Neviđena blamaža vladajućih u Saboru, koju sad žele pripisati zaposlenicima stručnih službi. Prije tjedan dana u Saboru se glasalo o izmjenama Zakona o kaznenom postupku, za koje nam neki od pravnih eksperta kažu da nisu dobre. Prvi čovjek Sabora, predsjednik Gordan Jandroković, pritom uopće nije unaprijed naglasio da je riječ o organskom zakonu, kako to inače zahtijeva procedura, već je na kraju samo konstatirao da su izmjene prihvaćene sa 75 glasova “za”, 43 “protiv” i tri “suzdržana”.
I tako je na stranicama Hrvatskoga sabora danima stajalo da je Zakon donesen na 7. sjednici, 24. listopada 2025. (75 glasova “za”, 43 “protiv”, 3 “suzdržana”). Kao da su braća Trotter iz “Mućki” provela glasanje i objavila rezultate. Nakon nekoliko dana oporba je upozorila vladajuće na to što se događa, uz najavu da će pripremiti zahtjev za ocjenu ustavnosti, kad su vidjeli da zakon zapravo nije izglasan jer je bilo samo 75 ruku umjesto potrebnih 76. Zanimljivo da su prije glasanja o ovom zakonu zastupnici glasovali o izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH, koji je također organski zakon za koji je potrebno 76 ruku, na što ih je upozorio i predsjednik Sabora, dok u ovom slučaju nije imao takvu potrebu za napomenom.
Postavlja se i pitanje imaju li vladajući u Saboru uopće 76 ruku? I što bi tek bilo da je tako izglasan Zakon poslan predsjedniku Republike, koji bi to onda odbio potpisati, nakon čega bismo sigurno imali novu rundu verbalnog rata na relaciji Pantovčak - Banski dvori. Kad se digla prašina oko cijele priče, Gordan Jandroković nije izašao pred novinare, nego je poslao HDZ-ovca Nikolu Mažara, koji je rekao da će se zakon povući i da kreće potpuno nova procedura.
“Neosporno je da je došlo do pogreške prilikom izglasavanja ZKP-a. Nakon što su stručne službe utvrdile da je došlo do omaške, predsjednik Sabora, gospodin Jandroković, isti nije potpisao, tako da nije došlo ni do donošenja zakona ni do njegove pravomoćnosti”, rekao je Mažar na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
Možda bi netko vladajućima trebao napomenuti da se donošenjem zakona u Saboru dolazi glasanjem o njemu, a ne potpisom predsjednika Sabora. Nedugo nakon toga na stranicama Sabora stajala je nova obavijest, ovaj put da zakon nije donesen.
Zlata Đurđević, profesorica s Kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u izjavi za Express, kirurški precizno secira ovaj skandal.
“Slučaj s donošenjem novele Zakona o kaznenom postupku otkriva duboki institucionalni problem i zabrinjavajuću razinu neodgovornosti u radu Hrvatskoga sabora. Riječ je o najvažnijem procesnom zakonu u državi koji uređuje temeljna prava građana i jamči zakonitost postupanja državnih tijela. Svako odstupanje od propisanih procedura kod njegova donošenja predstavlja ozbiljan udar na vladavinu prava i povjerenje u institucije”, upozorava profesorica s Kaznenog prava i nastavlja: “Prema Ustavu Republike Hrvatske, za donošenje Zakona o kaznenom postupku potrebna je većina svih zastupnika, odnosno najmanje 76 glasova ‘za’. U ovom slučaju zakon je dobio 75 glasova, a to znači da nije donesen. Međutim, predsjednik Sabora je prvo objavio da je zakon donesen, i to objavio na službenim stranicama Sabora, a tri dana