Chatbotovi za ljude obavljaju složene zadatke, odgovaraju na pitanja, zabavljaju nas, a najnovija istraživanja pokazuju i još jednu karakteristiku AI-ja. Umjetna inteligencija može biti vrlo uvjerljiva, dobra u raspravi i korisnika navesti da o nekoj temi promijeni stav koji je prije toga imao. Modeli poput ChatGPT-a, Geminija i Claudea pokazali su se iznimno učinkovitim u raspravama s ljudima.
U jednom eksperimentu 45-godišnja žena iz Ujedinjenog Kraljevstva raspravljala je s Claudeom o pitanju trebaju li se uvesti strože kazne za prosvjednike koji blokiraju prometnice ili energetske objekte. Na početku je svoju potporu strožim kaznama ocijenila s nula, od mogućih 100. Nakon razgovora ocjena je narasla na 84,7, piše Science.
Nije riječ o izoliranom slučaju. Kobi Hackenburg, istraživač umjetne inteligencije sa Sveučilišta Oxford i njegovi suradnici u novom su istraživanju usporedili umjetnu inteligenciju s različitim profilima ljudi koji s pokušali nekoga u nešto uvjeriti. Sudjelovali su i profesionalni aktivisti, ali i svjetski prvaci u debatiranju. Četiri eksperimenta uključila su 6923 ljudi u ukupno 18.978 razgovora. AI je bio uvjerljiviji od svih skupina ljudi koje su istraživači testirali.
Posebno je zanimljivo što su ljudima u eksperimentu pokušali dati gotovo najbolje moguće uvjete. Među njima je bilo 56 vrhunskih debatanata, uključujući četiri svjetska i 11 kontinentalnih prvaka. Mogli su sami odabrati teme za koje su smatrali da će u njima biti najuvjerljiviji, dobili su vrijeme za pripremu, a mogli su računati i na financijsku nagradu za uspješnost. Neki su za pripremu imali i sate plaćenog istraživanja. Unatoč tome, AI je ostvario bolji učinak. U usporedbi s elitnim debatantima, njegova je prednost iznosila 4,6 postotnih bodova. Kada su istraživači kasnije debatantima dali i alat za treniranje koji im je pokazivao kako je AI odgovarao u ranijim razgovorima, ljudima je izvedba nešto porasla, ali razlika nije nestala.
Što onda umjetnoj inteligenciji daje prednost? Odgovor bi mogla biti količina informacija koju AI može iznijeti u vrlo kratkom vremenu. U istraživanju je AI tijekom razgovora iznosio znatno više provjerljivih tvrdnji nego ljudi. Kada su istraživači ograničili modele tako da odgovaraju približno ljudskom brzinom i koriste poruke ljudske duljine, njihova se prednost gotovo izgubila. U neograničenoj verziji AI je u prosjeku iznosio oko 37 provjerljivih tvrdnji po razgovoru, a nakon ograničenja samo oko 12. Broj takvih tvrdnji snažno je bio povezan s uvjerljivošću razgovora.
Drugim riječima, chatbot može u nekoliko minuta učiniti ono za što bi čovjeku trebali sati istraživanja. Može istodobno ponuditi statistiku, povijesni primjer, argument protiv suprotne strane i odgovor na novu primjedbu sugovornika, a zatim odmah prijeći na sljedeću točku. Upravo je takav način komunikacije važan jer ljudi često mišljenje ne mijenjaju zbog jedne savršene tvrdnje nego nakon niza argumenata koji postupno potkopavaju njihov početni stav.
Prvi veliki dokazi da je generativna umjetna inteligencija sposobna za političko uvjeravanje pojavili su se još prije nekoliko godina. U istraživanju objavljenom 2025. u časopisu Nature, Hui Bai, Jan G. Voelkel, Shane Muldowney, Johannes Eichstaedt i Robb Willer testirali su poruke koje su generirali veliki jezični modeli na gotovo 5000 sudionika. U tri eksperimenta AI-poruke mijenjale su stavove ljudi o različitim političkim pitanjima, uključujući zabranu jurišnog oružja, porez na ugljik i plaćeni roditeljski dopust.
