Kyiv Independent jedan je od najvažnijih ukrajinskih medija i za mnoge u svijetu prva točka na kojoj se informiraju o ratu u Ukrajini otkako je počeo rat s Rusijom. Proukrajinski nastrojen, naravno, od početka rata držao je stranu Vladimira Zelenskog. No jedna pogreška predsjednika, čin kojim je pokušao prigrabiti ovlasti u borbi protiv korupcije, promijenila je narativ. Kyiv independent najžešće je kritizirao taj njegov potez, tisuće su izašle na ulicu u najvećim rposvjedima otkako je počeo rat i zelenski je morao ustuknuti. Pozadinu cijele priče, što se zapravo događalo u drami oko ukrajinskih agencija za borbu protiv korupcije objašnjava Oleksej Sorokin, zamjenik glavnog urednika. Njegovu vikend-kolumnu za Kiyiv Independent prenosimo u cijelosti.
Za mnoge koji su upoznali ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog tek nakon potpune ruske invazije 24. veljače 2022., predsjednikov nedavni potez prema agencijama za borbu protiv korupcije bio je uznemirujući. U ranim danima invazije, Zelenski je stekao status heroja nakon što je odbio evakuirati se dok su se ruske snage približavale Kijevu. Njegovi svakodnevni govori i globalni apeli okupili su podršku Zapada i pomogli u osiguravanju vojne i financijske pomoći koja je održala Ukrajinu na površini. Za veći dio svijeta, Zelenski je postao lice ukrajinskog otpora.
Ali sada se činilo da potkopava upravo one institucije koje su namijenjene zaštiti ukrajinske demokracije, čak i dok se zemlja bori za svoj opstanak. Odluka o brzom donošenju zakona koji slabe neovisnost Nacionalnog antikorupcijskog ureda (NABU) i Posebnog antikorupcijskog tužiteljstva (SAPO) - obje ključne reformske institucije osnovane nakon Euromajdanske revolucije - navela je mnoge da preispituju Zelenskijeve motive, čak i ako je taj potez djelomično poništen nakon žestokih reakcija u Ukrajini i inozemstvu.
Više od tri godine nakon početka rata, Zelenski i njegov tim stekli su značajnu kontrolu nad državom, a istovremeno zadržali snažnu domaću i međunarodnu podršku. Iako je centralizacija moći u ratno vrijeme uobičajena, neki njihove nedavne poteze vide kao prekomjerno korištenje od strane skupine koja je sve više uvjerena da sama treba diktirati granice u zemlji. "Budući da su sada tako blisko povezani sa zemljom, više ne razlikuju svoje interese od nacionalnog interesa“, rekao je za Kyiv Independent visoki dužnosnik koji blisko surađuje s administracijom.
"Evo i ovoga: 'Ukrajina je ja, to smo mi'“, dodao je dužnosnik, aludirajući na apsolutističko uvjerenje Luja XIV., "L'État, c'est moi“ – "Ja sam država.“
U razgovoru s novinarima 24. srpnja, Zelenski je priznao da je " trebao biti dijaloga " o promjenama NABU-a i SAPO-a, ali je branio taj potez kao nužan usred rata, nazivajući Rusiju "glavnim neprijateljem". U početku je tvrdio da su promjene u agencijama imale za cilj iskorijeniti ruski utjecaj - objašnjenje koje ne prolazi kroz provjeru.
Umjesto toga, neki u Ukrajini ukazuju na tajming poteza, napominjući da su se NABU i SAPO počeli približavati raznim osobama bliskim predsjedniku i njegovom užem krugu. Taj unutarnji krug je uska skupina savjetnika i dužnosnika kojima je Zelenski povjerio vođenje vlade uz sebe, prema njegovim vlastitim riječima, njegovi "menadžeri" - među kojima je glavni Andrij Jermak, šef predsjedničkog ureda.
"Glavni navedeni razlog je pokušaj kontrole NABU-a i strah od toga da bi mogao provoditi politički štetne istrage“, rekao je politički analitičar Volodimir Fesenko za Kyiv Independent. Nedavne istrage koje su uključivale Zelenskijeve bliske suradnike bivšeg zamjenika premijera Oleksija Černišova i, navodno, njegovog prijatelja i bivšeg poslovnog partnera Timura Mindicha. Prema Ukrajinskoj pravdi, NABU je 15. srpnja također pretresao stan bivšeg zamjenika predsjedničkog ureda, Rostyslava Shurme, u Münchenu.
Za skupinu naviknutu jednostrano donositi odluke tijekom ratnog vremena, napad na njezin unutarnji krug mogao se percipirati kao prijetnja cijelom njezinom sustavu kontrole i upravljanja. Politički analitičar Mykola Davydiuk također vjeruje da je Zelenski imao za cilj zaštititi sebe i saveznike od istraga, istovremeno testirajući koliko će društvo tolerirati otimanje moći kako bi ojačao svoj autoritet.