kasnije izmijenio službeni zapisnik i objavio suprotno. Ovakva praksa predstavlja krajnje zabrinjavajući presedan. Naknadna izmjena proglašenog rezultata glasanja i saborskog zapisnika nije tehnička pogreška, nego ozbiljan institucionalni propust koji podriva legitimnost zakonodavnog postupka. Ako se službeni rezultati glasovanja mogu retroaktivno mijenjati, bez formalne odluke Sabora i bez transparentnog objašnjenja, dovodi se u pitanje temeljna vjerodostojnost zakonodavnog postupka i službene evidencije rada Sabora. Skandalozno je da predsjednik Sabora ne zna pravnu prirodu najznačajnijeg procesnog zakona u državi, koji se i naziva ‘Ustav u malom’ jer dopušta ograničenje i oduzimanje temeljnih prava i sloboda građana od strane državnih tijela te štiti temeljna ustavna jamstva u kaznenom postupku. Pri tome je riječ o daleko najdugovječnijem predsjedniku Hrvatskog sabora u povijesti Republike Hrvatske, kojemu se njegovi prethodnici ne mogu približiti po duljini trajanja mandata niti do polovice mandata. Ipak, njemu nije poznato da je riječ o zakonu kojim se građane koji se smatraju nedužnima, kao i druge građane koji nisu osumnjičeni za počinjenje kaznenog djela, stavlja u zatvor, oduzima im se imovina, određuje praćenje i slušanje njihovih razgovora, audio i video ih se snima i sl. Posebno je problematično što se ovaj proceduralni propust dogodio upravo kod zakona koji je trebao liberalizirati korištenje nezakonito prikupljenih dokaza te već metaforički otvara pitanje potencijalno preekstenzivnog rastezanja ustavne zabrane korištenja dokaza pribavljenih na nezakoniti način u sudskom postupku”.
Nije nevažno u svemu reći da izmjene Zakona koji su vladajući proglasili izglasanim sa 75 glasova prije tjedan dana itekako ide na ruku policiji i DORH-u.
Sandra Benčić iz Možemo!, koja je odmah reagirala na ovaj slučaj, za Express kaže kako će oporba razgovarati o pokretanju odgovornosti predsjednika Sabora.
“Mislim da to nije bila slučajna pogreška. On sad tvrdi da je uočio pogrešku i zato nije potpisao zakon. Ma daj, molim te, ako je to uočio, zašto je od petka do utorka šutio? Trebao je odmah reći: ‘Dogodila se pogreška, ZKP nije izglasan, moramo u ponovnu proceduru’. I to od početka, prvo čitanje, drugo čitanje, sve ispočetka. Oni su znali da nemaju 76 ruku jer im Lacković nije htio glasati za ZKP ni na odboru, bio je suzdržan. Dakle, već tad su imali samo pet glasova u odboru. Znali su da nemaju natpolovičnu većinu. Činjenica je da HDZ nema većinu za donošenje organskog zakona, a to je jedan od ključnih. Mislim da su svejedno svjesno išli na glasanje”, napominje Benčić, koja ide korak dalje: “Ja tvrdim da je to bila prijevara. Oni su pokušali prevariti sve, misleći da nitko neće primijetiti da se organski zakon donosi sa 75 glasova. A ZKP jest organski zakon, o čemu se Ustavni sud više puta očitovao. Nema šanse da je to slučajno, jer je Jandroković u svome mandatu donio barem sedam ili osam izmjena ZKP-a. On vrlo dobro zna da se donosi sa 76 glasova. Pa i ovoga proljeća donosili smo izmjene i dopune ZKP-a”.
Mirela Ahmetović iz SDP-a za Express također kaže kako će oporba postaviti pitanje odgovornosti predsjednika Sabora, jer se preko ovoga, tvrdi, ne može tek tako prijeći.