Učinak tada još nije bio golem, a promjene su se uglavnom kretale oko dva do četiri boda na ljestvici od 101 boda. No važna je bila druga stvar: AI je već tada bio otprilike jednako uvjerljiv kao prosječni čovjek. Istraživači su pritom otkrili i zanimljivu razliku u načinu uvjeravanja. AI poruke ljudi su doživljavali kao logičnije, bolje potkrijepljene činjenicama i dokazima te manje emocionalnima. Ljudske poruke, s druge strane, djelovale su originalnije i više su se oslanjale na pripovijedanje i osobne priče.
U međuvremenu su se pojavili dokazi da chatbotovi mogu utjecati i na vrlo čvrsta uvjerenja. U istraživanju objavljenom u Scienceu 2024. godine Thomas Costello, Gordon Pennycook i David Rand pokazali su da razgovor s ChatGPT-jem može smanjiti vjerovanje ljudi u teorije zavjere. Sudionici su razgovarali s chatbotom o teorijama u koje su vjerovali, a njihova se privrženost tim teorijama u prosjeku smanjila za gotovo 17 bodova na ljestvici od 100. To je bilo posebno neočekivano jer su teorije zavjere poznate po tome da ih je teško mijenjati.
Umjetna inteligencija već neko vrijeme ''vodi'' u raspravama s čovjekom
Naravno, postoje i određeni problemi. Tvrdnje koje AI koristi ne moraju uvijek biti točne. Hackenburgovo istraživanje upozorava da povećanje uvjerljivosti može doći uz pad točnosti, što otvara važno pitanje: što ako AI nije samo izvrstan u objašnjavanju istine, nego postane jednako izvrstan u uvjeravanju ljudi u nešto što nije istina? Umjetna inteligencija može istu sposobnost koristiti za političke kampanje, oglašavanje, lobiranje, prikupljanje novca, ali i za širenje dezinformacija ili manipulaciju pojedincima. Za razliku od čovjeka, jedan sustav može istodobno razgovarati s golemim brojem ljudi te svakom od njih prilagoditi argumentaciju.
U novom Hackenburgovu istraživanju AI nije samo mijenjao mišljenje sudionika nego je pokušavao izazvati konkretno ponašanje. Kada su sudionici nakon razgovora mogli dio novca donirati organizaciji Save the Children, chatbot je potaknuo gotovo tri puta više donacija od profesionalnih aktivista koji su godinama radili na prikupljanju novca za tu organizaciju. U eksperimentu je AI povećao iznos donacija za 10,8 postotnih bodova u odnosu na profesionalne aktiviste.
To znači da problem više nije samo pitanje hoće li netko nakon razgovora s chatbotom reći: "Promijenio sam mišljenje". Pitanje je hoće li zbog tog razgovora drukčije glasati, potpisati peticiju, donirati novac ili kupiti proizvod.
Adrian Rauchfleisch i Andreas Jungherr testirali su 1500 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva u razgovorima s uvjerljivim chatbotom o 60 političkih pitanja. U skupini koja nije dobila nikakvo upozorenje, chatbot je promijenio stavove za 12,6 bodova na ljestvici od 100. Samo obavještavanje da razgovaraju s umjetnom inteligencijom gotovo ništa nije promijenilo, učinak je bio 13,1 bod. No kada su sudionicima, osim informacije da razgovaraju s AI-jem, rekli i da chatbot ima zadatak uvjeriti ih te otkrili njegovu namjeru i upute, učinak je pao na 6,3 boda odnosno otprilike polovicu. Ta je nalaz važan jer sugerira da sama oznaka "ovo je generirao AI" možda nije dovoljna zaštita. Čovjek može znati da razgovara s chatbotom i svejedno biti uvjeren.
Mnogi upozoravaju na činjenicu da nekoliko velikih kompanija kontrolira najraširenije modele AI-ja. Ako stotine milijuna ljudi informacije o politici, zdravlju, gospodarstvu ili međunarodnim odnosima dobivaju preko nekoliko dominantnih sustava, promjena načina na koji ti sustavi predstavljaju neku temu mogla bi imati znatno veći učinak nego što ga danas imaju pojedinačni televizijski kanali ili novinski portali.
Ipak, znanstvenici upozoravaju da rezultate eksperimenata ne treba automatski preslikavati na cijeli stvarni svijet. U istraživanjima ljudi pristaju razgovarati s chatbotom, koncentrirani su na njegove odgovore i često za sudjelovanje dobivaju novac. U svakodnevnom životu čovjek je istodobno izložen tisućama drugih poruka i to čini veliku razliku.