"Ali jači za što? Za borbu protiv Rusije potrebna je demokracija i antikorupcija, a ne autokracija“, rekao je. Borba protiv korupcije bila je središnja tema Zelenskog predsjedničke kampanje 2019. Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, sastao se s čelnicima NABU-a i SAPO-a, postavljajući tromjesečni rok za napredak u ključnim slučajevima. U rujnu 2019. pozvao je Ukrajince da prijave mito dijeljenjem NABU-ove telefonske linije tijekom javnog obraćanja.
No, slično kao i njegov prethodnik Petro Porošenko, s vremenom je i Zelenskijeva administracija počela kritizirati svoj pristup agencijama za borbu protiv korupcije, uključujući kašnjenja u ključnim imenovanjima i prebacivanje slučaja korupcije u koji je upleten Zelenskijev kontroverzni zamjenik šefa kabineta, Oleh Tatarov. Drugi razlog koji promatrači navode za iznenadni udarac agencijama jest jednostavno taj što bi mogle proći nekažnjeno, vjerujući da bi njihovi potezi uglavnom prošli nezapaženo i u Washingtonu i u Bruxellesu.
S jedne strane Atlantika, Trumpova administracija koja je manje usredotočena na ukrajinsku upravu možda je ohrabrila Kijev. "Atmosfera iz Washingtona nije institucionalizacija i velika pažnja posvećena naporima protiv korupcije - naprotiv", rekao je dužnosnik koji radi s administracijom Zelenskog. Ali čak i da je tim Zelenskoga dobio upozorenje od SAD-a da bi potez prema agencijama za borbu protiv korupcije mogao izazvati kritike, "pretpostavili su da bi mogli iskoristiti trenutnu situaciju u SAD-u, gdje je Bijela kuća rastresena i nije baš usredotočena na Ukrajinu", rekao je Fesenko.
U međuvremenu, europski čelnici oklijevali su javno kritizirati Ukrajinu, oprezni da ne izgledaju kao da ne podržavaju Ukrajinu tijekom ratnog vremena. Posljednjih mjeseci, zemlje skupine sedam primjetno su se suzdržavale od davanja javnih izjava o procesu reformi u Ukrajini.
"Balon Zelenskoga, umjesto da cijeni tu suzdržanost, pomislio je, u redu, imamo strukturu dozvola iz Washingtona, imamo drugačiju vrstu strukture dozvola iz Bruxellesa i drugih glavnih gradova, pa zašto ne bismo učinili ono što želimo?“, rekao je dužnosnik za Kyiv Independent. Nakon tjedana kontroverznih poteza - blokiranja imenovanja reformatora za čelnika odjela za gospodarski kriminal , ciljanja na antikorupcijskog aktivista Vitalija Šabunjina i rekonstrukcije kojom se učvršćuje kontrola - Zelenski i njegov tim možda su očekivali malo otpora u ostvarivanju svojih ciljeva.
Javni prosvjedi izbili su u Kijevu nekoliko sati nakon objave. Grupe civilnog društva, novinari i ukrajinski partneri uputili su oštre kritike. Kao odgovor, predsjednički ured počeo je odustajati od svojih početnih planova. Revidirani zakon - koji navodno rješava zabrinutost zbog ruske infiltracije uz očuvanje institucionalne neovisnosti - brzo je pušten u optjecaj. "Izvorni nacrt (zakona) očito je bio pogreška“, rekao je Fesenko. "Njegovi nedostaci i negativne posljedice bili su predvidljivi - iznenađujuće je da Ured predsjednika to nije predvidio.“
No oni koji su razgovarali s Kyiv Independentom nisu Zelenskog nazvali osobno korumpiranim, već su događaje posljednjih tjedana uokvirili kao političku pogrešku u procjeni. Ako su neki zastupnici koji su glasali za zakon imali vlastite razloge - jedan od njih možda je taj što je NABU imao otvorene kaznene postupke protiv desetaka njih - promatrači radije ukazuju na predsjednika okruženog lojalistima koji su se uvjerili da samo oni mogu - i trebaju - upravljati ratnim upravljanjem, uključujući odlučivanje o tome tko se može istraživati.
Čak i ako su Zelenski i njegov tim počeli sebe doživljavati kao neodvojive od države, "državu ne možete mjeriti po jednoj osobi", kaže Davydiuk. "Ljudi umiru braneći demokratske vrijednosti - mladi ljudi koji su izašli na ulice u znak prosvjeda - nisu korumpirani - žele izgraditi čistu, demokratsku državu koja pripada EU“, kaže Davydiuk.
"To je lice Ukrajine, a ne Zelenski."
