Aktualna oporba u Hrvatskoj uvijek se buni nakon parlamentarnih izbora, tvrdeći da je HDZ skrojio izborne jeidnice kako mu paše. HDZ držao je i škare i sukno kad su krojili izborne jedinice, pisao je Boris Rašeta 2023. za 24sata. "U kroju izbornih jedinica nema dramatičnih promjena. Svaki peti birač naći će se u novoj jedinici, ali one su složene po istom vrhovnom načelu kao i dosad - tako da HDZ dobije što više", pisao je Boris Rašeta. "Prva je jedinica, zagrebačka, sastavljena za Plenkovićev trijumf. I u drugima je ruralna, hadezeovska periferija, pripajana urbanim središtima, kako bi se oporbi umanjile šanse."
A što bi tek rekli birači u Mađarskoj? Tamo će, kako stvari stoje, oporbena Tisza trebati dobiti oko šest posto više glasova nego Fidesz, ako želi zbaciti Orbana i imati većinu s kojom može vladati.
Orbán, najdugovječniji čelnik EU-a, od 2010. godine pretvorio je Mađarsku u ono što naziva „neliberalnom demokracijom“, proglašavajući se europskim braniteljem tradicionalnih kršćanskih obiteljskih vrijednosti od naleta zapadnog liberalizma i multikulturalizma. Njegove četiri uzastopne vlade sveobuhvatno su narušile vladavinu prava u Mađarskoj, prepunile sudove sucima koji su mu lojalni i pretvorile do 80% medija u zemlji u propagandni stroj za njega i njegovu krajnje desničarsku stranku Fidesz, piše The Guardian.
Nedjeljni izbori imat će kako se čini posljedice daleko izvan Mađarske, zemlje koja čini samo 1,1 posto BDP-a EU i 2 posto njezina stanovništva, ali je pod Orbánom počela igrati ulogu na međunarodnoj sceni nesrazmjernu svojoj veličini.
Ipak, iako se izborna pobjeda njegove stranke Tisza čini nadohvat ruke, manje od tjedan dana prije izbora promatrači ne bi trebali imati previsoka očekivanja u pogledu ishoda izbora - ili u pogledu Magyarovih izgleda ako postane novi mađarski premijer. Naime, velika većina Orbanove stranke Fidesz koju je dobio još 2010. godine omogućila mu je da prepiše mađarski ustav i donese zakone koji učvršćuju izvršnu vlast, ograničavaju nevladine organizacije i slobode medija te ozbiljno slabe neovisnost pravosuđa.
I dok svi neovisni anketari pokazuju da Magyar i njegova stranka Tisza jasno vode u Fideszu, izgledi da on zapravo pobijedi na izborima ostaju neizvjesni. Iako su izbori slobodni, oni su nepravedni, jer je Orbán godinama preokrenuo izborno polje u svoju korist, stvarajući nepravednu prednost. Mjere uključuju ponovljeno manipuliranje izbornim jedinicama, dodavanje „naknade pobjednicima“ u korist najjače stranke u okruzima i davanje prava glasa mađarskim manjinama u inozemstvu, koje su pretežno pristaše Fidesza. Osim toga, istrage su otkrile sustavne izborne prijevare, uključujući lančano glasanje, kupnju birača i zastrašivanje, posebno u najsiromašnijim regijama Mađarske.
Od 2010. Orbán je uveo stotine promjena u izborna pravila, uključujući gotovo prepolovljenje broja zastupničkih mjesta na 199 i stvaranje 106 nejednako velikih izbornih jedinica s jednim zastupnikom (preostali zastupnici biraju se proporcionalno korištenjem stranačkih lista). Rezultat je sustav prilagođen Fideszu, s puno manje glasova potrebnih za pobjedu u pro-Fideszovim okruzima. Orbán je također olakšao glasanje uglavnom pro-Fideszovim Mađarima koji žive u susjednim zemljama i pružio političke ublaživače uglavnom lojalnim skupinama birača poput umirovljenika. To znači da Tisza, koja u većini anketa ima prednost od 8 do 12 postotnih bodova među odlučnim biračima (iako provladini anketari stavljaju vladajuću stranku u vodstvo), možda treba pobjedu od šest posto nad Fideszom kako bi osigurala većinu, navodi The Guardian u velikoj analizi uoči izbora u Mađarskoj.
I čini se da Tisza tu razliku u predizbornim anketama ima. Prosječne ankete stavljaju oporbenu stranku na 50 posto nacionalnih glasova, a Fidesz na otprilike 39. Međutim, do 25 posto ispitanika je neodlučno, a stručnjaci upozoravaju da nacionalne ankete ne odražavaju složenost mađarskih izbornih jedinica skrojenih kako paše Fideszu.
Ankete pokazuju da je vladajući Fidesz popularniji među biračima u mirovini, a u nekim anketama Tisza vodi s 50% do 20%, dok Tisza snažno vodi među biračima mlađima od 40 godina i gradskim biračima. Izlaznost bi mogla doseći rekordne visine od više od 80%, kažu anketari.
U ovim okolnostima ostaje nejasno hoće li Tiszini glasovi rezultirati parlamentarnom većinom, a kamoli ustavnom većinom. Ključno je da će bez dvotrećinske većine u parlamentu biti gotovo nemoguće demontirati Orbánov režim. Tijekom proteklih 16 godina, Fidesz je učvrstio svoje ideje i osoblje u mađarski politički sustav putem kardinalnih zakona koji zahtijevaju veliku većinu za njihovu promjenu ili ukidanje.
Vraćanje Mađarske u krug izbornih demokracija zahtijevalo bi zamjenu Fideszovih lojalista koji su suci ustavnog suda i čelnici ključnih javnih institucija, poput glavnog državnog odvjetnika i predsjednika medijskog tijela. Situaciju pogoršava činjenica da je mađarski predsjednik Tamás Sulyok, kojeg je izabrao parlament, još jedan lojalan Fidesz koji bi inače ostao na dužnosti do 2029. godine. Iako je predsjednikova uloga uglavnom ceremonijalna, Fidesz je nedavno donio zakon kojim se ona jača, moguće u iščekivanju da će biti smijenjen s vlasti na izborima. Predsjednik bi stoga mogao predstavljati još jednu prepreku Tiszinoj vladi vraćanjem zakona ili njegovim upućivanjem na preispitivanje ustavnom sudu koji je prepun Fidesza.
S obzirom na ove okolnosti, mogla bi nastati situacija slična onoj u Poljskoj kada je stranka Pravo i pravda (PiS) izgubila izbore 2023. Nakon što je pobijedio radikalno desnu stranku, premijer Donald Tusk optužen je za pribjegavanje nezakonitim sredstvima za obnovu demokracije, što je izazvalo kritike pravnih stručnjaka. Zabrinjavajući znak za mađarske demokrate, od izbora kandidata PiS-a Karola Nawrockog za predsjednika prošle godine, on redovito opstruira Tuskovu vladu stavljanjem veta na bitne zakone, uključujući nedavnu reformu pravosuđa koja je bila dio vladine agende za vladavinu prava, piše The Guardian.
