između 3 i 4 milijuna robova, piše portal All that's Interesting.
Naravno, različiti pristupi ropstvu Sjevera i Juga stvorili su značajnu napetost. Već sredinom 1830-ih, pojavile su se prve organizirane grupe koje su se zalagale za promicanje ropstva. Napetosti su se nastavile tijekom prve polovice 19. stoljeća, nakon što su se SAD-u pripojila nova područja.
Takozvani kompromis iz 1850. godine dodatno je produbio političko neslaganje. Sukobi između pristaša i protivnika ropstva samo su nadolijevali ulje na vatru. Kalifornija je postala slobodna država, a ropstvo se u Utahu i Novom Meksiku reguliralo tzv. narodnim suverenitetom, dok se u Washington DC-u ropstvo sasvim ukinulo.
Međutim, južnjaci, zagovornici ropstva donijeli su Zakon o odbjeglim robovima prema kojem su vlasnici mogli ponovno privesti odbjegle radnike i vratiti ih protiv njihove volje na svoje plantaže.
George WL Bickley bio je jedan od njih i prihvatio se kovanja drugačijeg plana s mnogo žara. Liječnik iz Virginije, avanturist i izdavač, shvatio je da dolazi loše vrijeme za robovlasnike i da će se trebati dobro organizirati ako se ukidanje ropstva želi spriječiti.
Prema Texas State Historical Association – teksaškom arhivu, pokrenuo je s još petoricom istomišljenika tajnu organizaciju Vitezovi zlatnog kruga. Iako su se u međuvremenu zagubila imena njegovih pet prijatelja, ostalo je zapisano da su se našli u Lexingtonu u Kentuckyju 4. srpnja 1854. godine i osnovali ovu organizaciju.
Cilj je bio jednostavan, ali doista grandiozan: stvoriti robovlasničko carstvo poznato kao "Zlatni krug".
Ovo bi ogromno carstvo protezalo bi se u promjeru od oko 2.400 milja. Glavni grad bi mu bio Havana na Kubi a njegov utjecaj proširio bi se na južni dio Sjeverne Amerike, na teritorij današnjeg Meksika i na Srednju Ameriku, veći dio Kariba i sjeverne dijelove Južne Amerike.
Meksiko bi se, prema tom planu podijelio u više država s imenovanim kongresmenima i tako bi se osvojila tamo vlast, a carstvo bi postalo svjetski monopolist na duhan, šećer i pamuk. 'Zlatni krug' zamislio je da na leđima robova bijelci žive u vječnom blagostanju.
Veliki dio viteške misije temeljio se na još jednom starijem tajnom društvu nazvanom Red usamljene zvijezde 'Order of the Lone Star' ili skraćeno OLS, koji je djelovao kao neslužbena vojska koja je preuzela na sebe osvajanje Južne Amerike.
Nažalost za vitezove, planove im je pokvario rat koji je počeo između Sjevera i Juga 1861. godine. No, do tad su vitezovi 'Zlatnog kruga' navodno stekli priličan ugled i pridobili brojno članstvo.
Među njima su bili i Elkanah Greer, pukovnik Treće teksaške konjice, i budući guverner Teksasa L. Sullivan Ross. Navodno je tu bio neko vrijeme i Sam Houston - teksaški političar po kojem je grad i dobio ime. Ali je on navodno napustio vitezove razočaran njihovim animozitetom prema Uniji i sjevernjacima.
Neki izvori čak s članstvom u vitezovima povezuju Johna Wilkesa Bootha, ubojicu Abrahama Lincolna, ali i slavnog odmetnika Jessea Jamesa.
Zloglasno društvo
Do 1858. vitezovi Zlatnog kruga imali su podzakonske akte, obrede i ustav. Lokalne ispostave zvale su se "dvorci", a do 1860-ih Bickley je tvrdio da grupa ima preko 100 000 članova, ali takav broj je gotovo pretjeran.
Međutim, moguće je da su se vitezovi približili brojci od 50.000 do 1860., s obzirom da je u Kaliforniji bilo 16.000 članova, 8000 u Teksasu i Kentuckyju, a postojali su "dvorci" i u Alabami, Arkansasu, Georgia, Marylandu, Missouriju , Sjeverna Karolina, Tennessee, Virginia, kao i 15.000 muškaraca koji su se pridružili vitezovima u nakon raspuštanja OLS-a.
Dok su vitezovi sanjali o robovlasničkom carstvu teži dio zadatka je bio pripojiti Meksiko SAD-u. Namjeravali su tamo naseliti bijelce i svakom dati 640 hektara zemljišta s robovima. Vojska od 16 000 muškaraca bi ih štitila, osiguravajući na taj način američku prevlast.
Pedeset država bilo bi izdvojeno iz Meksika, a njima bi rukovodilo 50 senatora i 60 ili više kongresmena da zastupaju njihove interese te tako osiguraju južnjačka prava u SAD-u i nadglasaju sjevernjake unioniste.
Prije početka građanskog rata vitezovi su se usredotočili na aneksiju Meksika ali im se taj san nikad nije ostvario. Dok je Bickley organizirao i pripremao napad vitezovi su se počeli međusobno sukobljavati i zavladala je anarhija. To se dogodilo i u New Orleansu 1860., a ta pobuna omela je masovno okupljanje trupa a granici s Meksikom.
Iako su okupili veliki broj vojnika na rijeci Rio Grande koja dijeli SAD od Meksika, napad nije nikad izveden, vjerojatno zbog manjka vjere u Bickleyevo vodstvo, ali i zbog neorganiziranosti.
Počeo je i američki građanski rat, koji je trajao od 1861. do 1865. i Konfederacija je izgubila sukob, čime je okončano doba robovlasništva a time i kraj Zlatnog kruga.
S ukidanjem ropstva i ponovnom integracijom Južnih Sjedinjenih Država u Uniju, vitezovi Zlatnog kruga izgubili su svaku popularnost koju su možda imali. Međutim, to nije spriječilo neke ljude da sugeriraju kako je organizacija i danas aktivna kao tajno društvo.
I danas kruže glasine da su vitezovi Zlatnog kruga skrivali veliko blago za pripremu novog građanskog rata. Takve glasine potkrijepili su i neki kasniji događaji. Naime dvojica dječaka iz Baltimorea pronašli su 1934. godine 5000 zlatnika iz tog doba, koji bi danas vrijedili oko 10.000.000. dolara. Neki vjeruju da u SAD-u, a možda čak i u Kanadi postoji još više takvog blaga.
Prema njegovim riječima, ukupno blago iz 19. stoljeća koje su pohranili vitezovi i njihovi pristaše danas bi vrijedilo čak oko 160.000.000 dolara.
Također neki dokazuju da je upravo Ku Klux Klan potekao od vitezova Zlatnog kruga. Navodno su oni bili vojna grana vitezova koji su s vremenom prerasli u vlastitu organizaciju.