“HDZ-ovci su poznati po tome da im se često nešto ‘dogodi omaškom’. Kao što se ‘dogodilo’ Martini Dalić da je kupila dionice u vrijednosti od 50 tisuća eura koje nije smjela kupiti. Tako je ‘omaškom’ i HDZ usvojio zakon koji zapravo nije usvojen”, poručuje potpredsjednica SDP-a i dodaje: “E sad, problem je u tome što je i u slučaju dionica i u slučaju zakona netko to primijetio. A da nije, bilo bi ‘pojeo vuk magare’. To je moj stav. Oporba će, naravno, inzistirati i znati iskoristiti sve pravne instrumente da potvrdi ovu moju tezu, da ovo nije bila omaška, nego pokušaj HDZ-a da pokaže kako su iznad svega: države, zakona, Ustava, apsolutno svega. Ključno je pitanje: što bi bilo da to nitko nije primijetio? Presude koje bi se donosile po tom zakonu bile bi potpuno neosnovane. Ali HDZ-ovce to nije briga. Njima nije važno donosi li se presude na osnovi zakona, nego donosi li se na onakav način koji njima odgovara”.
Naša sugovornica upozorava da ovo što se dogodilo u Saboru nije usamljeni primjer.
“Ovakve situacije, gdje se nezakonito postupa unutar samog Sabora, događale su se i ranije, na odborima. Ja sam, između ostalog, upozoravala na lažiranje glasovanja na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, i pisala Odboru za Ustav, dok je predsjednik bio Bošnjaković, na što mi on nikad nije odgovorio. Primjerice, kad je Josip Borić vodio sjednicu vezanu uz zahtjev za transparentnost financiranja medija od strane ministarstava, javnih poduzeća itd., utvrdio je da nema kvoruma jer nekoliko nas iz oporbe nije glasalo ni za, ni protiv, ni suzdržano. No mi smo bili prisutni, samo nismo htjeli glasati o njihovu prijedlogu. Kvoruma je bilo. Žalila sam se Odboru za Ustav, ali bez odgovora. Bošnjaković je prestao biti zastupnik i do danas nisam dobila nikakav odgovor. A upravo bi taj odbor trebao reagirati i odgovoriti mi - jesam li bila u pravu ili ne. Dakle, ovakve situacije, gdje HDZ uzima zakon u svoje ruke i oni su zakon, a ne ono što piše u zakonu, događale su se na odborima. A sad smo došli do toga da se to događa i na plenarnoj sjednici. I sad se pitamo - gdje je kraj? Gdje je HDZ-ovcima kraj?”, poručuje Mirela Ahmetović.
Đorđe Gardašević, redovni profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, za Express komentira cijeli slučaj vezan uz izglasavanje izmjena Zakona o kaznenom postupku.
Ne bi bilo loše da to pročita predsjednik Sabora, kao i zastupnici i zastupnice iz vladajuće većine.
“Zakon o kaznenom postupku uređuje pitanje osobnih prava iz Ustava Republike Hrvatske i kao takav mora biti donesen kao organski zakon, dakle kvalificiranom većinom svih zastupnika u Saboru. To znači većinom od svih zastupnika, tj. 50 posto plus jedan - dakle, 76 zastupnika. Ako nema takve većine, taj zakon nije donesen. Ako bi netko ipak inzistirao i objavio takav zakon, onda bi on morao ići na Ustavni sud, koji bi ga ukinuo zbog formalne neustavnosti. Ovdje je riječ o očitoj gruboj pogrešci u obrascu. Prema novim informacijama, na internetskoj stranici Sabora sad stoji da zakon nije izglasan jer je za njega glasovalo ukupno 75 zastupnika. Takve se pogreške ne bi smjele događati, ali događaju se. Dobro je da je ta pogreška ispravljena, jer da nije, stvar bi morala ići na Ustavni sud. A da je otišla na Ustavni sud, on bi vrlo brzo reagirao i ukinuo takav zakon. Vjerujem da bi, slijedom informacija da je ZKP izglasan sa 75 ruku u Saboru, Ustavni sud sam pokrenuo postupak ocjene ustavnosti i ukinuo taj zakon”, jasan je Đorđe Gardašević.
A nakon svega, ne treba sumnjati da će ovo dodatno potkopati ugled Sabora kao institucije u očima javnosti. Ipak, čini se da je javnost, umorna od beskrajnih afera i raznih skandala, odavno prestala obraćati pažnju na događanja u društvu. Možda upravo zato vladajući ne pokazuju preveliku zabrinutost zbog svega što se događa.
